RIJEKA – Početna istraživanja provedena u okviru projekta “PRIMIS – Primijenjena metodologija integrirane procjene višestrukih hazarda za prilagodbu klimatskim promjenama” pokazuju zabrinjavajuće trendove i to u smislu plavljenja obalnog područja Istre, ali i pronađenog većeg broja klizišta od očekivanog na području Primorsko-goranske županije.

Međutim, kako je današnjoj prvoj konferenciji projekta pojasnio voditelj, prof. dr. Igor Ružić, prva prava obrada podataka realizirat će se iduće godine te će se tada moći govoriti o konkretnijim rezultatima.

– Projekt traje tri godine i baš o konkretnim rezultatima i njihovoj disiminaciji moći ćemo govoriti tek u trećoj godini projekta.

Radi se o velikom projektu i velikom projektnom timu, a baziramo se na novim detaljnim LiDAR podacima, koji mijenjaju kompletnu perspektivu dosadašnjih istraživanja.

Ono što se nekada radilo u mjerilu 1:25.000, sada se radi u mjerilu 1:5.000, što znači da smo pet puta povećali mjerilo. Osobno se bavim obalnom ranjivošću, a Primorsko-goranska županija ima 1.200 kilometara obale.

Do sada smo računali ranjivost u svakoj točki od 25 metara, a sada ćemo to smanjiti na svakih pet metara. U prvoj godini rada bitno nam je sve te metodologije prilagoditi našem području, najavio je voditelj projekta.

Razvijanje metodologije, izrada karata i alata

Aktivnosti projekta organizirane su kroz tri tematske radne grupe, a uz istraživanje obalne ranjivosti to su i geološki hazardi te pluvijalne poplave.

Napominjući kako se podaci stalno mijenjaju prof. dr. Ružić je najavio da će se u sklopu projekta razviti metodologija za procjenu geoloških hazarda, odnosno klizišta, erozije i vrtača te rizika od poplava uzrokovanih obilnim oborinama i obalne ranjivosti zbog ekstremnih razina mora i valova na području Primorsko-goranske i Istarske županije.

Projektom je predviđena izrada većeg broja karata i stručnih alata, među kojima su i prve objedinjene karte višestrukih rizika koje će pokazati gdje se različiti hazardi preklapaju.

Tako će svaka jedinica lokalne samouprave u objema županijama prvi put dobiti cjelovit uvid u prirodne rizike na svom području, uključujući karte podložnosti poplavama i geološkim hazardima koje obuhvaćaju njihov cjelokupni prostor.

Uspostavit će se i javno dostupna baza podataka, provesti edukacije, a rezultati predstaviti na okruglim stolovima i javnim tribinama.

Edukacijski centar za prirodne opasnosti

Jedan od ciljeva projekta je i osnivanje Edukacijskog centra za prirodne opasnosti, koji će djelovati u okviru Građevinskog fakulteta, koji je i nositelj projekta.

– Sva ova naša istraživanja neće imati smisla ako ne educiramo ljude, primijenimo istraživanja te da u procesu planiranja i projektiranja objekata budemo svjesni onoga što ćemo projektom dobiti.

Naime, poseban naglasak stavljen je na uključivanje rezultata u prostorno planiranje, upravljanje rizicima i planiranje prilagodbe klimatskim promjenama.

Projekt uključuje i aktivnosti prijenosa znanja te suradnju sa stručnjacima, donositeljima odluka i drugim budućim korisnicima rezultata., istaknuo je prof. dr. Ružić.

Projekt se provodi u partnerstvu s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Primorsko-goranskom županijom i Istarskom županijom i traje do ožujka 2029. godine, a financira se sredstvima Europske unije s 588 tisuće eura.

Novi pristup u Hrvatskoj

Jedna od posebnosti projekta je što se bavi pristupom koji se u Hrvatskoj još uvijek sustavno ne primjenjuje: umjesto pojedinih hazarda, u fokusu je njihovo međudjelovanje.

Prodekan za znanost Građevinskog fakulteta prof. dr. sc. Leo Škec ocjenio je da je projekt oličenje izvrsnosti te spaja znanstvenu izvrsnost s primjenom u službi zajednice, a ujedno je ustvrdio da se radi o međunarodno relevantnom istraživanju, dok je prodekan za financije i poslovanje Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom prof. dr. Vječislav Bohanek napomenuo da je projekt PRIMIS nastavak već ranije započete suradnje s riječkim Građevinskim fakultetom na prethodnom projektu istraživanja klizišta, a pročelnik UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a, Sanjin Vranković, istaknuo je da je cilj projekta stvoriti stručnu podlogu koja se želi implementirati u prostorne planove, ali i strateške projekte.

Današnja konferencija čiji je cilj bio potaknuti razmjenu iskustava i otvoriti dijalog o potrebama budućih korisnika te mogućnostima primjene rezultata u praksi okupila je predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Područnog ureda civilne zaštite Rijeka, Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, Primorsko-goranske i Istarske županije, javnih ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Istarske županije, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma, kao i Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Delta će odrediti otpornost prema klimatskim promjenama Rijeke

Govoreći o ranjivosti obale kao pozitivan primjer prof. dr. Ružić je istaknuo Crikvenicu koja je naspianjem napravila obalni odmak te su se izgradile javne površine poput parkova.

– Što se ranjivosti obale tiče u Crikvenici neće biti problema. Rijeka ima problem stare matrice, poznato je da je područje tržnice potonulo i more se podiglo, a drugi dio priče je što dosadašnja plavljenja nisu zahvaćala prostor Delte i Sušaka.

Porastom razine mora ta će plavljenja uhvatiti upravo to područje, a tu se planiraju velike investicije koje će determinirati budući razvoj grada.

Dakle, Delta će nam odrediti otpornost prema klimatskim promjenama Rijeke i bitno je kako će se sada planirati, upozorio je prof. dr. Ružić.

Kao primjer izdvojio je i djelovanje valova na obali Costabelle istaknuvši da je hotelski objekt, koji mogao biti drugačije projektiran te djelovanje valova ne bi zahtjevalo daljnja ulaganja u objekt.