U sanaciju KBC-a Rijeka, tvrdi se u Vladinoj odluci, utrošeno je u 2013. i 2014. godini ukupno 204,38 milijuna kuna, a procesom sanacije nisu postignuti zadani ciljevi
Riječki KBC je kroz mandat ravnatelja Davora Štimca uspostavio održivo poslovanje pa je bespredmetno govoriti o ukidanju sanacijskog programa za KBC Rijeka. Problem je drugo, miriše na to da Ministarstvo nema plan što sa zdravstvenim ustanovama koje nisu »isplivale« financijski i u pitanju je sada njihovo poslovanje, a uglavnom je riječ o županijskim općim bolnicama. Vidim dva scenarija, prvi je da to može biti uvod u zatvaranje dijela bolnica, ili drugo, restrukturiranje na način selekcije zdravstvenih postupaka, znači da neke bolnice mogu ostati bez dijela usluga za korisnike. Nadam se da nije ono treće, da se ukidanjem sanacija zapravo posmjenjuju svi ravnatelji jer je tada »Oprosti im, Bože jer ne znaju što čine«, rekao je župan primorsko-goranski Zlatko Komadina. (T. T.)
Napominje se da su dospjele obveze saniranih zdravstvenih ustanova i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadalje značajne. Tako se u odluci za riječki KBC iznose brojke o ukupnim obvezama koje su krajem prosinca 2012. godine bile 188,4 milijuna kuna, dok su godinu dana kasnije te obveze 151,62 milijuna kuna. Posljednjeg dana prošle godine obveze su gotovo iste, odnosno iznose 151,65 milijuna kuna. U sanaciju KBC-a Rijeka, tvrdi se u Vladinoj odluci, utrošeno je u 2013. i 2014. godini ukupno 204,38 milijuna kuna. Budući da procesom sanacije nisu postignuti zadani ciljevi, te se sanacija pokazala neuspješnom, zaključuje Vlada, njezino dalje provođenje je »neodrživo i neopravdano«.
Novi model i reforma
– Iz navedenog je vidljivo da proces sanacije KBC-a Rijeka nije postigao zadani cilj te je potrebno pristupiti novim mjerama reorganizacije i racionalizacije poslovanja kroz provedbu reformskih mjera koje se prvenstveno odnose na realne potrebe za racionalizacijom cjelokupnog bolničkog zdravstvenog sustava, reformu sustava osiguranja, novi model ugovaranja zdravstvenih usluga, a sve s ciljem postizanja financijske stabilnosti zdravstvenog sustava, stoji u Vladinom obrazloženju.
U najavama povećanja cijene dodatnog zdravstvenog osiguranja, definiranju osnovne košarice usluga ali i nadstandarda. Vlada je već dijelom otkrila i na koji će način ona sanirati dugove u zdravstvu.
