Pred SDP-om su unutarstranački izbori koji će se održati 27. studenoga ove godine u atmosferi koja nije ni malo poticajna s obzirom na brisanje istaknutih članova stranke iz SDP-a i osnivanje kluba socijaldemokrata u Saboru.

Ta nepoticajna atmosfera posebno se tiče primorsko-goranskog SDP-a jer su među izbrisanim članovima osnivač stranke Erik Fabijanić i načelnica Općine Viškovo Sanja Udović, donedavno istaknuti primorsko-goranski SDP-ovci.

​Bez obzira na sve, a uz podršku Zlatka Komadine, kandidaturu za njegovog nasljednika istaknuo je zamjenik župana Vojko Braut. Razgovarali smo o stanju u nacionalnom i primorsko-goranskom SDP-u, ali i o funkcioniranju županijske izvršne vlasti s obzirom da SDP više nema većinu u županijskom predstavničkom tijelu.

Sistemski problem​

Je li na djelu raspad SDP-a nakon silnih izbacivanja iz stranke i nakon što je dio saborskih zastupnika osnovao novi klub?

– SDP je uvijek bio stranka okupljanja i prvi se put suočava s ovakvom situacijom koja ni trenutačno, a ni dugoročno, sigurno nije dobra. Umjesto izbacivanja članstva, mišljenja sam, trebalo je maksimalno ojačati dijaloge na svim razinama i vjerujem da su se tako radikalni potezi mogli izbjeći.

SDP definitivno prolazi kroz izazovan period koji je posljedica tih događaja, međutim vjerujem da do konačnog razlaza ipak neće doći. Naravno da svi mi pratimo i osjećamo određene posljedice ovakve situacije u stranci, no ja sam trenutno fokusiran na županijsku organizaciju gdje je situacija stabilna i nema odljeva članstva.

Zbog čega je SDP u zadnjih 10-ak godina u permanentnoj krizi? Je li riječ o krizi političkog identiteta ili je riječ o kadrovskoj krizi?

– Teza da je SDP posljednjih deset godina u nekakvoj permanentnoj krizi jednostavno nije točna. Podsjetit ću da je SDP u prosincu 2011. godine pobijedio na parlamentarnim izborima i preuzeo upravljanje državom sve do siječnja 2016. godine.

Godinu dana ranije, 2010. godine, Ivo Josipović je pobijedio na predsjedničkim izborima. Nakon toga, za vrijeme predsjednika Bernardića, ostvaren je solidan rezultat na lokalnim izborima 2017. godine i pobjeda na predsjedničkim te europarlamentarnim izborima 2019. godine.

Činjenica jest da se za vrijeme dok smo obnašali vlast na državnoj razini u potpunosti zanemario terenski rad s našim osnovnim organizacijama, da se slabo radilo na socijaldemokratskim politikama i da se u potpunosti izgubio aktivizam u stranci, zbog čega su nas u konačnici naši birači i kaznili.

Osim toga, upravo na tome što smo mi nekad imali, a zanemarili, nastali su neki drugi lijevi politički pokreti koji su nam sada konkurencija.

Ozbiljan sistemski problem u funkcioniranju stranke je nastao u trenutku kada se dio onih koji su izgubili parlamentarne izbore 2015. godine nije mogao pomiriti s time da netko drugi vodi stranku i stvorili su ozbiljne podjele na svim stranačkim razinama. Očito da SDP mora proći temeljitu političku i kadrovsku obnovu, ali prije svega trebaju prestati podjele i izbacivanja.

Velik udarac PGŽ-u

Što mislite o načinu na koji SDP trenutno vode predsjednik Peđa Grbin i predsjedništvo?

– Prije svega smatram da je učinjena kardinalna pogreška kada se iz članstva zagrebačkog SDP-a izbrisalo gotovo tri tisuće članova. Mogu prihvatiti tezu predsjednika i predsjedništva da je u toj organizaciji bilo ljudi koji nisu radili u interesu stranke, međutim smatram da se u tom slučaju trebala utvrditi individualna odgovornost, a ostale članove i samu organizaciju zaštititi.

