Primorsko-goranska županija područje je na kojem je započeo hrvatski turizam i danas je jedna od najraznolikijih turističkih regija u zemlji. Na relativno malom prostoru susreću se otoci, obala i gorje – u sat vremena vožnje moguće je doživjeti mediteranski ugođaj, planinsku atmosferu Gorskog kotara i tišinu netaknute prirode. Upravo ta kombinacija zelenog i plavog već generacijama privlači goste koji ovdje pronalaze mjesto za odmor tijekom cijele godine.

– Kvarner se izdvaja po raznolikosti i autentičnosti. Osim prirodnih ljepota, regija ima snažan kulturni identitet – od frankopanske baštine i pomorske tradicije do zvončara i našeg dvoglasja na UNESCO-ovoj listi. Ponosni smo i na gastronomiju, a proglašenje Kvarnera Europskom regijom gastronomije 2026. potvrđuje naš potencijal i na međunarodnoj kulinarskoj sceni, ističe primorsko-goranski župan Ivica Lukanović.

Razvoj održivog i cjelogodišnjeg turizma

Strategija Županije jasno je usmjerena prema održivom i cjelogodišnjem turizmu. Produženje sezone ne temelji se više samo na klasičnom ljetnom odmoru, nego na jačanju selektivnih oblika turizma – prvenstveno zdravstvenog, outdoor, kulturnog i enogastronomskog. Na tradiciji Opatije, Crikveničko-vinodolske rivijere i Lošinja gradi se suvremena zdravstveno-turistička ponuda koja se u velikoj mjeri oslanja na županijske ustanove – Thalassotherapiju Opatija, Thalassotherapiju Crikvenica i Lječilište Veli Lošinj. One spajaju medicinske usluge, rehabilitaciju, respiratorne i kardiološke programe s wellnessom i boravkom na moru, pa Kvarner postaje destinacija u koju gosti ne dolaze samo na odmor, već i po zdravlje, oporavak i dugoročno poboljšanje kvalitete života.

U outdoor segmentu naglasak je na uređenju i označavanju bike i hike staza, uz modernu signalizaciju, digitalne karte i aplikacije, čime se sadržaji na otvorenom dodatno približavaju posjetiteljima tijekom cijele godine. Posebno mjesto zauzima Platak kao regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar koji nudi aktivnosti tijekom cijele godine – od skijanja i sanjkanja zimi do planinarenja, biciklizma i obiteljskog odmora u toplijem dijelu godine. Župan pritom naglašava da je upravo sada vrijeme da se projekt Platka, zajedno s goranskim sanjkalištima, sagleda cjelovitije i jasnije definira njegov daljnji razvoj. Na duže staze, poručuje, važno je da investicije u ta područja budu jasno usmjerene i dobro promišljene, kako bi svaki novi uloženi euro donosio dodatnu vrijednost lokalnoj zajednici i turističkoj ponudi.

Posljednjih godina otvoreno je nekoliko hotela više kategorije, a dolazak svjetskih hotelskih brendova poput Hiltona i Marriotta potvrđuje rastuće prepoznavanje kvalitete destinacije. No, kako naglašava župan, pred regijom je još jedan ozbiljan razvojni ciklus u kojem se želi proširiti ponuda i dodatno podići kvaliteta usluge.

– Naš je cilj razvijati dodatne usluge koje će stvarati raznovrsnost i povećanje kvalitete turističke ponude. Potencijala ima u razvoju poljoprivrede i povezivanju autohtonih proizvoda s turizmom, kao i u ozbiljnim ulaganjima u outdoor i sportske sadržaje. Time ne stvaramo samo nove atrakcije, nego i prepoznatljiv identitet destinacije, napominje župan.

