Foto Marko Gracin
Jasno je da pojedincima Galeb smeta zbog povezanosti s Josipom Brozom Titom, no upravo je ta povezanost vrijednost ovog broda. Galeb je kulturno dobro Republike Hrvatske i uvjeren sam da će postati turistička atrakcija i to upravo zbog simbolike koju nosi, i upravo zbog povezanosti s Titom. I ovakav, ruzinav, neprestano izaziva pažnju stranih medija, a i sama činjenica da u našem društvu izazva toliki interes i politike i medija, jasno pokazuje da je riječ o zanimljivom projektu
Kada je gradonačelnik Vojko Obersnel u prosincu 2017. godine branio predloženi proračun činilo se da je to jedna od najtežih političkih bitaka koje mora voditi jer su rezultati lokalnih izbora bili takvi da je iz komfrone situacije bio suočen s činjenicom da prvi put nema većinu u gradskom parlamentu. Proračun je tada prošao, u međuvremenu se SDP-u priključio HNS, a kohabitacija se sve manje spominjala kao politički termin. No, uslijedila je prava drama prije nekoliko mjeseci kada se na Gradskom vijeću našla odluka o kreditu za obnovu Palače šećerane i broda Galeb.
Mjesecima je trajala agonija oko prihvaćanja kredita, rasprave su bile beskrajne, a bila je upitna sudbina projekta koji je izuzetno bitan Vojku Obersnelu i koji je sastavni dio Europske prijestolnice kulture. Padale su teške riječi i taman kada je sve bilo riješeno, a kohabitacija kao pojam je izgubila svaki smisao jer je Lista za Rijeku postala neformalni dio vladajuće većine, prašinu je podigla gradska vijećnica HDZ-a Ivona Milinović sa šovinističkom izjavom koju su osudile sve političke stranke.
S gradonačelnikom Obersnelom razgovarali smo o Galebu, o EPK, o političkoj konstelaciji u Rijeci, ali i o njegovoj političkoj budućnosti.
Turistički mamac
Odluka o kreditu za obnovu Palače šećerane i za Galeb ipak je prošla zahvaljujući glasovima Kluba Liste za Rijeku. Možete li se osvrnuti na sve što se događalo u nastavcima prije prihvaćanje te točke?
– Da, u konačnici su predstavnici Liste za Rijeku odlučili svojim glasovima podržati projekt i drago mi je da je tako. Jer riječ je o golemom ulaganju u riječku kulturu za koje smo dobili i 69 milijuna kuna iz EU fondova i bilo bi stvarno suludo baciti europski novac u vjetar i dovesti u pitanje obnovu dva kulturna dobra Republike Hrvatske – Palaču šećerane i Galeb.
Je li SDP ušao u koaliciju s Listom za Rijeku kao što su upozorili pojedini vijećnici nakon glasovanja o kreditu?
– Ne, ne postoji klasična koalicija, ali postoji dogovor o suradnji na projektima koji su od zajedničkog interesa.
Kako je moguće da se nakon toliko godina na čelu Grada ne možete kontrolirati na sjednicama Gradskoga vijeća pa ste zadnji put vijećniku Josipu Kukuljanu pokazali srednji prst?
Kada se očekuje okončanje postupka javne nabave i možete li navesti koliko je točno iznos za realizaciju toga projekta i na koji način će se zatvoriti financijska konstrukcija te koji su rokovi za realizaciju?
– Proces je pri kraju, čeka se još suglasnost Vlade na odluku Gradskog vijeća o zaduženju i vjerujem da će to biti ubrzo jer nema nikakvih zapreka za izdavanje te suglasnosti. Financijska konstrukcija je ovim kreditom zatvorena, naravno, ukoliko se izabere niža, Dalmontova ponuda za obnovu broda. Dakle, obnova će se financirati najvećim dijelom iz EU sredstava, zatim iz kreditnog zaduženja te manjim dijelom, sredstvima osiguranim, a neutrošenim u projektu obnove Benčića. Naime, za knjižnicu i Dječju kuću koje se grade u Benčiću smo dobili 10 milijuna kuna od države. Također, ta se dva objekta obnavljaju po cijeni nižoj od procijenjene vrijednosti budući da su takve bile ponude na natječaju. Tako će obnova ova dva objekta biti jeftinija od planiranog te će se dio sredstava prebaciti u obnovu Galeba. Što se tiče rokova, jasno je da je izgubljeno dragocjeno vrijeme, no nadam se da će brod ipak biti dovršen za trajanja projekta Europske prijestolnice kulture.
Kulturno dobro
Zbog čega niste prihvatili zahtjev da se o tom projektu raspiše referendum?
