Za sve građevine izrađena je projektna dokumentacija i izdani dokumenti na temelju kojih se ima pravo graditi – KBC Rijeka / Snimio Silvano JEŽINA
Kreditom bi se trebale graditi zgrade koje su izuzete iz ugovora o projektu javno-privatnog partnerstva i njih će graditi država. Radi se o Termoenergetskom bloku, Klinici za ginekologiju, Dječjoj bolnici, i višeetažnom parkiralištu
ZAGREB Vlada će na svojoj današnjoj sjednici potvrditi namjeru davanja jamstva za kreditno zaduženje Kliničkog bolničkog centra Rijeka u iznosu od 750 milijuna kuna. Kredit je to kojim bi se trebale graditi zgrade u sklopu KBC-a koje su izuzete iz ugovora o projektu javno-privatnog partnerstva i njih će graditi država. Riječ je o Termoenergetskom bloku, Klinici za ginekologiju, Dječjoj bolnici, i višeetažnom parkiralištu.
U objašnjenju svoje odluke Vlada navodi da je za sve građevine koje su izuzete iz Ugovora izrađena projektna dokumentacija i izdani su dokumenti na temelju kojih se ima pravo graditi, a mjesto izvođenja radova je KBC Rijeka – lokalitet Sušak.
Za jedan lokalitet
»Izgradnjom navedenih građevina značajno će se unaprijediti pružanje zdravstvene zaštite djeci i rodiljama, koja je sada zbog zastarjelosti objekata i opreme ispod suvremenih standarda, a ujedno će se smanjiti troškove poslovanja i održavanja postojećih objekata.
Početkom izgradnje ove faze bolnice na lokalitetu Sušak ujedno se stvaraju pretpostavke za nastavak realizacije projekta JPP i ostvarenje konačnog cilja – objedinjavanja svih dijelova KBC Rijeka u suvremenim objektima na jednom lokalitetu», stoji u Vladinom objašnjenju.
Nakon što KBC Rijeka kao javni naručitelj provede postupak javne nabave i sklopi ugovore između ostaloga i o dugoročnom kreditu za financiranje projekta, Vlada će potvrditi davanje jamstva. No, od 2018. godine u proračunu Ministarstva zdravlja planirat će se i sredstva nužna za povrat tog kredita.
Uz to Vlada će podržati i prijedlog saborskog odbora za financije da paralament donese zaključak kojim bi se bankama predložilo da potpišu anekse ugovora o kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima i obračunaju preplaćene kamate. Tim se zaključkom obvezuje i Hrvatska narodna banka da dostavi Izvješće o problematici zaduženja građana kreditima u švicarskim francima, kao i prijedloge mjera za olakšavanje pozicije dužnika u švicarskim francima.
Stambeno kreditiranje
Zaključkom se podržava najava Ministarstva financija za hitnom izradom Zakona o stambenom kreditiranju, te prijedlog Ministarstva pravosuđa za smanjenje zateznih kamata, o čemu je zakon već izglasan u Saboru i uvođenje instituta stečaja potrošača. Ujedno se zadužuje Vlada Republike Hrvatske da pripremi paket regulatorno-poreznih mjera.
Vladina podrška tim zaključcima tek je »priprema« za jesen kada bi Banski dvori konačno trebali izaći s prijedlogom rješenja za švicarski franak. Kako se doznaje trenutno ne postoji ni u Vladi ali ni u bankama jedinstveni stav oko toga kako trajno riješiti taj problem.
Tako se spominje mogućnost konverzije kredita u eure uz određeni diskont što bi zahtijevalo da država bankama odobri dodatne porezne olakšice, ali i mogućnost uvođenja dodatnog poreza na aktivu banka u švicarcima, ali i poreza na zaradu na tečajnim razlikama u toj valuti iz čega bi se financirala pomoć dužnicima. Ako oko toga ne bude moguć dogovor opcija je da se produži primjena sadašnjeg zakona, odnosno da se i dalje primjenjuje fiksni tečaj franaka za stambene kredite.
