Za prvu radnu sjednicu Županijske skupštine u novom sazivu moglo bi se reći da je pretežno protekla u konsenzusu svih vijećnika, s obzirom na to da je većina predloženih točaka točaka usvojena jednoglasno.

Jedna od njih bila je prijedlog socijalnog plana Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine za koje su izrađivači kazali kako je pri izradi plana pokrenut drugačiji pristup socijalnim politikama koji je sukladan s pristupom Hrvatske i Europske unije.

Dodano je kako je napravljeno najbolje moguće za korist korisnika i poboljšanja kvalitete života te razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih ustanova.

Mirela Smojver iz SDP-a komentirala je kako ovaj plan pokazuje da socijalna politika PGŽ-a nije birokratski privjesak, već temeljna sastavnica županije.

– Smještanje u dom za starije mora biti zadnja mjera i zato podrška svim izvaninstitucijskim oblicima skrbi, no to ne smije staviti u drugi plan težnju k povećanju smještajnih kapaciteta, rekla je Smojver.

Klana u tri faze

Majda Burić u ime Kluba HDZ-a rekla je da plan pokazuje da županijsko vodstvo ostaje u općim frazama i dobrim namjerama, ali bez konkretnih poteza, što dovodi do slabašnih rezultata.

– Jedini novi dom koji se gradi u PGŽ-u je u Kostreni, a njega sufinancira Vlada. Najavljen je i novi javni poziv za daljnju izgradnju takvih centara. Kostrena je rezultat rada Općine Kostrena i Vlade, a postavlja se pitanje što je sa županijom koja nije sagradila niti jedan dom, a potrebe su sve veće, upozorila je Burić.

Darijo Vasilić je u ime Kluba PGS-a podržao dokument, ali smatra da nema dobrih usluga s lošom infrastrukturom, a u socijalnoj infrastrukturi u PGŽ-u izgrađeno je najmanje objekata te kapacitet županije trenutno iznosi 750 kreveta.

– To je velik problem starijih ljudi, posebno kad znamo da su u privatnim domovima cijene smještaja dva do tri puta više, rekao je Vasilić koji je predložio sufinanciranje privatnih domova osobama slabijeg imovinskog statusa.

Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač priznala je da Županija nije gradila puno domova te je u prošlom mandatu napravljeno samo 37 smještajnih kapaciteta na Rabu.

Naglasila je kako je u tijeku izgradnja doma u Delnicama s 59 postelja, a traju pripreme za izgradnju domova na Cresu i u Klani. Dom u Klani trebao bi se graditi u tri faze te će u prvoj biti izgrađen kapacitet od 80 postelja, a u sljedeće dvije po 60 mjesta, što je sveukupno 200 mjesta.

– Promijenila se vlast u Klani pa će se vidjeti kako će se kretati suradnja s novom loklanom vlasti. Kapacitet doma na Cresu bit će od 60 do 80 mjesta, a sve su sobe kreirane da budu izdašnije, najavila je Marač.

Izvješće o proračunu

Socijalni plan komentirao je i župan Ivica Lukanović koji smatra da je izvaninstitucijska skrb za starije ljude najbolja, no postoje ljudi koji ne mogu živjeti bez tuđe pomoći. Njih se klasificira u četvrtu i treću kategoriju, a takvih je osoba u PGŽ-u koji nisu u skrbi u nekoj od ustanova, oko 1.500.

– Prema našim podacima čak je 211 ljudi u četvrtoj kategoriji, a oko 1.200 ih je u trećoj kategoriji, što znači da oko 1.500 ljudi u PGŽ-u treba takvu skrb. Ako gledamo godišta, starijih od 90 godina je više od 500 koji čekaju na smještaj u domu, a oni sigurno ne taktiziraju poput onih starijih od 65, nego bi već sutra ušli u takvu ustanovu.

