Većinom glasova županijskih vijećnika na današnjoj je sjednici Skupštine Primorsko-goranske županije prihvaćena Informacija o provedbi zaključka Županijske skupštine o mjerama za rješavanje problema negativnog utjecaja manipulacije metalnim otpadom na području riječke luke ispred zgrade KBC-a Rijeka.

Informaciju je članovima skupštine iznio ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, a prihvaćena je s 29 glasova za, šest protiv i deset suzdržanih.

Vukorepa je na početku svog izlaganja istaknuo kako je riječ o starom željezu koje je teret koji se prekrcava u većini luka na Mediteranu, ali je i najavio da će se prekrcaj starog željeza izmjestiti iz riječkog lučkog bazena.

– Vrlo brzo taj se teret više neće servisirati u bazenu Rijeka, a niti u lučkom bazenu Bakar, da odmah riješimo i ta nagađanja. Iz riječkog lučkog bazena će se izmjestiti jer neće biti dovoljno operativnih površina za tu vrstu tereta, rekao je Vukorepa.

Nema zagađenja

Tijekom izlaganja prikazao je rezultate provedenih ispitivanja radioaktivnosti tereta u luci, kao i tereta starog željeza na vlakovima, koje, prema njegovim riječima, ne odstupaju od uobičajenih razina u okolišu, odnosno ne prelaze dopuštene granice.

Naveo je i rezultate provedenog mjerenja kvalitete zraka na području riječke luke, na lokalitetu Praškog pristaništa, u rujnu 2024. godine, koja su pokazala da su vrijednosti svih praćenih parametara kvalitete zraka bile niže od graničnih vrijednosti za cijelo razdoblje mjerenja, kao i da su nema značajnijih odstupanja ili povišenih koncentracija PM2,5 frakcije lebdećih čestica tijekom turnusa ispitivanja provedenog u ožujku ove godine, kao ni u ispitivanjima iz lipnja i rujna ove godine.

Vukorepa je istaknuo kako količine starog željeza, kao i značaj tog, nekad izuzetno važnog tereta za Luku Rijeka d.d., s godinama opadaju, pa je tako naveo da je 2022. godine bilo prekrcano 286.126 tona ove vrste tereta, godinu kasnije ta je brojka pala na nešto više od 254 tisuće tona, dok je lani prekrcano svega 160 tisuća tona, a u prvih devet mjeseci ove godine 63,9 tisuće tona.

Najavio je izgradnju novog Praškog pristaništa, višenamjenskog terminala procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, za koji je završena studijska dokumentacija te se očekuje odobravanje sufinanciranja iz fondova Europske unije, a budući da je riječ o terminalu koji bi primao ro-ro i druge vrste brodova, to će značiti izmještanje starog željeza iz riječkog lučkog bazena.

Vukorepa, međutim, nije rekao na koju bi se novu lokaciju manipulacija ovom vrstom tereta mogla izmjestiti, a na pitanje vijećnika Leonarda Pavele (HNS) o konkretnom roku za micanje starog željeza iz riječkog lučkog bazena, odgovorio je – “što je prije moguće, radimo sve da u najkraćem roku osiguramo sredstva i započnemo s gradnjom novog Praškog pristaništa”.

Luka za rasute terete

Nakon Vukorepinog izlaganja za govornicu je izašao Tomislav Klarić (HDZ), kazavši kako mu je drago čuti da staro željezo neće završiti u Bakru, unatoč špekulacijama u javnosti, ali je upozorio na problem terminala za rasuti teret u tom gradu, posebno s ispuštanjem zagađene vode u more, zbog kojih je terminal postao jedna od crnih točaka u priobalju.

Klarić je upozorio i na probleme zagađenja rudačom i loše stanje prekrcajne opreme, prozvavši koncesionara Luku Rijeka d.d., zbog neulaganja u modernizaciju terminala.

– Taj prostor nije pogodan za luku za rasute terete, a način rukovanja teretom i oprema nisu prilagođeni 21. stoljeću niti zakonskim propisima, rekao je Klarić.

Vukorepa mu je odgovorio da je luka za rasute terete u Bakru ključna ne samo za Hrvatsku, već i za opskrbu željeznom rudačom tržišta zemalja srednje Europe, zbog čega je iz europskih fondova bilo odobreno više od sedam milijuna eura za obnovu infrastrukture terminala.

– Sad treba obnoviti suprastrukturu, a to je obaveza koncesionara, rekao je Vukorepa.

Josip Katalinić iz Mosta izvješće je ocijenio punim fraza koje ništa konkretno ne znače, te ukazao na problem svih sličnih ispitivanja utjecaja na okoliš.

– Problem je u tome što zagađivač plaća ispitivanje i izvođača, zbog čega je upitno koliko su takva ispitivanja i studije utjecaja na okoliš objektivne, rekao je Katalinić.

Primjeri u susjedstvu

Pavela je istaknuo kako osim zagađenja zraka, prilikom manipulacije starim željezom masnoća i prašina završavaju u moru, osobito kad pada kiša, a pitao je i zašto se mjerenja kvalitete zraka ne provode kad je u tijeku prekrcaj starog željeza.

Orjen Petković (Možemo!) također je upozorio da bi analize utjecaja zagađivača trebali raditi nezavisni laboratoriji, a pitao je i zbog čega prostor za prekrcaj i skladištenje starog željeza nije zatvoren, čime bi se značajno smanjilo zagađenje česticama.

