Svečana sjednica

Veleučilište u Rijeci obilježilo 27 godina djelovanja. Osiguranje vlastitih prostora ostaje prioritet

Ingrid Šestan Kučić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler



RIJEKA – U proteklih 27 godina, od osnivanja Veleučilišta u Rijeci, na našoj instituciji obrazovalo se više od 8.500 studenata, a ove akademske godine obrazujemo ih više od 1.100, istaknuo je na svečanoj sjednici u povodu Dana Veleučilišta dekan mr. Marino Golob.


Podsjećajući da ta ustanova provodi deset stručnih prijediplomskih i pet stručnih diplomskih studija u tehničkom, biotehničkom i društvenom području, kazao je da se kompetentnost i izvrsnost nastavnog i administrativnog osoblja manifestira u znanstvenom i nastavnom području kroz broj objavljenih znanstvenih te stručnih radova, kao i u međunarodnoj suradnji kroz više od 50 potpisanih ugovora s inozemnim visokoobrazovnim institucijama. Izvrsnost je vidljiva i kroz visoke ocjene studentskih anketa, a dekan je istaknuo i više od 150 potpisanih ugovora o poslovnoj suradnji s gospodarskim subjektima, kao i interes koji gospodarstvenici iskazuju već šestu godinu svojom prisutnošću na Danima karijera.


Mentorski rad


– Oni su kvantitativan i kvalitativan temelj za podizanje suradnje na višu razinu. Međutim, Veleučilište od samih početaka prati nedostatak vlastitih prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja. Pored toga što se svake godine ulažu znatna sredstva u opremanje i uređenje prostora, osiguranje vlastitih poslovnih prostora, uz usredotočenost na studente, ostaje prioritet. U proteklih godinu dana uloženo je puno truda u analizu i osiguranje pretpostavki za rješavanje ovog krucijalnog pitanja za Veleučilište, naglasio je mr. Golob.





Dekan je ujedno dodao da se na nacionalnoj razini u problematiku demografije puno ulaže, ali će za povećanje broja studentske populacije biti potrebna strpljivost.


Navodeći da je Veleučilište dobilo dopusnicu za novi prijediplomski stručni studij poduzetništvo s usmjerenjima digitalno poduzetništvo i održivo poduzetništvo, istaknuo je da su upućeni zahtjevi za akreditaciju klasičnog on site i online prijediplomskog stručnog studija primijenjene umjetne inteligencije, a to je dokaz, ocijenio je, da Veleučilište neće ostati na marginama kada je u pitanju privlačenje studenata novim i atraktivnim studijskim programima.


Dekan je napomenuo i da je ta visokoškolska ustanova uvela program mentorskog rada, što govori u prilog stavu da su studenti u fokusu te zaslužuju dobiti najbolji mogući nastavni sadržaj, kvalitetu nastavnog procesa, koji uključuju stručni i istraživački rad.


Druga opcija


Potvrđujući činjenicu da je sadašnji poslovni prostor neadekvatan za obavljanje visokoškolske djelatnosti, što dnevno osjete studenti, prodekan za nastavu i studentska pitanja, prof. dr. Bojan Hlača, istaknuo je da redovno obavljanje djelatnosti danas predstavlja pravi logistički izazov, ali je i pojasnio pojedinosti oko dobivanja novih prostora.


– Problem predstavlja planiranje bilo kakvih poslovnih aktivnosti, jer je sadašnji prostor u najmu. Protekle godine uložili smo veliki trud u pronalaženje novih prostora i između pet potencijalnih lokacija našli smo najadekvatniji prostor.


To je bio prostor bivše Hartere, poznat kao Zvir. Izvršili smo izmjeru prostora, napravili arhitektonsku studiju smještaja djelatnosti Veleučilišta, sukladno europskim sveučilištima primijenjen znanosti.



Riješili smo i financiranje, ali nismo uspjeli u prenamjeni djelatnosti detaljnog uređenja prostora u prostorno-planskoj dokumentaciji, a to je bio preduvjet realizacije investicije. Nažalost, prema posljednjim informacijama, vlasnik prostora Zvir ide u parcelaciju prostora za buduću prodaju po etažama.