Projekti koji brendiraju regiju

Jedan od naglasaka Županije je stvaranje čvrste veze između turizma i lokalne poljoprivrede, odnosno izgradnja lanca opskrbe od polja do stola. Kroz programe potpora i projekte brendiranja želi se postići da se u kvarnerskim hotelima, restoranima i kušaonicama nalaze upravo proizvodi lokalnih OPG-ova. Primjer takvog pristupa je Kašetica primorsko-goranska, izložbeno-prodajni centar domaćih proizvoda u kojem se susreću turisti, ugostitelji i proizvođači. Ondje se predstavljaju goranski sirevi i med, kvarnersko maslinovo ulje i vino te niz drugih autohtonih proizvoda. Županija kroz posebne programe dodatno potiče suradnju OPG-ova i ugostitelja, razvoj kušaonica i agroturizama te organizaciju manifestacija koje promoviraju lokalne proizvode. Ti projekti nisu samo potpora malim proizvođačima, nego i važan alat u brendiranju Kvarnera i Gorskog kotara kao regije vrhunske gastronomije i autentičnih doživljaja.

S time je povezan i projekt Kvarner – Europska regija gastronomije 2026., titula koja u fokus stavlja očuvanje lokalne gastronomije, autohtonih namirnica i kulinarskih običaja svih osam kvarnerskih subregija. Kroz niz zajedničkih programa i manifestacija jača se identitet i prepoznatljivost destinacije kroz gastronomiju, potiče se obrazovanje i edukacija o zdravoj i lokalnoj prehrani te razvija održivi turizam utemeljen na lokalnoj gastronomiji, kratkim lancima opskrbe i konceptu well-beinga.

Foto Marko Gracin

Uz to, projekt Hrvatska vinska kuća, sa sjedištem planiranim u dvorcu Nova Kraljevica-Frankopan u Kraljevici, zamišljen je kao nacionalni centar za promociju i razvoj vinogradarstva, vinarstva i kulture vina. Ulaganjem većim od šest milijuna eura predviđa se rekonstrukcija dijela frankopanskog dvorca i uređenje multimedijskog interpretacijskog centra koji će objediniti degustacijski, izložbeni i prodajni prostor, vinoteku te sale za prezentacije, edukacije i stručne skupove. Kroz suvremeni, interaktivan postav predstavljat će se bogatstvo hrvatskih autohtonih sorti, vinorodnih regija i uloga vina u kulturnoj povijesti, uz snažno povezivanje turizma, kulture i poljoprivrede. Projekt ima potencijal izrasti u prepoznatljiv nacionalni i regionalni brend, pridonijeti gospodarskoj revitalizaciji dvorca, zapošljavanju i internacionalizaciji vinske scene, kroz partnerstva s domaćim vinarima, OPG-ovima, turističkim zajednicama i centrima izvrsnosti iz inozemstva.

Zeleno srce Primorsko-goranske županije

Gorski kotar posljednjih je godina sve prepoznatljivija destinacija, a državno priznanje za najbolju destinaciju ruralnog turizma to je samo potvrdilo. Ta nagrada nije došla slučajno – iza nje stoje godine zajedničkog rada lokalnih zajednica, turističkih zajednica, poduzetnika i Primorsko-goranske županije, koja kroz različite programe potpora sustavno podupire razvoj goranskog turizma i ruralnog područja. Kroz te se programe moderniziraju smještajni i ugostiteljski objekti, podiže kvaliteta kuhinja i ponude, razvijaju adrenalinski i outdoor sadržaji, planinarski domovi ulažu u energetsku učinkovitost, a OPG-ovi i lokalna gospodarstva koja spajaju poljoprivredu i turizam dobivaju priliku dodatno ojačati svoje poslovanje.

– Gorski kotar i naša ruralna područja imaju ogroman potencijal – od lokalnih proizvoda do održivog, cjelogodišnjeg turizma. Kroz ove potpore želimo biti partner poduzetnicima i poljoprivrednicima koji ulažu, otvaraju radna mjesta i ostaju živjeti na svom terenu. Naša je želja da se kroz takve programe stvaraju snažnija lokalna gospodarstva, prepoznatljivi domaći proizvodi i da se u Gorskom kotaru može živjeti i raditi tijekom cijele godine, poručuje župan Lukanović.

Sve to važan je dio priče, ali župan otvoreno kaže da Gorskom kotaru, uz desetke manjih projekata, trebaju i velike investicije koje će biti svojevrsne »lokomotive« razvoja. Metaforički, na pruzi je već mnogo malih, lijepih vagona, ali potrebno je nekoliko snažnih lokomotiva koje će ih povući naprijed. U tom kontekstu navodi se priprema obnove western sela Roswell i drugih većih zahvata kao strateških projekata koje Županija želi sagledati cjelovito i jasno definirati – što točno želimo, u što ulažemo i kakav učinak očekujemo na lokalno gospodarstvo i zapošljavanje. Lukanović ističe da je upravo sada trenutak da se ti projekti dugoročno i pažljivo isplaniraju, kako bi svaka buduća investicija bila bolje promišljena, jasno usmjerena i donijela mjerljive koristi stanovnicima goranskog područja.