– Zahtjev nije prihvatilo Gradsko vijeće, a ne ja. Prijedlog nije prošao, budući da je 21 vijećnik glasovao protiv raspisivanja referenduma, a 14 je diglo ruku za. Ipak, moram ponoviti ono što sam rekao i na sjednici Vijeća – Galeb u programskoj knjizi za kandidaturu Rijeke za titulu Europske prijestolnice kulture nalazi od 2013. godine, a 2016. godine Rijeka i dobila titulu. Ako je bilo tko smatrao da se pitanje uređenja broda Galeba trebalo rješavati drugačije ili da je trebalo odvojiti uređenje Šećerane od rekonstrukcije broda, trebalo je to predložiti puno ranije, a ne u trenutku kada smo donijeli sve odluke potrebne da krenemo u realizaciju projekta. Eventualno organiziranje referenduma potrošilo bi još barem tri, možda i više mjeseci. Dakle, ako je netko htio referendum, mogao je taj zahtjev postaviti i ranije.
Jeste li zadovoljni realizacijom projekta u Krešimirovoj ulici i hoće li se poštovati rokovi, odnosno kada se očekuje okončanje toga projekta s obzirom na nemale prometne probleme?
Možete li pojasniti koji su vaši razlozi da se toliko zalažete za obnovu broda Galeb?
– Dijelom sam odgovorio na to pitanje – Galeb je kulturno dobro Republike Hrvatske i uvjeren sam da će postati turistička atrakcija i to upravo zbog simbolike koju nosi, i upravo zbog povezanosti s Titom. Kao što sam rekao, i ovakav, ruzinav, neprestano izaziva pažnju stranih medija, a i sama činjenica da u našem društvu izazva toliki interes i politike i medija, jasno pokazuje da je riječ o zanimljivom projektu. U konačnici, i osobno smatram da brod na kojem su boravili najveći državnici tog doba uključujući i Josipa Broza, i na kojem je stvaran pokret Nesvrstanih koji se suprotstavio tadašnjoj podijeli na američki zapad i sovjetski istok, svakako zaslužuje biti revaloriziran kroz kulturu i uvjeren sam da će biti izuzetno zanimljiv muzej.
Turistički zamah
Rijeka je 2020. godine Europska prijestolnica kulture. Kako teku radovi na kapitalnoj kulturnoj infrastrukturi i na programu i hoće li Rijeka na zadovoljavajući način opravdati povjerenje koje je dobila kada joj je dodijeljena titula EPK?
– Radovi u Benčiću napreduju prema planu, nekadašnja Palača šećerane u koju će preseliti Muzej grada Rijeke je u završnoj fazi obnove, Dječja kuća koja se smjestila u tzv. Ciglenoj zgradi kompleksa naočigled napreduje, a počeli su i radovi na novoj zgradi knjižnice u tzv. T objektu Benčića. Uređuje se i okoliš kompleksa, a Muzej moderne i suvremene umjetnosti već je preselio u kompleks. O Galebu sam već govorio i kao što sam rekao, očekujemo da će brod biti obnovljen negdje krajem 2020. odnosno početkom 2021. godine odnosno za trajanja projekta Europske prijestolnice kulture.
Što se tiče programa, imat ćemo više od 600 različitih događanja i u tijeku je njihovo predstavljanje javnosti, u Rijeci, Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Isto tako, do sada je već realizirano nekoliko stotina različitih događanja.
Zbog svoje opsežnosti, program se predstavlja po cjelinama odnosno pravcima koji ga čine i predstavljanje koje je započelo u rujnu još uvijek traje. Sve u svemu, za sad sve ide prilično dobro i uvjeren sam da će u programu Europske prijestolnice kulture svatko moći pronaći nešto za sebe. U konačnici, kada program završi, Rijeci će ostati svojevrsni art kvart u Benčiću, novo kulturno središte koje će svakako imati svoj značaj u kulturnom, društvenom, ali turističkom životu grada, ali i zanimljiv muzej na Galebu.
Jeste li zadovoljni suradnjom s Vladom kada je riječ o projektu EPK i koliko točno državnih sredstava dolazi kada je riječ o tom projektu?
– Mogu reći da s Vladom u kontekstu Europske prijestolnice kulture imamo dobru suradnju i do sada smo na ovom projektu lako pronalazili zajednički jezik. Iz državnog proračuna za projekt je odobreno 10 milijuna kuna za Dječju kuću i knjižnicu, te 1,3 milijuna za Galeb i Palaču šećerane. Isto tako, za programe je do sada iz državnog proračuna uplaćeno gotovo pet milijuna eura od dogovorenih deset i očekujem da će i ostatak svote biti uplaćen u planiranim rokovima.
Možete li se osvrnuti na turističke rezultate kada je Rijeka u pitanju i što očekujete dogodine u tom segmentu?
– Rezultati su odlični, godišnje bilježimo rast od oko 20 posto. U gradu je sve više privatnih iznajmljivača, otvoreno je 15 hostela, a na Kostabeli se gradi Hotel Hilton koji će, nesumnjivo, riječkom turizmu dati dodatni zamah. Do kraja godina najavljen je i početak izgradnje još jednog hotela na lokaciji bivšeg Elektromaterijala koji bi trebao poslovati u sklopu Ibis grupacije. Samo ulaganje u ova dva hotela vrijedno je oko 100 milijuna eura.