Marko Boras Mandić (Unija Kvarnera) je istaknuo da je krajnji cilj svih članova skupštine isti – izmještanje starog željeza iz bazena Rijeka, ali i da sličnih primjera ima u okruženju.

– U luci Marghera ta vrsta tereta se prekrcava u središtu grada, koji broji oko 200 tisuća ljudi, rekao je Boras Mandić.

Vukorepa je u odgovoru na ova pitanja ponovio kako će se staro željezo uskoro izmjestiti iz Rijeke, a po pitanju zaštite okoliša ustvrdio je kako je riječka luka među najnaprednijima u okruženju.

– Imamo novi kontejnerski terminal s najvišim standardima zaštite okoliša, na zgradi Lučke uprave ugradili smo fotonaponsku elektranu, na Molo longu LED rasvjetu, na kontejnerskim terminalima ugradit ćemo, kao prva luka u ovom dijelu Europe, opskrbu brodova strujom s kopna, rekao je Vukorepa.

U drugom krugu rasprave, Katalinić i Petković doveli su u pitanje metode i tehnologiju kojom se prati utjecaj na okoliš.

– Zakonska regulativa ne prati razvoj tehnologije, kako analitičke, tako i zagađivača. Tehnički se zaostaje pa se ne mogu dobiti ni odgovarajući rezultati. Osim toga, granične vrijednosti zagađenja određuje politika, o čemu se malo govori, rekao je Petković.

Vukorepa je na njihove primjedbe odgovorio kako se sva mjerenja izvode u skladu s važećim propisima, a na zahtjev za angažiranjem neovisnih tvrtki ili institucija za mjerenje kvalitete zraka i drugih parametara odgovorio je kako nema ništa protiv, uz uvjet da troškove snosi županija.

Vesna Blanuša (SDSS) nova članica Skupštine

Na dopunskim izborima za predstavnika srpske nacionalne manjine u Županijskoj skupštini izabrana je Vesna Blanuša, kandidatkinja s jedine prijavljene liste, one SDSS-a.

Blanuša je izabrana sa 183 glasa, od 12.029 registriranih birača srpske nacionalnosti u PGŽ-u, što je na sjednici izazvalo raspravu o načinu izbora manjinskih predstavnika.

Tako je Pavela istaknuo da je on predstavnik talijanske manjine, ali je izabran s liste na redovnim izborima, pri čemu je, kao i ostali izabrani članovi skupštine, morao dobiti 2.800 glasova za ulazak u saziv.

S druge strane, Nadja Poropat (SDP) i Damir Pilepić (PGS) oštro su se zauzeli za očuvanje stečenih prava nacionalnih manjina, pri čemu je Pilepić istaknuo da u Hrvatskoj ima i načelnika općina koji su izabrani s manjim brojem glasova od Blanuše.

Sama Blanuša je na kraju rasprave rekla kako žali što niti jedna od stranaka nije istaknula kandidata srpske nacionalnosti, čijim ulaskom u saziv Skupštine bi se izbjegli nepotrebni troškovi dopunskih izbora.

Potonuće “Vile Velebita Dva” sramota za županiju

Na aktualnom satu Leonardo Pavela je podsjetio na potonuće školskog broda “Vila Velebita Dva”, pitavši župana kada će se i na koji način zaustaviti slična sramoćenja PGŽ-a kada je riječ o moru i pomorskoj baštini.

Župan Ivica Lukanović je odgovorio kako je brod bio u vrlo lošem stanju, kao i da će se nakon njegova vađenja, sačuvati i izložiti pojedini dijelovi broda.

– A rješenje je u gradnji novog broda, koja je već pokrenuta, kao i da o tom brodu u budućnosti bolje brinemo, rekao je Lukanović.

Marin Gregorović (SDP) je pitao može li županija utjecati na nastavak pilot-projekta što su ga pokrenuli creski učenici, a kojim je prošle turističke sezone otočanima bio osiguran prioritetni ukrcaj na liniji Valbiska – Merag, kao i može li se taj projekt proširiti na druge linije na području županije.

Pročelnica za pomorsko dobro, promet i veze, Izabela Linčić Mužić, odgovorila je kako podržava projekt, ali i da je za proširenje na druge luke potrebno izraditi odgovarajuće analize i prometnu infrastrukturu, u prvom redu treći prometni trak na prilazu trajektnim lukama.

Povjerenstvo za hrvatske branitelje i ratne veterane

Županijska skupština jednoglasno je donijela je Odluku o osnivanju Povjerenstva za hrvatske branitelje i ratne veterane. Povjerenstvo će imati 13 članova: devet predstavnika braniteljskih udruga iz Domovinskog rata, tri predstavnika županije (od čega jednog Županijske skupštine) i jednog predstavnika Ministarstva hrvatskih branitelja uz mogućnost povećanja broja članova.

Zadaće Povjerenstva bit će promicanje vrijednosti Domovinskog rata i antifašizma, suradnja s udrugama iz Domovinskog i Drugog svjetskog rata, predlaganje aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete života i zdravlja branitelja, sudjelovanje u obilježavanju obljetnica i važnih datuma, pokretanje projekata i programa u sportu, edukaciji, kulturi i ekologiji, iniciranje osnivanja veteranskog centra ili doma za branitelje, predlaganje mjera za unaprjeđenje statusa hrvatskih branitelja te promicanje humanitarnog rada i rada za opće dobro.