
Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva
U Zagrebu postoji blagi otpor uvođenju promjena, kao i strah od novog, kaže Vrčić
ZAGREB Vodstvo najvećeg KBC-a u državi, zagrebačkog Rebra, pohvalilo se jučer dobrim rezultatima u prvoj polovici ove godine te najavilo da će, nastavi li s takvim poslovanjem, već krajem sljedeće godine u svojim knjigama bilježiti pozitivnu nulu.
KBC Zagreb je za sada i dalje u gubicima, no puno manjima nego što je dosad bio slučaj. Prema podacima koje su iznijeli sanacijski ravnatelj bolnice Hrvoje Vučić i njegov zamjenik Zoran Bubaš, operativni je gubitak u odnosu na prvu polovicu prošle godine smanjen za 70 posto, na sadašnjih 36,6 milijuna kuna, za razliku od lanjska gotovo 124 milijuna kuna.
Najveći vjetar u leđa Rebru, ali i drugima, bio je izlazak HZZO-a iz državne riznice, pa bolnice više nisu limitirane u svojim troškovima već prihoduju onoliko koliko posla naprave. KBC Zagreb je u prvih šest mjeseci imao oko 20 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani, ukupno 792 milijuna kuna, dok su rashodi bili puno manji.
Zamoljen da prokomentira, međutim, činjenicu da je KBC Zagreb, po efikasnosti svojih liječnika-specijalista na nekim odjelima, i po korištenju opreme, ispod hrvatskog bolničkog prosjeka, Vrčić je odgovorio kako jest točno da bi njihovi liječnici trebali obavljati više pregleda, na čemu se intenzivno i radi.
Dok u, primjerice, KBC-u Split svaki specijalist kardiologije godišnje pregleda 1.200 pacijenata, a u Rijeci 843, u KBC-u Zagreb taj prosjek iznosi 461 pregled.
»S obzirom na promjene koje uvodimo, već će za dva mjeseca taj broj biti puno veći. U obzir morate, međutim, uzeti činjenicu da k nama dolaze najsloženiji slučajevi, zbog kojih je i naša uspješnost u konačnici manja, kao i to da naši kardiolozi ili neurokirurzi, osim na pregledima, rade i na mnogobrojnim drugim poslovima«, kazao je Vrčić.
Zamoljen da odgovori na pitanje kako je moguće da su liječnici KBC-a Zagreb puno neefikasniji od liječnika riječkog KBC-a, čija je efikasnost najveća među svim KBC-ovima, odgovorio je kako je »mali brod puno lakše zaokrenuti«. U Zagrebu, napomenuo je, postoji blagi otpor uvođenju promjena, kao i strah od novog.