Od ponedjeljka poznate skulpture Antona Dominika Fernkorna ponovno stoje na svojim originalnim mjestima na Trsatskoj gradini sa svim pripadajućim atributima i fragmentima koji su im nedostajali
RIJEKA Točno je devedeset godina trebalo da se na Trsatsku gradinu vrati jedan od dva zmaja koji su 1863. postavljeni kao čuvari mauzoleja feldmaršala Lavala Nugenta, ali je 1923. jedna figura nestala s postolja na kojem je do tada stajala, a druga je, djelomično okrnjena, s vlastitog postamenta preseljena na susjedni. Od ponedjeljka oba zmaja ponovno stoje na svojim originalnim mjestima sa svim pripadajućim atributima i fragmentima koji su im nedostajali, a vraćeni su nakon restauracije i rekonstukcije u Ljevaonici umjetnina Ujević u Zagrebu. Tim povodom jučer je na Trsatskoj gradini održano predstavljanje skulptura čiju je obnovu Grad Rijeka financirao s 438.750 kuna, a inicirao Muzej grada Rijeke u suradnji s Petrom Abramović koja je kao volonterka u toj instituciji odigrala ključnu ulogu u prikupljanju nedostajućih fragmenata skulptura i istraživanju temeljem kojeg je utvrđeno kako su zmajevi točno izgledali, a potom ponudila i projekt obnove.
Kako je jučer podsjetio ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović, trsatski zmajevi djelo su velikog austrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna, autora dva velika spomenika na Trgu heroja pred carskom palačom Hofburg u Beču – nadvojvode Karla i Eugena Savojskog. Uz ostalo, Fernkorn je napravio i Spomenik banu Josipu Jelačiću u Zagrebu, a za Lavala Nugenta, osim trsatskih, i zmajeve za dvorac u Bosiljevu.
– Sad kad su vraćeni, čini nam se da su zmajevi oduvijek ovdje i stajali, a oni koji ubuduće budu dolazili mislit će da nikad i nije bilo drukčije, kazao je gradonačelnik Vojko Obersnel koji je podsjetio da je u obnovu Trsatske gradine od 2005. godine uloženo gotovo 3 milijuna kuna, ne računajući rekonstrukciju i restauraciju zmajeva, nakon koje bi trebala uslijediti i izložba koja bi prikazala cijeli postupak njihove obnove i osvijetlila ličnost Lavala Nugenta.
Iako ih se uvriježilo zvati zmajevima, Fernkornove skulpture zapravo su figure bazliska, mitskih bića ubojitog pogleda s glavom pijetla, tijelom zmaja i zmijskim repom. Bili su dio plemićkog grba obitelji Nugent, a na Trsat su postavljeni nakon smrti Lavala Nugenta koji je mjesto na kojem je 1843. utemeljio prvi muzej u Hrvatskoj odabrao i za svoje posljednje počivalište. Nažlost, u grobnici »Mir junaka« nije i našao vječni mir, jer su sarkofazi s posmrtnim ostacima Lavala Nugenta i njegove supruge uništeni u jednoj od obnova Trsatske gradine kada je mauzolej pretvoren u ugostiteljski objekt, a danas funkcionira kao galerija. Brončane figure baziliska također su pretrpjele devastaciju, a jedna je potpuno raskomadana. Pojedini dijelovi čuvali su se u Muzeju grada Rijeke, no tek angažmanom Petre Abramović koja je u akciji s elementima policijske istrage uspjela prikupiti fragmente koji su završili u privatnim rukama, skupljeno je 70 posto originalnog materijala na temelju kojeg je napravljena rekonstrukcija. Osim toga, Abramovič je pronašla i ulje na platnu Jeana d’ Alheima s prikazom uništenog trsatskog zmaja koje je bilo ključno za razriješenje nedoumica o njegovom originalnom izgledu. Prema riječima Damira Ujevića iz zagrebačke Ljevaonice umjetnina, obnova zmajeva bila je veoma zahtjevna, a osim stalnih kontakata s Petrom Abramović i Nenadom Labusom iz riječkog Konzervatrskog odjela, te dobre suradnje s kiparom Stjepanom Divkovićem, u cijelu su priču bili uključeni Ivan Mirnik iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, te akademik Vladimir Marković. Jedan od zmajeva u kandžama drži dva žezla i povelju, a drugi štit s grbom obitelji na kojem moguće nedostaje još koji detalj. Lijeva mu je šaka otvorena pa je pitanje je li i u njoj nešto držao. Odgovor na to trebala bi ponuditi daljnja istraživanja, ali skulpture su obnovljene tako da budu spremne za eventualni prihvat novopronađenih dijelova.
