Mladi u suradnji s mentorima iz CTK Rijeka imaju 48 sati za izraditi digitalna rješenja pristigla na natječaj za organizacije civilnog društva. Izazovi natječaja su bili: (1) U zdravom tijelu, zdrav duh, (2) Znanje je moć, (3) Voli i radi što želiš i (4) Mir, brate!

Pristiglo je petnaestak prijava, a za Hackathon su izabrane ideje koje su poslale organizacije: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Savez izviđača Rijeke, Udrugu Delta, Udrugu Feniks Split, Udrugu za promicanje dobrobiti djece „Portić“ i Zakladu Sveučilišta u Rijeci.

Ono što Hackathone razlikuje od uobičajenog rada jest intenzitet kojim se on odvija. Timovi imaju određeno vrijeme, u ovom slučaju 48 sati, da isproduciraju rješenje na problem/zadatak/izazov koji je stavljen pred njih.

Tijekom zadanog vremena uopće nije čudno da timovi rade po cijele noći te se idu odmoriti ujutro ili pak da počnu raditi već u 5 ujutro, a ono što je važno jest da uvijek vlada opuštena atmosfera te se u svakom trenutku mogu prošetati, opustiti, zabaviti i na taj način pripremiti onaj zadnji dio snage koji je potreban da bi rješenje izradili u zadanom roku.

Društveni Hackathon se od običnog Hackathona razlikuje time što želi nastalim rješenjima doprinijeti društvu u kojem se provodi.

U slučaju riječkog društvenog Hackathona mladi iz Dalja, Rijeke, Opatije, Vukovara, Zadra i Zagreba rade aktivno sudjeluju na unaprjeđenju zajednice svojim idejama, znanjima, vještinama, kreativnošću i energijom te će u suradnji s organizacijama civilnog društva napraviti nešto što će učiniti razliku.

Ono što Hackathone razlikuje od uobičajenog rada jest intenzitet kojim se on odvija. Timovi imaju određeno vrijeme, u ovom slučaju 48 sati, da isproduciraju rješenje na problem/zadatak/izazov koji je stavljen pred njih.

Tijekom zadanog vremena uopće nije čudno da timovi rade po cijele noći te se idu odmoriti ujutro ili pak da počnu raditi već u 5 ujutro, a ono što je važno jest da uvijek vlada opuštena atmosfera te se u svakom trenutku mogu prošetati, opustiti, zabaviti i na taj način pripremiti onaj zadnji dio snage koji je potreban da bi rješenje izradili u zadanom roku.

Društveni Hackathon se od običnog Hackathona razlikuje time što želi nastalim rješenjima doprinijeti društvu u kojem se provodi. U slučaju riječkog društvenog Hackathona mladi iz Dalja, Rijeke, Opatije, Vukovara, Zadra i Zagreba rade aktivno sudjeluju na unaprjeđenju zajednice svojim idejama, znanjima, vještinama, kreativnošću i energijom te će u suradnji s organizacijama civilnog društva napraviti nešto što će učiniti razliku.

Do subote u 20 sati po dva tima će izrađivati internetsku stranicu za mirovnu nagradu, mobilnu verziju igre MemoRi, aplikaciju za organizaciju termina za Tete Pričalice, aplikaciju za promicanje igranja na otvorenom, aplikaciju za bilježenje raspoloženja te promotivni materijal za projekt Akcija za 5.

U nedjelju, 13. lipnja, od 10 do 12 sati u 3 minute će predstaviti ono što izrade, a žiri će Anita Pribanić, Kristian Benić i Rene Brakus odlučit će o tome koje digitalno rješenje je najbolje. Kriteriji koje moraju pritom uzeti u obzir su sljedeći: utjecaj digitalnog rješenja na lokalnu zajednicu, društvena relevantnost i inovativnost digitalnog rješenja, transferabilnost digitalnog rješenja te njegov doprinos globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Osim njih, za najbolje digitalno rješenje mogu glasati i građani koji u subotu, 12. lipnja, posjete društveni Hackathon koji se održava u Edukacijsko-izložbenom prostoru CTK Rijeka i daju svoj glas ideji koja je po njima najbolja. Bira se najbolji između dva tima koji su radili na svakoj ideji, te najbolji tim cjelokupnog društvenog Hackathona. Svi članovi najboljih timova primit će novčane bonove u iznosu od 500 do 1000 kuna.

Društveni Hackathon dio je međunarodnog Erasmus+ projekta Social Hackademy (#hackad) koji se osim u Hrvatskoj provodi i u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj i Italiji.

Žiri društvenog Hackathona čine: Anita Pribanić (predsjednica žirija) suradnica na EU projektima u Step Ri znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci gdje radi na projekatima iz područja društvenih i ekonomskih inovacija; Kristian Benić formalnim obrazovanjem profesor povijesti i filozofije, interesima i profesionalnim usmjerenjem stručnjak za marketing i strateško planiranje u kulturi, zaposlenik Gradske knjižnice Rijeka te autor knjige “Kako čitati grad kroz bajtove i piksele” o povijesti razvoja informatike i digitalne kulture na riječkom području; te Rene Brakus inicijator Facebook grupe IT zajednica Rijeka te partner u tvrtki 46ELKS koja nudi laku integraciju SMS,MMS i VOICE usluga.