Također, smatram da je odgovornost predsjednika i predsjedništva sačuvati jedinstvo stranke i saborskog kluba te da se moralo puno više raditi i razgovarati sa svim članovima kluba, neovisno o nekim osobnim odnosima, simpatijama ili razlikama.

U svakom slučaju, propuštena je prilika u periodu od izbora novog rukovodstva pa do lokalnih izbora da se radi na politikama, kadrovskoj obnovi i konsolidaciji stranke. Nije nam sve ovo trebalo.

Predsjednik i predsjedništvo nedvojbeno imaju izborni legitimitet iz kojeg proizlaze određena prava i odgovornosti koje poštujem, a o njihovim odlukama sudit će naši članovi na sljedećim unutarstranačkim izborima.

Među izbrisanim članovima su i dva saborska zastupnika iz PGŽ-a, Erik Fabijanić i Sanja Udović. Je li njihovo izbacivanje udar na primorsko-goranski SDP i što biste vi napravili da ste na Grbinovom mjestu kada je riječ o njima?

– Ne znam je li to udar na primorsko-goranski SDP, ali znam da je to za nas velik udarac. Izgubiti jednog od osnivača stranke i načelnicu najveće općine u Hrvatskoj jako je teško. Međutim, oni ostaju naši drugovi i siguran sam da će se vratiti u stranku kad se za to steknu uvjeti.

Oni su istinski socijaldemokrati i siguran sam da svoje političko opredjeljenje neće mijenjati. Da sam na mjestu predsjednika stranke, vodio bih puno inkluzivniju politiku i to prema svim članovima stranke neovisno o tome koju dužnost obnašaju.

Saborska zastupnica i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović sama je rekla da joj je Zlatko Komadina politički mentor. A podržala je brisanje iz članstva kolegice Udović i kolege Fabijanića. Kako to komentirate?

– Mirela je politička tajnica SDP-a i ne glasa na Predsjedništvu koje je donijelo te odluke, a s onima koji su podržali brisanje iz članstva Sanje Udović i Erika Fabijanića duboko se ne slažem.

Kvalitetan (protu)kandidat

Zbog čega ste se kandidirali za predsjednika primorsko-goranskog SDP-a i je li vam podrška Zlatka Komadine otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?

– Na kandidaturu su me potaknuli članice i članovi SDP-a te mnogi građani s kojima sam razgovarao, a koji žele da se na čelu organizacije nađe mlađa osoba sa svježim idejama i pozitivnom energijom.

Također, osjećam se spremnim za taj angažman i smatram da imam energiju i znanje da dužnost predsjednika obavljam kvalitetno i efikasno. Naime, već sam sedamnaest godina aktivan u politici, bio sam član Županijske skupštine i riječkog Gradskog vijeća, sada obnašam dužnost zamjenika župana, po struci sam pravnik s iskustvom u privatnom sektoru i osjećam da je ova kandidatura prilika da svoje ideje i stavove pretvaram u konkretna rješenja i provodim ih u djelo.

Kada sam donosio odluku o kandidaturi, naravno da sam razgovarao sa Zlatkom Komadinom koji je 20 godina vodio našu organizaciju i puno mi znači njegova podrška.

​Koji je vaš program?​

​- ​Moj je program okrenuti SDP građanima i njihovim potrebama, izgraditi nove socijaldemokratske politike, posvetiti se osnaživanju naših organizacija i zaštititi pravo svakog člana da otvoreno i bez ikakve zadrške na stranačkim tijelima progovara o unutarstranačkim pitanjima i politikama stranke, bez straha da će zbog toga biti kažnjen.

Napravit ćemo analizu politika koje danas provodimo u županiji, općinama i gradovima kojima upravlja SDP i utvrditi prolaze li test socijaldemokracije. Nakon toga započinjemo najvažniji dio posla, zajedničku izradu Polazišnih osnova za socijaldemokratske programe u našoj županiji.

Taj dokument će definirati sve ono za što se SDP zalaže, ono što će biti univerzalno za sve općine i gradove te županiju kao jedinicu regionalne samouprave. Želim ojačati stranačku infrastrukturu kroz osiguravanje prostora i sredstava za rad lokalnim organizacijama te kroz pružanje organizacijske i financijske podrške.

