U riječkoj Gradskoj vijećnici održana je završna konferencija Erasmus K2 projekta “Zelena škola – Green school”, na kojoj su predstavljeni rezultati projekta Informalni Kurikulum Zelene škole kao edukativnog izvannastavnog predmeta/aktivnosti za osnovne škole i dječje vrtiće.

Sinergija partnera

Kako je uvodno kazao koordinator projekta Damir Konestra, član Planinarskog društva Tuhobić, čiji su članovi sudjelovali u realizaciji projekta, Erasmus K2 projekt “Zelena škola – Green School” osmišljen je za kreiranje mogućih metodoloških i praktičnih postavki za organizaciju edukativnih izleta u prirodu za učenike osnovnih škola i polaznike dječjih vrtića.

– Nastavak je to našeg prošlog projekta pod nazivom “Dan u planini”, koji je imao za cilj poticanje nastavnika i odgajatelja da organiziraju izlete u prirodu – planine za svoje učenike – polaznike.

Svi se ti projekti praktički naslanjaju na gotovo 60 godina iskustva koje naše planinarsko društvo ima u radu s djecom i učenicima.

Zahvaljujući sinergiji partnera i stručnom radu nastavnika i odgajatelja, uz neformalne kurikulume za osnovne škole i vrtiće nastali su i Priručnik za razvoj zelenih vještina, kao i zanimljiva edicija, Digitalni herbarij, kao jedan od primjera edukativnog i istraživačkog rada na izletu i kasnije u razredu.

Digitalni herbarij kao i druge rezultate projekta moguće je vidjeti na stranici projekta: www.digitalherbarium.eu, rekao je Konestra, dodajući kako se projekt provodio u osnovnim školama Turnić i Zamet, kao i Dječjem vrtiću Podmurvice, a na jesen kreće njegova provedba i u OŠ Ivana Gorana Kovačića u Vrbovskom.

– Za sudjelovanje u nastavku projekta već su pokazale interes neke osnovne škole i udruge s područja Primorsko-goranske županije, a vrlo pozitivnu ocjenu provođenja projekta dala je i hrvatska Agencija za mobilnost, istaknuo je Konestra.

Dodao je kako je “light” motiv projekta bila izjava jednog učenika koji je sudjelovao u projektu, a koji je rekao: “u razredu bez zidova se bolje osjećam”.

Inače, vrijednost projekta je šezdeset tisuća eura, a kao jedan od rezultata njegove provedbe prikazan je i četverominutni film.

Slovačka i Srbija

U projektu “Zelena škola” tijekom osamnaest mjeseci njegova trajanja surađivali su partneri iz Slovačke i Srbije, s kojima je, kako je rečeno, suradnja bila iznimno uspješna i korisna.

Partneri iz Slovačke prenijeli su iskustva predmeta “Zelena škola” koji je sastavni dio školskih kurikuluma za škole koje to odaberu u Slovačkoj, a partneri iz Srbije, točnije Beograda, donijeli su korisna iskustva svog koncepta “vrtić u prirodi”.

– Djeca našeg vrtića ručno su izrađivala rukotvorine od materijala koje su našli u prirodi, gdje su provodili vrijeme u igri i druženju. Bili su jako zadovoljni i sretni jer su boravili na otvorenom, a kao kruna njihova rada održana je završna priredba “Green school”, na kojoj su izloženi dječji radovi.

Oni su ponuđeni na prodaju njihovim roditeljima, a sakupljena sredstva predana su Agenciji za zaštitu životne sredine te su kupljene sadnice divljeg kestena, u čijoj će sadnji naša djeca također sudjelovati te će tako vidjeti rezultate svoga rada.

Važno je voditi računa o našem okruženju i o tome učiti djecu od najranije dobi, rekla je Tijana Savić iz beogradskog Playa.

Lucija Svata iz OTI Slovačka istaknula je važnost potrebe da se obrazovanje “iznese” u prirodu, u kojoj, dodala je, djeca mogu puno toga naučiti, a jedan od primjera je i Digitalni herbarij.

Odgovornost za prirodu

Uz predstavnike projektnih partnera iz Rijeke, Srbije i Slovačke, na predstavljanju rezultata projekta sudjelovala je i zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan, koja je u ime Grada Rijeke pozdravila prisutne.

– Izrazito je važno obogatiti kurikulume u školama, posebice ovakve koji govore i uče djecu o ekologiji. Bili smo svjedoci značajnog oporavka prirode kada je prije tri godine, za vrijeme epidemije koronavirusa, svijet stao na dva tjedna.

Odgovornost za prirodu je na svima nama, posebice političarima, a posljednji mjeseci svjedoče o tome kako nam priroda vraća i pokazuje da nismo dovoljno učinili.

Kao zajednica moramo puno više brinuti o prirodi, o okruženju u kojem živimo, o našem gradu, jer u čistom i urednom gradu žive sretni ljudi, u takav grad dolaze ljudi, zato ga moramo poštivati i voljeti, kako često i ističemo – “Volim grad koji teče”.

Ovom prilikom zahvalila bih svim našim sugrađanima koji brinu o okolini svojih kuća i zgrada u kojima žive, za svaki posađeni cvijet, za čiste ulice i okoliše, jer to doprinosi da živimo u lijepom i uređenom gradu, rekla je Krpan.