Primorsko-goranska županija izuzetno je bogata bioraznolikošću pa su tako na njenu području definirana 33 zaštićena područja. S njih 29 upravlja Javna ustanova Priroda, dok su ostale pod upravljanjem države. Nacionalna eko mreža, pak, pokriva preko 80 posto područja županije. Istaknuto je to danas na sastanku župana Zlatka Komadine i suradnika s predstavnicima JU Priroda, Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a i Turističke zajednice Kvarnera.

Tako je Sonja Šišić, ravnateljica JU Priroda, istaknula kako je područje PGŽ pod sustavom eko mreže dvostruko veće od hrvatskog prosjeka, kao i da je JU aktivno sudjelovala u i izradi županijskog Prostornog plana.

Istaknula je i kako je Ministarstvo zaštite okoliša dalo suglasnost na sve zahvate u prostoru koji su definirani budućim Prostornim planom PGŽ-a, osim na vjetroelektrane kod Fužina te u Općini Vinodolskoj. Problematičnim se ispostavilo to što se na području Općine Vinodolske nalazi gnjezdište surog orla koji je od izuzetnog značaja i prioritetna vrsta za Europsku uniju. 

– Surog orla imamo 15-ak parova u cijeloj Hrvatskoj, od toga čak 10 u našoj županiji. Ovo je područje izuzetno bitan koridor za prelete ovih ptica sa sjevera Europa i jedna je od vrsta koje je EU strogo zaštitila, pojasnila je Šišić te dodala kako je uz 33 zaštićena područja, u PGŽ još 100-ak područja predloženo za zaštitu. 

Komentirajući izbacivanje ovih lokacija za vjetroelektrane iz prijedloga Prostornog plana, Komadina je pak, kazao kako investitor za vjetroelektranu na vinodolskom području već postoji te kako je investicija “teška” preko 600 milijuna eura. 

Mladen Črnjar, ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje, je, pak, govoreći o izradi Prostornog plana županije, podsjetio kako se suglasnost ne može dobiti dok država ne donese vlastitu Strategiju razvoja u koju će se Plan uklopiti. Prema najavama Sabor bi je trebao usvojiti do kraja lipnja tako da se očekuje kako bi se povratno mišljenje moglo dobiti do 15. srpnja. Nakon toga bi Plan išao na potpis županu te poslan u nadležno Ministarstvo. Prema rečenom, Plan bi trebalo donijeti do 21. rujna jer tada ističe šestomjesečni rok u kojem se treba okončati javna rasprava. U suprotnom ovu će proceduru trebati provesti još jednom. 

Črnjar je tako istaknuo kako se Prostornim planom nastojalo što bolje zaštiti prostor, ali ujedno stvoriti pretpostavke bržem procesu investiranja. Također je naglasio kako je prilikom izrade bilo prilično teško ograničiti želje za širenjem građevinskih područja koje su u nekim slučajevima bile nerazumne obzirom na depopulaciju u županiji.