Kristian Gašparini

VIDEO Novi šef Ekoplusa: “Neće biti smrada iz Marišćine, moramo svi probuditi ekologa u sebi”

Portal Novi list

Foto Novi list, Marišćina, Kristian Gašparini (u krugu)

Foto Novi list, Marišćina, Kristian Gašparini (u krugu)

Sustav je dobar samo je potrebno da radnici imaju navike i da se ponašaju pažnjom dobrog gospodara, kaže Gašparini



Kristian Gašparini novi je direktor Ekoplusa, tvrtke koja upravlja ŽCGO Marišćina.


O brojnim temama vezanim uz Marišćinu i Ekoplus razgovarao je u našem Studiju 20a s novinarom Marinkom Glavanom.





– Danas je osmi dan da sam na poziciji direktora Ekoplusa.


Treba još dosta vremena za pravu analizu stanja u tvrtki, organizacije, poslovanja, kadrova…


Ne bih o svojim prethodnicima neka to ostane u prošlosti, ono što mogu reći je da je nedostajao kontinuitet u radu samog društva i to je dovelo do otežanog rada.


Problema je puno, krenimo samo s neugodnim mirisima i požarima kojih je bilo četiri ili pet ovog ljeta?


Prvo ću se pozabaviti samom organizacijom posla, požari naravno jesu problem i treba ih promptno rješavati.


Treba razlikovati požar, otvoreni plamen i dim.


Građane naravno zabrinjava kada se pojavi dim, u prvom trenutku je bio plamen, nakon toga dim jer je požar ušao u sam materijal, u konačnici je sanirano u cijelosti.


Neugodni mirisi su ono što se zna događati u ljetnoj sezoni, već sada sam proučio način na koji se djeluje protiv mirisa. Sustav je dobar samo je potrebno da radnici imaju navike i da se ponašaju pažnjom dobrog gospodara jer se same plohe prekrivaju dnevnom folijom i cover up-om kako bi se izbjeglo mirise. Ako se tako bude radilo, neće biti mirisa.


Foto: V. KARUZA


Hoće li novi sustav odvajanja otpada biti problem za Marišćinu?


Mi smo zaduženi za preuzimanje miješanog otpada, očekuje se da će se njegova količina smanjiti, ali trebamo gledeti i sastav koji sigurno neće bit isti kada zaživi odvajanje otpada punom snagom.


Imamo pozitivnih i loših strana tog sustava, mi ćemo se pripremit da možemo primati sav otpad i prilagoditi naš proces.


Odvojeno prikupljene frakcije se gotovo ne uspijevaju prodati, za ove druge osim željeza treba čak i platiti. Znači vi ćete vi dobiti manje novca od komunalnih društava?


U pravu se, sustav je bio zamišljen da će se korisni otpad prodavati odnosno da će to nama predstavljati prihod, ali to nije tko.


Hoćete li morati povećati cijenu?


Ttreba poduzeti radnje da se dođe do toga da naši troškovi budu manji, realno je globalna situacija takva da sve cijene rastu i da je logičan slijed da ide i naš porast cijene.


Učinit ćemo sve da rasteretimo troškove.


Koliko je razlika između ulaza i izlaa, odnosno prihoda i troškova?


Najlakše bi bilo da se baci sve u jedno kantu, otišli smo korak dalje u ekologiji, da ostavimo djeci svijet čišćim.


U Centru brinemo o otpadu, nije da samo istresimo na plohu. Taj otpad prolazi kroz sustav, suši se, odvaja se u frakcije, odvaja se i kontrolira voda… Čini se puno koraka da ostavimo ovaj planet čišćim.


Trenutno nastojimo poslovati s nekom pozitivnom nulom, bitno je da ostvarimo cilj, a da ne generiramo troškove.


Ima li na Marišćini problema tehničke prirode?


Centar ima već 7 godina, ima nekih problema. Treba napraviti dugoročnu strategiju da se radi na održavanju, da se strojevi pravovremeno poprave, da nema kvarova i slično.


Prvi ću zaustaviti sve što bi stvaralo poteškoće lokalnom stanovništvu


Želimo minimizirati utjecaj na lokalno stanovništvo i da to sve zajedno funkcionira.


Svaki djelatnik kolektiva mora se ponašati pažnjom dobrog gospodara, to do sada nije bilo tako.


Krenimo svi od sebe, probudimo ekologa u sebi.


Mi smo prva karika, ljudsko oko i ruka su bolji od bilo kojeg aparata.