Radit ćemo sve da ih uključimo u oblike institucionalne skrbi, a po tome ni 500 najavljenih kreveta u predizbornoj kampanji neće biti dovoljno. Subvencionirati uvijek možemo smještaj u privatnim domovima, no tu je pitanje kvalitete.

Uzimajući u obzir tih 500 kreveta koji su u nekom procesu izgradnje, tu nismo gledali na stranačke boje, a imamo ideje i kako to povećati na 700, poručio je Lukanović.

Izvješće o izvršenju proračuna za 2024. godinu usvojeno je većinom glasova uz suzdržane vijećnike HDZ-a, Bojana Kurelića iz Akcije mladih te nezavisnog Leonarda Pavele i Mostovog Josipa Katalinića.

Kako je pojasnio Krešimir Parat, pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i nabavu, prošlogodišnji proračun rebalansom je povećan na 295 milijuna eura, a jesenskog rebalansa nije bilo kako bi se osigurao fiskalni prostor za financiranje Doma zdravlja.

Prihodi su ostvareni 1,5 posto više od plana, a Županije je ostvarila veće prihode u odnosu na planirane u porezu na dohodak i porezu od imovine. Porez na dohodak je u odnosu na raniju godinu isplaćen za 32 posto više.

Rashodi su iznosili 273 milijuna eura, a značajno su rasli rashodi za zaposlene, što je posljedica rasta plaća u javnom sektoru. Pritom je istaknuto da Županija ima 1,3 milijuna eura kreditnog zaduženja.

Potrebno ubrzanje

Mostov Josip Katalinić smatra da se proračuni trebaju više baviti demografijom i podrškom mladim obiteljima, a njegovog kolegu s liste Leonarda Pavelu i dalje posebno smetaju službena putovanja, naknade za prijevoz i stručna usavršavanja te je još jednom istaknuo da je u četiri protekle godine na te stavke utrošeno više od 20 milijuna eura.

– Posebno me naljutilo što odgovor na to pitanje u proteklom sazivu nisam uspio dobiti više od 20 dana. Više volite novinare Faktografa kojima ste odgovorili na to pitanje, nego mene, konstatirao je Pavela.

Bojan Kurelić bi volio vidjeti više kapitalnih projekata pa ga je zanimalo, s obzirom na to da je novi župan najavio 500 milijuna eura novih investicijskih ciklusa, kako će to izgledati.

Nezavisni Boris Popović citirao je bivšeg župana, rekavši da je proračun stabilan, konzervativan i nepoderiv.

– Ja bih volio da je proračun ambiciozniji. Nadam se da će novi župan biti puno ambiciozniji i da će planovi biti zahtjevni. Nama treba ubrzanje, snaga i vizija, poručio je Popović.

Zagađeno more na Podkvarovu i Klančiću, neispravna voda u Čabru

Prema posljednjim ispitivanjima, kupanje na kostrenskim plažama Klančić i Podkvarovo i dalje se ne preporuča, a polovica uzorka slatke vode na području Čabra je zdravstveno neispravna.

Kako je kazao ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a Željko Linšak, komentirajući izvješće o provedbi programa zdravstvene mjere za zaštitu okoliša koje je također jednoglasno prihvaćeno, situacija u Čabru mogla bi se promijeniti nabolje.

– Što se tiče praćenja vode na području Čabra, 50 posto zdravstvenih uzoraka je zdravstveno neispravno, što je katastrofa. Vjerujem da će ove godine doći do poboljšanja jer je KD Čabranka prestalo postojati, a posao je preuzeo Vodovod i kanalizacija koji je kompetentniji za taj posao.

Vjerujem da će podaci biti puno bolji, no sve dok je jedan uzorak loš, mi nećemo biti zadovoljni kao što nismo zadovoljni kvalitetom zraka u Kostreni i kvalitetom mora na tom području, rekao je Linšak.

