Izgled riječkog Rimskog luka, najstarijeg sačuvanog arhitektonskog spomenika Rijeke, nakon provedene restauracije zgrozio je mnoge stanovnike grada na Rječini, pa i zamjenika riječke gradonačelnice Vedrana Vivodu.

Lista za Rijeku: Ozbiljna devastacija

Prva je reagirala Lista za Rijeku, izražavajući duboku zabrinutost i ogorčenje zbog onoga što se događa na najvrjednijem povijesnom lokalitetu u gradu.

“Stara vrata, poznata i kao Rimski luk, najstariji sačuvani arhitektonski spomenik Rijeke, nakon pet godina navodne obnove završio je – premazan cementom. Takva intervencija ne može se nazvati ni zaštitom ni konzervacijom. Ona predstavlja ozbiljnu devastaciju”, poručili su iz Liste za Rijeku.

Lista za Rijeku: Rimski luk devastiran cementom, odgovorni konzervatori i gradske vlasti koje su godinama šutjele

Zamjenik gradonačelnice: Ne mogu i ne želim šutjeti

Reagirao je i Vedran Vivoda i to, kao zamjenik gradonačelnice, ali i kao profesor povijesti.

“Kao zamjenik gradonačelnice Rijeke i profesor povijesti, ne mogu i ne želim šutjeti o ovome što vidimo na fotografiji. Ovo je Rimski luk (Stara vrata), najstariji arhitektonski element u našem gradu, dokaz postojanja antičke Tarsatike i početak urbanog identiteta Rijeke.

Nakon godina radova pod konzervatorskim odobrenjima i izvedbi Hrvatskog restauratorskog zavoda, imamo situaciju u kojoj je antički spomenik uklopljen u vidljivu masu betona, bez jasnog arhitektonskog, povijesnog ili interpretacijskog smisla”, poručuje Vedran Vivoda.

Vedran Vivoda: Antički spomenik uklopljen u vidljivu masu betona. Tko je odobrio ovakvo rješenje?

Danas su se odlučili oglasiti iz Ministarstva kulture i medije, prenoseći izjavu ministrice Nine Obuljen Koržinek.

Ministrica: Sa žaljenjem sam pratila tekstove i reakcije

U opširnom priopćenju reakcije Riječana i čelnih ljudi grada nazivaju “prozivkama i istupima u medijima temeljem neprovjerenih, netočnih i nestručnih informacija i interpretacija koji su u kratkom vremenu stvorili neugodnu atmosferu među stručnjacima, djelatnicima Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda”.

„Sa žaljenjem sam pratila tekstove i reakcije u medijima, od kojih se ili nije ni pitalo, ili nije pričekao odgovor s obrazloženjem stručnjaka, te se tako podržalo širenje neistinitih informacija i interpretacija.

Naime, na obnovi Rimskog luka radio je Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Područnim konzervatorskim uredom Rijeka, a radovi su izvršeni u skladu s načelima konzervatorsko-restauratorske struke uz primjenu tehnologije i materijala koji su nužni kako bi se sačuvala spomenička svojstva, a spomenik učinilo sigurnim i otpornim na negativne utjecaje atmosferilija ili potresa.“

U nastavku su iz Ministarstva kulture odlučili priložiti priopćenje konzervatora i restauratora Područnog konzervatorskog ureda Rijeka Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda o tijeku radova na Rimskom luku u Rijeci:

„Rimski luk (Arco romano) predstavlja ulazni portal nekadašnjeg rimskog vojnog zapovjedništva (Principia). Riječ je o ostacima masivnog kamenog zidanog luka smještenog između dvije zgrade, čiji je raspon 4,3 metra, a pete luka nalaze se na visini od 4 metra.

Istočna peta izlazi iz zida oko 65 cm, dok je zapadna peta luka „utisnuta“ u ravninu pročelja zgrade „Jadroagenta“. Luk je sastavljen od devet blokova u donjem redu te šest blokova u gornjem redu, a čije je debljina oko 100 centimetra.

Konzervatori: Pogrešno se tumačilo da radovi “stoje”

Protok vremena, djelovanje atmosferilija, kao i ljudska aktivnost, nepovoljno su djelovali na luk što je za posljedicu imalo ozbiljnu konstruktivnu nestabilnost.

Kameni elementi luka su izrazio erodirali zbog čega je kontakt između njih i prijenos opterećenja na donje dijelove bio iznimno loš, do mjere koja predstavlja veliku opasnosti za prolaznike. Površinska zaprljanja, cement u sljubnicama i na kapi luka doprinosila su lošem stanju spomenika.

Zbog opisanog stanja 2019. godine Rimski luk je ušao u redoviti program djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda. Postavljena je drvena zaštitna skela koja je osigurala konstrukciju luka i sigurno korištenje javne površine te omogućila detaljnu analizu stanja i planiranje daljnjih zahvata.

Radovi na Luku trebali su slijediti uobičajenu dinamiku zahvata, međutim 2020. godine uslijedila je pandemija COVID-19 te dva razorna potresa koja su pogodila središnju Hrvatsku, Zagreb i Petrinju.

