PRIZNANJA

Zlatna kuna za životno djelo Ivanu Bočini, vlasniku Ugora, nagrađen i JGL

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Arhiva NL

Foto Arhiva NL

Zlatnu kunu u kategoriji velikih tvrtki dobio je riječki Jadran Galenski laboratorij, u kategoriji srednjih tvrtki Jadranska vrata d.d. Rijeka, te u kategoriji malih tvrtki Sekundar usluge d.o.o. Jurdani



RIJEKA – Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Rijeka, koja je zbog epidemioloških mjera jučer održana u hibridnom formatu, fizički i online, dodijeljena su priznanja Zlatna kuna 2020 HGK-ŽKRi za 2019. godinu, i to u kategoriji velikih, srednjih i malih tvrtki, te u kategoriji za životno djelo. Zlatnu kunu riječkog HGK-a za životno djelo dobio je Ivan Bočina, osnivač i vlasnik tvrtke Ugor d.o.o. Zlatnu kunu u kategoriji velikih tvrtki (broj zaposlenih veći od 250) dobio je riječki Jadran Galenski laboratorij (JGL d.d.), dok su nominirane bile i tvrtke Imperial Riviera d.d. Rab i Plodine d.d. Rijeka. Zlatnu kunu u kategoriji srednjih tvrtki (broj zaposlenih od 51 do 249) dobila je tvrtka Jadranska vrata d.d. Rijeka, a nominirani su bili i Montelektro d.o.o. Kastav i Katarina Line d.o.o. Opatija.


Zlatnu kunu u kategoriji malih tvrtki (broj zaposlenih od 10 do 49) dobila je tvrtka Sekundar usluge d.o.o. Jurdani, a nominirani su bili i Motorpoint d.o.o. Rijeka i ConTec CRO d.o.o. Rijeka.
U uvodnom dijelu sjednice govorio je Heri Bezić, v.d. predsjednika HGK-a Rijeka, koji je čestitao i odao javno priznanje svima koji doprinose gospodarstvu naše županije.


Ivan Bočina
Foto Ivica Tomić


Rekao je da se ova Zlatna kuna dodjeljuje za rezultate u 2019., ali da vjeruje da će unatoč ovoj krizi, poduzetnici biti uspješni i u 2020. Iznio je podatke prema kojima je u 2019. u PGŽ-u poslovao 11.261 poduzetnik, koji je zapošljavao 64.568 radnika.




Ti su poduzetnici ostvarili ukupni prihod od 41 milijardu kuna, što je 7,3 posto više nego u 2018., dok je vrijednost izvoza bila 8,5 milijardi ili 9,4 posto više nego godinu ranije. Gospodarstvenici PGŽ-a ostvarili su pozitivan vanjskotrgovinski saldo u visini 3,4 milijarde kuna, što je 5,9 posto više nego 2018.


Promijenjeni uvjeti


– Pokazatelji govore da su tijekom 2019. poduzetnici PGŽ-a bili vrlo uspješni. Naravno, za ovu godinu je situacija u okruženju sasvim drukčija, ali se nadam da će rezultati unatoč svemu ostati dobri i da će naše gospodarstvo ostati stabilno, rekao je Bezić.


Bezić: Važna je brzina administracije, nitko nema vremena čekati

– Ovih dana pri kraju je izrada nacionalne razvojne strategije RH, a i razvojne strategije PGŽ-a. Cilj je svake ekonomske politike, pa i one koja se nalazi u ovim strategijama, blagostanje stanovništva i rast BDP-a, koji očekujemo da se realizira kroz razvoj poduzetništva, zaposlenost i izvoz. Međutim, strategija bez provedbenih dokumenata ne znači ništa i očekujemo, kao gospodarstvenici i poduzetnici, da vidimo kako će izgledati provedbeni plan, posebno na razini PGŽ-a. Ono na što poduzetnici najviše stavljaju prigovore, to je dosta loša investicijska klima. Ona mora biti u skladu s interesima poduzetnika, jer oni ustvari pune proračun, pa ako nemamo dobre i uspješne poduzetnike, nećemo imati ni uspješan proračun. Investicije idu tamo gdje postoje uvjeti, gdje su sređeni imovinskopravni odnosi i brza administracija, jer nitko nema danas vremena čekati, odluke moraju biti brze i efikasne. Moramo vidjeti i kako ćemo se u tim strategijama odrediti prema brodogradnji, Gorskom kotaru, otocima, a nadam se da ćemo to učiniti najbolje što znamo i možemo. Želimo stvoriti uvjete da poduzetnici ne odlaze, već da dolaze u našu županiju, zaključio je Heri Bezić.