O otpadu u luci, gužvi na otocima, koncesiji u Crikvenici…

Uoči aktualnog sata, predsjednik Skupštine Marko Boras Mandić najavio je donošenje novog poslovnika, kao i formiranje svih odbora do rujna, a upravo su izmjene poslovnika čiji je plan, između ostalog, skratiti vrijeme rezervirano za postavljanje pitanje i odgovora, zainteresirale Pavelu.

– Izmjene poslovnika dodatno ograničavaju prava vijećnika i javnosti. Tražimo dvije minute za pitanje i tri minute za odgovor kako je bilo prije, rekao je Pavela koji svoje pitanje, kako kaže, ionako ne može sažeti u jednoj minuti, a to je pitanje posvećeno zbrinjavanju metalnog otpada ispred riječke luke.

S njim se složio i župan Lukanović, kazavši kako možda jedna minuta nije uvijek dovoljna za artikulirano pitanje, a ni dvije minute za suvisao odgovor.

Na pitanje o metalnom otpadu Paveli je odgovorio pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković, kazavši da je sporni otpad i dalje u riječkoj luci.

– Otpad je i dalje tamo, to svi vidite, a sukladno našem zaključku provedena su dva mjerenja od Lučke uprave koja nisu pokazala nikakva prekoračenja, rekao je Vranković.

Majda Burić iz HDZ-a podsjetila je Lukanovića kako često govori da će posebnu pažnju usmjeriti na Gorski kotar.

– Zbog dosadašnje politike prema Gorskom kotaru javni prijevoz je Goranima teško dostupan. Hoćete li vi to promijeniti i jeste li stupili u kontakt s resornim ministarstvom poput Ličko-senjske županije koja je već potpisala ugovor, zanimalo je Burić.

Odgovorila joj je resorna pročelnica Izabela Mužić, kazavši kako Ličko-senjska županija nije usporediva s PGŽ-om, već je to Splitsko-dalmatinska županija. Najavila je kako će sastanci s jednicama lokalne samouprave krenuti u listopadu te se linijskom prijevozu na temelju ugovora nada početkom iduće godine.

Nedo Pinezić iz Unije Kvarnera podsjetio je da kvarnerski otoci ostvaruju dvije trećine turističkog prometa, a prometna situacija je nedopustiva.

– Imamo jedan prometni pravac kojim tisuće ljudi dolazi na kvarnerske otoke. Uopće ne postoje direktne brodske linije. Pitanje i sugestija jest da se formira stručno tijelo koje će analizirati situaciju, a nakon toga predložiti strategiju.

I naposljetku, ako već dolazi željeznica na otok Krk, zar ne bi trebala biti linija željeznice Rijeka – Zračna luka, upitao je Pinezić, na što mu je Lukanović odgovorio da je ovo pitanje za ozbiljno sagledavanje razvoja Županije, a treba razmišljati i vatrogasno o problemima ljudi koji dolaze i odlaze s Krka.

Ivana Matošić Gašparović pitala je Lukanovića može li garantirati da će crikvenička plaža napokon sljedeće godine dobiti svojeg koncesionara.

– Krenulo se u projekt, ne može se ništa garantirati, ali vjerujem da će plaža sljedeće godine imati svojeg koncesionara, zaključio je Lukanović.

Posljednji kilometar ceste za Melnice

Jednoglasno je prihvaćeno i godišnje izvješće Županijske uprave za ceste, a Tomislav Klarić je na primjeru županijske ceste Melnice upozorio kako su poslovni subjekti i jedinice lokalne samouprave voljni ulagati u prometnu infrastrukturu.

– JANAF je financirao cestu za Melnice s više od milijun eura, a ŽUC je već ranije trebao o tome razmišljati jer osim što nema financijskih sredstava nema ni projektne dokumentacije.

Znamo kako je to bio zahtjevan projekt, a sad čekamo na posljednji kilometar te ceste za koji smo i mi u Bakru rezervirali proračunska sredstva, rekao je Klarić.