Ključni izazov – ulaganje u ljude

U svemu tome, župan stalno podvlači jednu stvar – bez ljudi nema ni turizma, ni investicija, ni održivog razvoja. Kadrovi su jedan od ključnih izazova, posebno u turizmu gdje je potražnja za kvalitetnim radnicima stalno veća.

Kroz Regionalni centar kompetentnosti Ugostiteljske škole Opatija razvijaju se moderni obrazovni programi prilagođeni potrebama tržišta, uz snažniji naglasak na praktične vještine, strani jezike i novu tehnologiju u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Dodatnu prednost Primorsko-goranska županija ima u tome što se upravo na njenom području nalazi i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, čime se stvara gotovo zaokružena obrazovna vertikala – od srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja u turizmu. Županija dodjeljuje stipendije učenicima i studentima za deficitarna zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, a kroz projekt Virtual Reality for Tourism uvode se suvremene tehnologije u obrazovni proces, kako bi mladi mogli učiti kroz simulacije stvarnih situacija u hotelima, restoranima i turističkim objektima.

– Naš cilj je da mladi prepoznaju turizam kao priliku za dugoročnu karijeru i osobni razvoj, a ne samo kao sezonski posao. Ključ našeg razvoja nisu samo ceste, luke ili hoteli. Najvažniji resurs su ljudi – njihove vještine, kompetencije i znanja. Upravo je kvaliteta ljudi danas najveća konkurentska prednost, pogotovo u vremenu razvoja tehnologije i digitalne tranzicije, naglašava Lukanović.

Regija kvalitete, inovacija i održivosti

Primorsko-goranska županija danas provodi čitav niz strateških projekata usmjerenih na podizanje kvalitete turističke ponude i jačanje održivosti destinacije: od Kvarnera kao Europske regije gastronomije, preko Hrvatske vinske kuće, programa potpora OPG-ovima i poduzetnicima za inkluzivni i inovativni turizam, do sufinanciranja javne turističke infrastrukture – šetnica, biciklističkih staza, kupališta, vidikovaca i kulturnih ruta. Tu su i brojni projekti valorizacije kulturne baštine – Kuća halubajskog zvončara, Rute Frankopana, interpretacijski centri diljem županije – kao i potpora manifestacijama koje promiču identitet regije, od kulturnih i sportskih do eno-gastro događaja.

Sve te aktivnosti vode istom cilju: da Kvarner bude regija vrhunske kvalitete, inovacija i održivosti, koja čuva svoju baštinu, briše sezonalnost, stvara prepoznatljiv brend i donosi konkretne koristi lokalnoj zajednici. A u središtu tog mozaika – bez obzira govorimo li o otocima, obali ili Gorskom kotaru – ostaju ljudi koji ovdje žive, rade i grade turizam Primorsko-goranske županije za iduće desetljeće.

Povezanost i održiva mobilnost

Kvarner danas uživa dobru cestovnu povezanost, no zračni i željeznički promet i dalje predstavljaju izazov. Modernizacija pruga i uključivanje u europske prometne koridore ključni su za razvoj održivog turizma, ali jednako važan korak je i daljnji razvoj zračnih veza, osobito prema otocima. Razvojem zračne infrastrukture i boljom povezanošću kvarnerskih otoka otvorio bi se prostor za dodatni iskorak – brže i kvalitetnije povezivanje s emitivnim tržištima, nove investicije u turizam i prateću infrastrukturu te još snažnije pozicioniranje otoka kao cjelogodišnjih destinacija. Do tada, Županija radi na razvoju održive mobilnosti – od ulaganja u punionice za električna vozila, izgradnje i označavanja biciklističkih ruta do jačanja intermodalnog prijevoza kroz EU projekte poput Cyrosa. Cilj je da se gost u regiji može kretati jednostavno, sigurno i na ekološki prihvatljiv način.