Podsjetio je da se HGK uključio u izradu mjera protiv krize pa je tako donesena odluka o privremenom ukidanju plaćanja članarine za krizom najpogođenije subjekte. Sada je, kaže, u fokusu EU-a oporavak gospodarstva i izlazak iz krize prouzročene pandemijom koronavirusa.


– Radi se o najvećem paketu poticaja koje će EU dati iz svog proračuna i očekujemo da će privatni sektor u tom paketu zauzeti značajno mjesto. Velika većina tih sredstava bit će namijenjena za premošćivanje krize, no dobar dio bi trebao biti uložen u proizvodne kapacitete i poticanje konkurentnosti, veli Bezić.


Spomenuo je projekte Komore, poput digitalne komore, komunikacijske platforme dovršene upravo ove godine, pri čemu svi članovi imaju besplatan pristup servisima koje nudi. Bezić kaže da je HGK u svojoj strategiji predvidio nekoliko važnih ciljeva – internacionalizaciju, digitalizaciju, ulaganje u gospodarsku diplomaciju i uspostavljanje sustava dualnog obrazovanja.


Mjere pomoći


Zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović kazao je da je godina na odlasku bila iznimna, praćena konstantnom improvizacijom, prilagodbom i preživljavanjem, te velikom borbom s negativnim učincima pandemije na gospodarstvo.


– Vjerujem da ćemo mjerama olakšati odvijanje poslovnih djelatnosti, unatoč svim ograničenjima i izazovima, od lockdowna nadalje. Grad Rijeka je od početka pandemije donio niz mjera za pomoć poduzetnicima da prebrode otežane uvjete poslovanja, te će se ta podrška nastaviti, naravno, sukladno našim mogućnostima, poručio je Filipović, te čestitao svima koji doprinose gospodarstvu grada i županije.


Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina zahvalio je također i čestitao poduzetnicima. Rekao je da gospodarstvo naše županije počiva na malim i srednjim poduzećima.


– Velikih je relativno malo, ali imamo i njih. Podaci govore o 11.261 poduzeću i oko 8.500 obrta u PGŽ-u, što znači da negdje 20 tisuća subjekata stvara novu vrijednost, plaća poreze i doprinose, te stvara uvjete za društvenu nadgradnju.


Nažalost, neki sada teško preživljavaju, a imamo i porast nezaposlenosti od oko 2.000 ljudi i smanjenu potražnju za radnicima. Nadamo se da će se to promijeniti po završetku borbe protiv COVID-epidemije, poručio je župan, te nabrojio aktivnosti i napore PGŽ-a u tom dijelu. Kazao je i da je teško napraviti regionalnu strategiju bez poveznice s krovnom strategijom RH koja još nije donesena, ali misija i vizija ostaje ista: kvaliteta života ljudi, zaštita okoliša, održivi razvoj, konkurentno gospodarstvo.


Opstanak brodogradnje


– Vi koji ste danas na sceni, dokazali ste da ste konkurentno gospodarstvo, samim time što vas ima, poručio je župan poduzetnicima. Objasnio je da Županija nema direktnih nameta prema poduzetnicima, pa su njene mjere pomoći u pandemiji išle kroz direktne potpore.


Tako je, kazao je, kroz poticaje za nabavku opreme i za likvidnost, Županija dijelu poduzetnika, pogotovo ruralnih krajeva, omogućila da prežive prvu fazu lockdowna, a nastavlja se to i ovih dana u davanjima poljoprivrednim gospodarstvima i stočarstvu. Isplaćeno je oko 12 milijuna kuna, što nije malo s obzirom na financijske mogućnosti Županije, rekao je Komadina, te svima čestitao, posebno istaknuvši »3. maj« jer su se, kaže, zajedno s njima kroz Gospodarsko-socijalno vijeće borili za opstojnost naše brodogradnje, da bi se održala brodograđevna proizvodnja na Kantridi, u čemu se i uspjelo. Komadina kaže da »vjeruje da će se riješiti i pravne zavrzlame što se tiče stečaja Uljanika i povezanosti s našim ‘3. majem’.«