Konferencija o riječkoj luci

Vukorepa: Za sedam godina Rijeka na milijun kontejnera godišnje, Butković: nizinska pruga do 2030. godine

Marinko Glavan

snimio Vedran Karuza

snimio Vedran Karuza

"Razumijem da je bio rat i da je teško vratiti terete kad jednom odu. Međutim riječka luka je do 2000. godine imala maćehu u smislu aktivnosti koje je država trebala poduzimati."



RIJEKA – Riječka luka će za sedam godina imati promet od milijun TEU-a godišnje, na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala, najavio predsjednik Lučke uprave Rijeka na konferenciji Potencijali riječke luke, održanoj u Grand hotelu Bonavia.


Konferenciju je organizirao Novi list, u povodu 300-te obljetnice proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom, odlukom tadašnjeg monarha Karla VI, a sudjelovali su ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, gradonačelnik Vojko Obersnel, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, predsjednik Nadzornog odbora Luka Rijeka d.d. Alen Jugović, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Skorić, te predsjednik Udruge pomorskih agenata Jakov Karmelić. Iako održana u povodu vrijedne povijesne obljetnice, glavna tema konferencije bila je budućnost i razvoj riječke luke i prometnog pravca.


Sudionike i goste konferencije uvodno su pozdravili glavna urednica Novog lista Slavica Bakić i ministar Butković, koji je istaknuo kako, bez obzira na politički predznak, postoji konsenzus svih razina vlasti oko provedbe strateških projekata na riječkom prometnom pravcu.





– Glavni nam je strateški cilj da Rijeka bude glavna luka na Sjevernom Jadranu. Još za Karla VI Rijeka je dobila predispozicije da bude glavna luka. Danas imamo modernu luku sa svim predispozicijama da opet to postane. Želimo Rijeku kao intermodalno središte sjevernog Jadrana. U protekle dvije godine inzistirao sam na pokretanju projekata važnih za luku, kao i završavanju započetih.


snimio Ivica Tomić


snimio Ivica Tomić



Uloženo je 390 milijuna eura, mahom sufinanciranog iz CEF fondova. Rijeka gateway je najveći i najznačajniji, a do kraja godine očekujemo potpis ugovora za koncesionara Zagrebačke obale. Uskoro se raspisuje i natječaj za izvođača ceste D-404. Nizinska pruga je strateški projekt, cilj nam je završiti je najkasnije do 2030. godine. U projektiranju je dionica Hrvatski Leskovac-Karlovac, kao i Škrljevo-Jurdani. Tu su i dva CEF projekta-intermodalni terminal Brajdica i projekt povezivanja Zagrebačke obale. Završetkom ovih projekata kapacitet će se povećati na dvadeset milijuna tona godišnje, što će sigurno privući nove terete i kapacitete. Planiramo i brojne druge projekte, poput intermodalnog terminala u Matuljima, čija izvrsna lokacija i prometna povezanost omogućuju da preraste u važno logističko središte, rekao je ministar, podsjetivši na svoj nedavni posjet Kini, gdje su potencijalni ulagači pokazali interes za Zagrebačku obalu, ali i za sudjelovanje u izgradnji nizinske pruge.



– Rijeka ima velike prednosti, svojim položajem, ali da bi ih iskoristili, moramo završiti sve ove projekte, rekao je Butković.


Moderator konferencije Mislav Togonal prvo je pitanje uputio riječkom gradonačelniku – piše li i Butkoviću razglednice, kao svojeveremeno nekadašnjem ministru pomorstva i prometa Božidaru Kalmeti.


snimio Vedran Karuza


snimio Vedran Karuza



– Ne, ne pišem jer se vidimo na tjednoj bazi i rješavamo probleme. Da je tako bilo zadnjih 19 godina, otkad sam na ovoj poziciji, bilo bi puno manje problema u luci i na prometnom pravcu. Očekivao sam da će se puno toga desiti u tom periodu, ali izgubili smo puno vremena. Razumijem da je bio rat i da je teško vratiti terete kad jednom odu. Međutim riječka luka je do 2000. godine imala maćehu u smislu aktivnosti koje je država trebala poduzimati. Nakon toga krenulo na bolje, prvenstveno Rijeka gateway projektom. Rijeka ima perspektivu, kao i riječki prometni pravac. Da nema, ne bi bila u mreži najvažnijih europskih prometnih koridora. Zbog toga je počeo pristizati i novac iz europskih fondova. Kad se završe svi projekti, pogotovo kad Zagrebačka obala dobije novog koncesionara, vjerujem da će stvari biti puno drugačije. Time će se otvoriti i prostor za nove sadržaje na Delti i u Porto Barošu, kazao je Obersnel.


Nadovezao se Butković, kazavši kako je u prošlosti bilo situacija kada je suradnja centralne države i Rijeke mogla biti bolja.


– Ali u ovom trenutku oko 20 milijardi kuna ulažemo u hrvatskoj u prometnu infrastrukturu. Od toga je 600 milijuna eura vezano uz Rijeku, plus gradnja pruge prema mađarskoj granici. Svi zajedno moramo gurati te projekte. Volio bih da to ide i brže, uz bolju međuresornu suradnju, a onda vjerujem da će i prije 2030. godine biti izgrađena nizinska pruga, kao šlag na tortu ulaganja u riječki prometni pravac.


snimio Vedran Karuza


snimio Vedran Karuza