Zbog tog izvanrednog stanja i potrebe za hitnim intervencijama na velikom broju kulturnih dobara na potresu pogođenom prostoru, financijski i ljudski resursi Hrvatskog restauratorskog zavoda bili su preusmjereni, zbog čega su radovi bili privremeno zaustavljeni i prolongirani.

Nastavak radova uslijedio je 2024. godine pri čemu treba imati na umu da je za složene zahvate konstruktivne sanacije bilo potrebno pronaći odgovarajuće tehničko rješenje i izraditi projekt. Veliki dio pripremnih radova nije bio vidljiv prisustvom radnika na terenu, zbog čega se pogrešno stekao dojam kako radovi obnove „stoje“.

Temeljem analize stanja konstrukcije interdisciplinarnom suradnjom nadležnih konzervatora, konzervatora-restauratora specijaliziranih za kamen te inženjera građevine specijaliziranih za konstrukciju i rad na zaštićenim kulturnim dobrima, odabrano je najoptimalnije rješenje stabilizacije luka.

Sve cementne žbuke, što uključuje kapu i sljubnice, očistilo se s površine kamena. Nakon toga su na gornju plohu luka ugrađeni inox čelični profili koji su se učvrstili na pete luka.

Na te je nosače potom ugrađen i povezan veći broj metalnih sidara (inox šipke ugrađenih okomito i pod kutem). Ugrađena metalna konstrukcija preuzela je nosivu ulogu koju su izvorno imali erodirani kameni blokovi luka čime se osigurala njegova konstruktivna stabilnost.

“Nije korišten beton, odnosno cement!”

U cilju zaštite čeličnih profila od atmosferilija, sprječavanja ulaska oborina u strukturu kamenog luka te sakrivanja novih konstruktivnih ojačanja, odlučeno je ponoviti žbukanu kapu na vrhu luka. Ona je izvedena vapnenom žbukom s dodatkom umjetnog kamena kao povijesno primjenjivanim i s kamenom građom kompatibilnim materijalom.

Po dovršetku konstruktivnog ojačavanja izvedeni su restauratorski radovi kojima su očišćeni neadekvatni mortovi i druge prljavštine s površine kamena, zatvorena su i rekonstruirana sva mjesta na kojima se izvela ugradnja metalnih šipki te je na tim mjestima površina kamena, kao i vapnena kapa na vrhu, tonirana u cilju dobivanja ujednačene cjeline.

Napominje se i naglašava, prilikom obnove Rimskog luka u Rijeci nije korišten beton, odnosno cement! Stara betonska kapa je zamijenjena kapom od vapnene žbuke koja je kompatibilna s kamenom građom, a u cilju sprječavanja ulaza kiše u strukturu luka i sakrivanja ugrađene metalne konstrukcije.

Izvedena kapa dimenzijama i izgledom je istovjetna prijašnjoj te je u potpunosti u skladu s praksama prezentacije sličnih povijesnih arhitektonskih objekata. Završna prezentacija “žbukane kape” tonski je usklađena sa svijetlosivom bojom završnog reda izvornih kamenih dijelova luka.

Opisanim postupkom slijedilo se ključna konzervatorska načela obnove kulturnih dobara – potpuno su očuvane sve izvorne strukture i autentičnost Rimskog luka, a neophodno i po potrebi reverzibilno, konstruktivno ojačanje metalnim sidrima u potpunosti je prihvatljivo za zahvate na sličnim vrstama spomenika, te je dimenzionirano u odnosu na iznimno loše stanje očuvanosti. Uklonjeni su svi neadekvatni materijali (cementne žbuke) i zamijenjeni odgovarajućima koji se standardno koriste u obnovi povijesnih građevina (vapnena žbuka, metal), a restauratorski postupak izveden je po pravilima struke.

Konzervatori: Obavljeni radovi su iznimno zadovoljavajući

Nositelj programa obnove bio je Hrvatski restauratorski zavod, a konzervatorski nadzor provodio je nadležni Područni konzervatorski ured Rijeka, koji ujedno izdaje odobrenja za radove ili potvrđuje projektnu dokumentaciju.

Obnova Rimskog luka isključivo je financirana državnim proračunskim sredstvima Ministarstva kulture i medija kroz godišnju redovitu djelatnost Hrvatskog restauratorskog zavoda, bez sufinanciranja regionalne ili lokalne samouprave.

Uređenje i prezentacija cjelokupnog područja Arheološkog parka Principia, što uključuje konzervaciju arheoloških ostataka, postavljanje informativnih ploča, osvjetljenje i slično, izvedena je 2014. godine.

Nismo upoznati s planovima turističke zajednice ili nadležnih gradskih tijela o postavljanju dodatnih informativnih panoa. U narednom razdoblju predviđa se informiranje i prezentacija izvedenih radova na Rimskom luku zainteresiranoj javnosti.

Zaključno ponavljamo kako su radovi izvedeni sukladno svim konzervatorsko-restauratorskim načelima i pravilima struke te da je krajnji rezultat sa stručnog aspekta iznimno zadovoljavajući. Negativnih reakcija iz stručnih krugova nema, a reakcija šire javnosti temelji se isključivo na pogrešnim i neprovjerenim informacijama iznesenima u medijima.“