Također, posvetit ću se boljoj koordinaciji rada naših organizacija kroz usklađivanje njihovih aktivnosti i političkih stavova. Posebnu pažnju posvetit ću edukaciji članova, razvijanju zajedništva unutar organizacije te zastupanju interesa i politika naših organizacija na višim razinama u stranci.

Program već neko vrijeme kroz razgovore komuniciram s našim članovima, a može se pronaći ovdje.

Kako komentirate kandidaturu Ivice Lukanovića?

– Ivica je kvalitetan kandidat i neka mu je sa srećom. Za demokratske trendove svake stranke dobro je da se za čelne funkcije kandidira više osoba.

Edukacija vijećnika

U svibnju ove godine završeni su lokalni izbori. SDP je izgubio većinu i u riječkom i u županijskom predstavničkom tijelu. Vi ste postali zamjenik župana. U prošlom sazivu ste bili riječki gradski vijećnik. Možete li se osvrnuti na način funkcioniranja u tom kontekstu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije i procijeniti postoji li mogućnost ponovljenih izbora neizglasavanjem riječkoga i županijskog proračuna?

– Nakon provedenih dopunskih izbora za članove županijske skupštine iz reda nacionalnih manjina Županijska skupština broji 44 člana. Koalicija okupljena oko SDP-a broji 20 članova, Možemo! ima dva člana te koalicija okupljena oko HDZ-a (HDZ, Akcija mladih, Unija Kvarnera, MOST i NL Ive Rinčić) broji 22 člana.

Dakle, naša koalicija nema većinu, ali ako bismo Skupštinu podijelili na lijevi i desni dio, možemo reći da je rezultat izjednačen. Što se tiče načina funkcioniranja, mogu reći da još uvijek traje svojevrstan proces prilagodbe, dobar dio članova skupštine iz reda HDZ-ove koalicije je prvi put u predstavničkom tijelu pa su vidljiva određena nesnalaženja vezana uz ovlasti Skupštine i proces sastavljanja prijedloga proračuna.

Upravo iz tog razloga smo im na njihov prijedlog održali edukaciju o proračunu, a ovih dana traju i razgovori oko prijedloga proračuna. Mi smo u više navrata istaknuli da ćemo u granicama proračunskih mogućnosti prihvatiti kvalitetne prijedloge neovisno o tome od koga dolaze, međutim ovdje jasno kažem da ćemo odlučno braniti stabilnost proračuna.

Dakle, s naše strane postoji volja, a ako s druge strane bude volje i razuma, vjerujem da će proračun biti usvojen. U suprotnome mogu samo reći da nove izbore ne želimo, ali smo na njih spremni.

Promašeni argumenti

Akcija mladih proziva župana Zlatka Komadinu za političko kadroviranje u upravnim vijećima županijskih lučkih uprava te ocjenjuje da je riječ o protuzakonitim odlukama. Podnijeli su i upravnu tužbu zbog toga. Kakav je vaš stav o tome?

– Pozdravljam podnošenje upravne tužbe da napokon jednom za sva vremena zaključimo ovu temu za koju se zakačila Akcija mladih u nedostatku konstruktivnih ideja i programa. Naravno da je funkcija opozicije da kritizira vlast, ali da će ići do te razine da namjerno pogrešno u javnosti interpretiraju zakonske odredbe, to zbilja nisam očekivao.

Dakle, člankom 35. Zakona o ustanovama propisano je da predstavnike osnivača u upravno vijeće ustanove imenuje izvršno tijelo jedinice regionalne samouprave, dakle župan. Kad su u pitanju županijske lučke uprave, primjenjuje se Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji u članku 76. propisuje da predsjednika i dva člana upravnog vijeća imenuje osnivač. U slučaju naših lučkih uprava osnivač je, naravno, Primorsko-goranska županija. Zakonom o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi u članku 48. jasno je navedeno da župan imenuje i razrješuje predstavnike županije u tijelima ustanova.

Dakle, sve je potpuno jasno. Akcija mladih svoju tužbu temelji na argumentu da je »osnivač« iz zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Županijska skupština pa da bi iz tog razloga ona imenovala upravna vijeća, međutim, to je potpuno promašeni argument.