Također, iduće godine je najavljeno uplovljavanje oko 50 velikih kruzera, a svake godine se povećava i broj manjih turističkih brodova koji polaze iz Rijeke, a prema posljednjim podacima u godini dana ugostili su oko 12 tisuća turista.
Kada sve to stavimo uz bok činjenici da ćemo druge godine biti Europska prijestolnica kulture, riječka turistička perspektiva u ovom trenutku izgleda prilično dobro. Isto tako, turizam je na razne načine velikom broju građana postao dodatni ili čak primarni izvor prihoda što je prije desetak godina bilo nezamislivo.
Važna karika
Nakon puno natezanja SDP je podržao kandidaturu Zorana Milanovića, a i sami ste poručili da ćete sve napraviti da on dobije izbore kao izbor građanske Hrvatske. Što ste time mislili reći i kakve su vaše procjene u vezi s predsjedničkim izborima?
– Ako pogledamo predsjedničke kandidate, barem one koji po logici stvari mogu ostvariti neki značajniji rezultat, jasno je da je Zoran Milanović jedini kandidat koji predstavlja građansku, naprednu Hrvatsku, koji ne zaziva diktatorske ovlasti i čiji se rad ne svodi tek na parade i dodvoravanja jedan dan jednoj, drugi dan drugoj društvenoj skupini.
U kakvim je odnosima Grad Rijeka s Nogometnim klubom Rijeka, što je s projektom javne ponude gradskih dionica i kako vi komentirate sve ono što se događalo i što se događa u vezi s klubom? Točnije, jeste li zadovoljni suradnjom s Damirom Miškovićem i što je s projektom Kantrida?
Odnosi su dobri, korektni, i s Klubom i s gospodinom Miškovićem. Što se tiče dionica, Grad Rijeka je i dalje spreman ponuditi na otkup pet posto od 30 posto dionica Kluba koje posjeduje. Malo smo zastali s tim aktivnostima zbog promjena u vlasničkoj strukturi HNK Rijeke. Vezano uz novi stadion na Kantridi, Grad Rijeka je odavno osigurao uvjete za gradnju, i dalje smo spremni pratiti projekt izgradnjom infrastrukture i onog trenutka kada g. Mišković ili investitor s kojim on postigne dogovor krenu u izgradnju stadiona, Grad Rijeka će pratiti projekt po odavno dogovorenom modelu odnosno izgradit ćemo ceste, i ostalu potrebnu infrastrukturu.
Imate li informaciju jesu li nadležna pravosudna tijela analizirala šovinistički ispad HDZ-ove vijećnice Ivone Milinović i što mislite o tom njezinom javnom istupu?
– Ne znam, nemam tu informaciju. No, njezin je istup za svaku osudu i jednostavno je nespojiv s poslom zastupnice građana u gradskom parlamentu. Srbi, Talijani, Bošnjaci ili pripadnici bilo koje druge manjine u našoj državi su naši sugrađani, ljudi sa svojim manama i vrlinama, krvavi ispod kože kao i svaki drugi čovjek. Stoga naprosto ne mogu razumjeti da ikome padne napamet postotak udjela pripadnika srpske manjine u nekoj sredini povezivati s metaforom za koju svi znamo da se vezuje uz prije spomenutu relativizaciju ustašluka i poziva na nasilje i netrpeljivost prema toj manjini.
Radimo na kolodvoru
Blizu je 2021. godina i ostajete li kod toga da vam je ovo posljednji mandat kao riječkog gradonačelnika?
– Tako je. Ovo je moj posljednji gradonačelnički mandat. Iako mi, kada slušam oporbu i njihovu zabrinutost za budućnost grada i otplatu preuzetih obaveza, dođe da se predomislim. Ne želim da nemirno spavaju.
Što je s projektom novog autobusnog kolodvora i s vašim obećanjem da će do kraja ovog mandata barem započeti radovi na tom projektu?
– Radimo na tome i vjerujem da će biti tako. No, moram ponoviti da radi o izuzetno kompleksnom projektu koju uz kolodvor uključuje i garažu za automobile s 900 mjesta te garažu za autobuse. Isto tako, dio projekta je potpuno nova infrastruktura s novim prometnim rješenjima na Trgu Žabica i u Ulici Riva. Također, projekt uključuje i komercijalne, trgovačke te ugostiteljske sadržaje. Sve ovo čini investiciju vrijednu čak 50 milijuna eura koju Grad Rijeka jednostavno ne može samostalno realizirati. Stoga je potrebno partnerstvo s investitorom koji će svoju računicu naći u komercijalnih sadržajima projekta. Već sam govorio da je u godinama intenzivne gospodarske krize u Europi bilo praktički nemoguće naći takvog partnera odnosno investitora. No, situacija je sada ipak bolja i radimo na zatvaranju financijske konstrukcije uz pomoć partnera.