Na posljednjim lokalnim izborima Akcija mladih je podbacila i dobila manje vijećnika nego u prethodnom mandatu. No, dva vijećnička mandata Akcije mladih i Unije Karnera zbog političke konstelacije u Gradskom vijeću imaju čak i veću težinu nego u prošlom sazivu, jer bez ta dva mandata riječki gradonačelnik Marko Filipović ne može računati na prihvaćanje najvažnijih odluka za koje je potrebna kvalificirana većina kao što je prihvaćanje proračuna.

Tu stratešku prednost vijećnik Akcije mladih Vedran Vivoda itekako dobro koristi, a što se moglo vidjeti nedavno kada je prepoznao važnost podnošenja amandmana na gradonačelnikove prijedloge koji se tiču proračunskih sredstava.

Istina, nije prošao amandman da se tri milijuna kuna za obnovu broda »Galeb« preusmjeri za obnovu HNK-a Ivana pl. Zajca, ali nije prošao ni gradonačelnikov prijedlog, budući da je srušen kvorum, pa je sjednica prekinuta.

Odgovorna politika

​Za sada Vivoda i kolega mu Robert Salečić iz Unije Kvarnera ne postupaju destruktivno i puno su konstruktivniji u odnosu na one koji su se nakon izbora kleli da će biti konstruktivna oporba, ali tako se ne ponašaju.

Ispalo je da ste vi i vaš kolega Robert Salečić iz Unije Kvarnera presudni kada je riječ o prihvaćanju odluka. Kako se nosite s tim?

– Zapravo jako dobro, s obzirom na to da se zapravo nije ništa promijenilo. Odluke o svakoj točki dnevnog reda donosimo na temelju našeg programa, naše vizije grada, vlastitog mišljenja i mišljenja kolega u stranci.

Bez obzira na trenutnu poziciju u vijeću, svako donošenje odluke i dizanje ruke nosi sa sobom ogromnu odgovornost jer time utječemo na živote naših sugrađana. Dat ću primjer. Prije uvođenja sufinanciranja dadilja roditelji su plaćali cijenu čuvanja djeteta i po 2.600 kuna mjesečno, a sada 720 kuna.

Zamislite samo koliko smo jednom odlukom promijenili život tih obitelji. Prije svake odluke promislim što će ta odluka donijeti u budućnosti našim građanima i kakav grad ću ostaviti svojim kćerima.

To je neka misao vodilja koje se držim i zbog toga spavam mirno.

Zašto ste glasali za konstituiranje predstavničkog tijela i zašto ste podržali proračun koji je predložio gradonačelnik Marko Filipović?

– Kao prvo, to su dvije sasvim odvojene odluke. Što se tiče konstituiranja vijeća naša želja je bila da se čim prije krene s radom. Iskustva iz prošlog mandata nam govore da osnivanje bilo kakvog srednjeg bloka u kojem imamo mnogo heterogenih političkih skupina, koje realno nemaju potrebnu većinu za donošenje važnih odluka, nije funkcionalno.

Smatrali smo da je prema našim biračima puno odgovornija politika u kojoj ćemo u Gradskom vijeću zastupati političke stavove i programe političkih stranaka na čijim listama smo svoje mandate izborili bez da ulazimo u bilo kakve koalicije i političke dogovore.

Naš zahtjev kod formiranja vijeća je bio da se i na razini predstavničke vlasti provede smjena generacija, a nominiranjem pravnice Ane Trošelj za predsjednicu Vijeća taj zahtjev je i zadovoljen. Što se tiče proračuna pomno smo analizirali situaciju i došli smo do zaključka da se novim izborima konstelacija u vijeću ne bi suštinski promijenila.

S obzirom na to, smatrali smo da su novi izbori za građane Rijeke nepotrebni kako zbog troškova organizacije novih izbora tako i vremena koje bi svi skupa izgubili u provedbi gradskih projekata.

