Krizni eko stožer danas s ministrom zaštite okoliša

Zmajlovića upozoravaju da je Marišćina novi Obrovac

Andrej Petrak

Očekujemo da ministar prestane pričati samo o tome kako je dobiven novac i Europske unije i kako je to super i da se počne baviti konkretnim stvarima, kaže Josip Katalinić



RIJEKA Predstavnici udruge Krizni eko stožer Marišćina danas će se sastati s ministrom zaštite okoliša Mihaelom Zmajlovićem, kojeg žele potaknuti da konačno krene s pravom revizijom cijelog projekta Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina, što će ukupno koštati 101 milijun eura. Predsjednik udruge Josip Katalinić ističe da se opravdano postavlja pitanje prekapacitiranosti MBO postrojenja na Marišćini, koje je zamišljeno za mehaničko-biološku preradu 100.000 tona otpada godišnje.


– Sve više lokalnih samouprava u riječkom prstenu najavljuje da kreće s primarnom selekcijom otpada, što se od nas očekuje i od Europske unije. Ako se krene odvajati staklo, papir, plastiku, organski otpad i ostale korisne sirovine, što će ostati za proizvodnju goriva u postrojenju? Doći ćemo u istu situaciju kao i Švedska, jer za to će se postrojenje da bi radilo i proizvodilo gorivo iz otpada, što mu je osnovna namjena, morati uvoziti smeće. Iako je pitanje i što s tim gorivom, jer ga doslovce nitko ne želi kupiti. Dobit ćemo novu tvornicu glinice, kao što se to dogodilo u Obrovcu, s jednako katastrofalnim posljedicama. Znači, očekujemo da ministar prestane pričati samo o tome kako je dobiven novac i Europske unije i kako je to super i da se počne baviti konkretnim stvarima, kaže Katalinić.


Predstavnici Kriznog eko stožera već su nekoliko puta trebali imati sastanak s ministrom Zmajlovićem, ali je taj sastanak iz raznih razloga više puta odgađan. Kao pripremu za sastanak ministru su još 7. veljače poslali niz pitanja, pozivajući se i na Zakon o pravu na pristup informacijama, ali još uvijek nisu dobili odgovor u pisanom obliku. Od ministra, među ostalim, traže da odgovori po kojoj je zakonskoj osnovi dopušteno da se na Marišćini u osnovi formira primitivno smetlište, a zanima ih i kako je izdana suglasnost za konceptualno izmijenjen projekt ŽCGO Marišćina, na temelju jedne jedine studije utjecaja na okoliš, izrađene još davne 2001. godine? Zmajlovića se pita i koliko će koštati odvoz i zbrinjavanje smeća za građane PGŽ nakon izgradnje ŽCGO Marićina, ali i na koji će način podržati uvođenje ekološki dosljednog sustava zbrinjavanja otpada, odvojenim prikupljanjem na mjestu nastajanja, čija je priprema upravo u tijeku u komunalnim društvima PGŽ-a?