Osim toga, financiranje je bilo fiskalnog karaktera te se ne može čekati kraj godine za eventualnu realizaciju. Međutim, predvidjeli smo i drugu opciju. Trenutno vrlo intenzivno radimo na realizaciji te druge opcije koja neće biti realizirana tako brzo za useljenje kao što je to mogao biti Zvir, rekao je Hlača.


Dodatno pojašnjenje na svečanosti dao je riječki gradonačelnik Marko Filipović, navodeći kako želi demistificirati prostorne upitnike.


– Kada je dekan došao s idejom za zgradu Zvir, ja sam to objeručke prihvatio i išao sam s takvom inicijativom pred gradske vijećnike. Međutim, u toj sam borbi ostao sam protiv svih.


Sve političke opcije odbile su izmjene plana i tu su zaustavile priču. Da budemo jasni i glasni ovdje i da svi znaju pravu istinu.


Što se mene tiče, ja ću, ako sve završi kako treba 1. lipnja, to opet predložiti Gradskome vijeću, a hoće li biti razuma kod gradskih vijećnika, vidjet ćemo nakon konstituiranja gradskog parlamenta. Kako sam sada nezavisan, onda mogu govoriti puno iskrenije nego prije pa mi je i na duši lakše.


Poruka je vrlo jasna: vlast se izgubiti može, međutim obraz ne može. To je potrebno naglasiti da bude svima sve kristalno jasno i nadam se da će Veleučilište pronaći prostore, jer oni su neminovni, objasnio je gradonačelnik Filipović.


Proširenje programa


Unatoč prostornim problemima Veleučilište radi na proširenju ponude programa, jer kako je dodao prof. dr. Hlača, uskoro se očekuje implementacija četiri nova stručna studijska programa čime se otvara nova etapa razvoj heterogenih studija, dok je prodekan za međunarodnu suradnju, dr. Bernard Vukelić, istaknuo da su ostvareni značajni pomaci u mobilnosti te inozemne institucije Veleučilište prepoznaju kao pouzdanog i kvalitetnog partnera, a intenzivno se širi i mreža biletaralnih sporazuma.


Dekan Veleučilišta u Virovitici, doc. dr. Dejan Tubić, u ime Odbora javnih veleučilišta RH, konstatirao je da riječko Veleučilište ima moderne studijske programe, stalan broj studenata te da je na visokom mjestu na ljestvici konkurentnosti i privlačnosti.


U ime Zbora veleučilišta, dekan Veleučilišta u Šibeniku dr. Ljubo Runjić ustvrdio je da je Veleučilište u Rijeci respektabilna ustanova i jedna od perjanica Zbora veleučilišta.


Nagrada Dušanu Rudiću, priznanja studentima

Svečana sjednica u povodu 27 godina Veleučilišta bila je prilika i za dodjelu priznanja te nagrada. Nagradu za osobiti doprinos razvitku Veleučilišta u Rijeci dobio je dr. sc. tech. Dušan Rudić, prof. struč. stud. u trajnom izboru, koji je bio dekan od 2007. do 2015. godine.


Pisano priznanje Dekanova nagrada dobili su studenti: Ivana Brozović, Stefani Haring, Lori Modrušan, Marta Martinivić, Mihovil Poropat, Ida Filipašić, Filip Milevoj, Vlatka Vuk Paulović, Nikolina Klobučar, Dario Mađar, Noel Pilat, Goran Vrban, Kristina Dušek, Marijeta Tavčar, Ivona Krpan, Katarina Vrkić i Klara Pešut.


Priznanja su dobili studenti: Loreta Jurišić za promociju Veleučilišta u Rijeci u području sportskih aktivnosti studenata, Iva Badurina za društveni doprinos i podršku radu Studentskog zbora Veleučilišta u Rijeci, Borna Poljak za društveni doprinos i podršku radu Studentskog zbora Veleučilišta u Rijeci, Emina Begić za aktivnost pisanja stručnog rada i njegovo izlaganje na CASE konferenciji, Emmanuel Gordan Fett za aktivnost pisanja stručnog rada i njegovo izlaganje na CASE konferenciji te Mateo Feltrin za aktivnost pisanja stručnog rada i njegovo izlaganje na CASE konferenciji.