Osnivač je Primorsko-goranska županija koja ima dva tijela, izvršno i predstavničko, čije su ovlasti i međuodnosi jasno uređeni Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Što se tiče, kako to Akcija mladih naziva, »političkog imenovanja upravnih vijeća«, mogu reći samo da župan svoju politiku i program na temelju kojeg je izabran na tu dužnost provodi putem upravnih odjela i naravno županijskih ustanova. Uostalom, župan je taj koji u konačnici odgovara za rad tih ustanova.

Prozvani ste i vi osobno, odnosno vaš odvjetnički ured koji je poslovno surađivao sa županijskim lučkim upravama. Možete li nam pojasniti o čemu je riječ, koje poslove ste obavljali i je li za njih bio raspisan javni natječaj, kao i radi li vaš odvjetnički ured i dalje na tim ili sličnim poslovima?

– Prije svega moram reći da je odvjetnički ured čiji sam bio osnivač od 2013. godine pa do stupanja na dužnost u lipnju ove godine zapošljavao petero pravnika i poslovao s više od tisuću klijenata na području cijele Republike Hrvatske.

Velika većina tih klijenata su bile fizičke osobe, a poslovali smo i s nizom pravnih osoba od kojih su neke bile i određene lučke uprave za koje smo obavljali usluge zastupanja u postupcima pred sudovima i tijelima javne vlasti.

S obzirom na to da se između odvjetnika i klijenta radi prije svega o odnosu iz povjerenja te da su naknade za odvjetničke poslove propisane odvjetničkom tarifom, ti su poslovi sukladno članku 30. Zakona o javnoj nabavi izuzeti od javne nabave.

Kao što sam ranije naglasio, od trenutka stupanja na dužnost zamjenika župana, istupio sam iz odvjetničkog ureda, ispisao se iz odvjetničke komore i više nemam nikakvih poslovnih odnosa s odvjetničkim uredom.

Filipović mora ritam prilagoditi maratonu

Kandidirali ste se svojevremeno kao kandidat za riječkoga gradonačelnika, ali tijesno ste izgubili od Marka Filipovića. Jeste li zadovoljni njegovim novim ritmom grada?

– Ponosan sam što smo upravo Marko i ja zajednički učinili demokratski iskorak unutar naše gradske organizacije i omogućili članovima Gradskog odbora da prvi put kandidata za gradonačelnika biraju između više kandidata, a još sam više ponosan što smo nakon tog demokratskog nadmetanja i jedan i drugi pokazali da želimo i možemo nastaviti surađivati na dobrobit stranke i građana.

Surađivali smo na izradi programa za izbore, bio sam članom Markovog izbornog stožera i dao sam mu svaku moguću podršku, a moju punu podršku ima i danas. Kvalitetno surađujemo u našim novim ulogama gradonačelnika i zamjenika župana i smatram da Marko svoj posao obavlja odlično.

Puno je problema, teška su vremena, ali smatram da je Marko pokazao da je čovjek koji zna donositi odluke i rješavati probleme. Treba uzeti u obzir da mandat traje četiri godine i da je to svojevrsni maraton.

Primorsko-goranski SDP otporan na turbulencije

Hoće li se ono što se događa na Iblerovom trgu preliti i na lokalnu razinu, uključujući i Rijeku i Primorsko-goransku županiju?

– Naravno da sve što se događa u Zagrebu ima utjecaja i na nas lokalno.

Međutim, SDP naše županije je uvjerljivo najveća i najuspješnija organizacija SDP-a u Hrvatskoj, što smo i dokazali na nedavnim lokalnim izborima ostvarivši, zajedno s koalicijskim partnerima, pobjedu u Županiji te u nešto manje od polovine gradova i općina na čijem području živi više od dvije trećine stanovnika Primorsko-goranske županije.

Pokazali smo time i da smo dovoljno otporni na ovakve turbulencije. Moja temeljna zadaća kao predsjednika županijske organizacije bit će upravo očuvanje jedinstva naše organizacije čime ujedno želim spriječiti značajnije prelijevanje krize s nacionalne razine.