Naš neutralni položaj u gradskom vijeću nam daje mogućnost da predlažemo i ostvarimo veliki dio programa koji smo predstavili biračima u kampanji. Proračunom za 2022. godinu smo tako potvrdili našu ranije predloženu odluku kojom smo uveli sufinanciranje obrta za čuvanje djece (dadilja).

Uz to, povećali smo sredstva za sufinanciranje poduzetnika, pokrenuli smo projekt »One stop shop« za poduzetnike u kojem će se pomagati riječkim poduzetnicima i investitorima. Ovim proračunom će se izraditi novi pravilnik o sufinanciranju poduzetnika koji će biti više u skladu s trenutnim vremenom, i po mogućnosti fleksibilniji, s obzirom na dinamiku poduzetništva.

Jedan od naših amandmana predvidio je i izradu investicijskog kataloga koji uskoro kreće u izradu. Tu su još rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i uređenje vile Whitehead koja je dio Poduzetničkog inkubatora Porin, povećanje sredstava za sufinanciranje sajmova i poslovnih konferencija, te od sljedeće godine sufinanciranje poboljšanja kvalitete privatnog smještaja u turizmu.

Osim mnogih stavki iz poduzetništva, amandmanom smo osigurali i početak dugoočekivanog uređenja šetnice na Kostabeli, i to poteza šetnice oko plaže Kostanj.

Izdajnici i heroji

Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća srušili ste kvorum. Kako se nosite s činjenicom da ste na jednoj sjednici izdajnik, kada je riječ o vijećnicima koji ne podržavaju gradonačelnika Filipovića, a na drugoj heroj?

– Ne zamaram se tim stvarima. Imam svoj program, program Akcije mladih i program koalicije s Unijom Kvarnera. Dok god kolega Salečić i ja ostvarujemo točke tog programa, naš obraz je čist. Tijekom dosadašnjeg rada Gradskog vijeća pokazalo se da je ovaj saziv gradskog vijeća iznimno heterogen i da ne postoji jasna većina.

Ono što je sigurno u ovom sazivu je da gradonačelnik u startu može računati na 11 ruku SDP-ove koalicije. Primjer tome su odluka o pripajanju Rijeka prometa Rijeka plusu, gdje je odluka prošla uz pomoć ruku HDZ-a, ili Odluka o cijeni javne usluge sakupljanja komunalnog otpada koja je prošla pukom srećom, ali zahvaljujući našim radom, u dosta izmijenjenom obliku.

Prema tome, na svakoj točki na sjednici se mogu naći različiti izdajnici i heroji. Sve ovisi o kutu gledanja.

S obzirom na konstelaciju snaga u riječkom predstavničkom tijelu, prijeti li Rijeci splitski scenarij i ponavljanje izbora?

– Što se tiče kolege Salečića i mene to će, prije svega, ovisiti o gradonačelniku, te koliko je spreman prihvatiti naše programske točke i implementirati ih u svoje vođenje grada.

S obzirom na već spomenutu heterogenost gradskog vijeća, puno će ovisiti o spremnosti na kompromise, kako gradonačelnika tako i drugih dionika u političkom procesu. Za sada izgleda da će to biti burne četiri godine s usponima i padovima, ali naposljetku ne vjerujem u splitski scenarij i ponavljanje izbora.

Zašto tražite ili neopozivu ostavku direktorice Čistoće Jasne Kukuljan ili pokretanje njezinog opoziva ako tako ne ide, a ne ide?

– Na loš rad Komunalnog društva Čistoća ukazujemo već godinama. Činjenica je da sustav gospodarenja otpadom na području grada Rijeke ne funkcionira – postotak razdvajanja otpada je ispod 15 posto, čistoća grada je ne najnižoj razini u zadnjih 30 godina, kao i uređenje zelenih površina.

Uz te razloge, koji su već sami po sebi dovoljni za smjenu, zaredali su se i neki novi poput: nepravovremenog izvještavanja Gradskog vijeća o javnoj usluzi, što je kršenje Zakona o gospodarenju otpadom, kao i nevođenje zasebne evidencije prihoda i rashoda od javne usluge sakupljanja otpada.

Uz ta dva prekršaja za koje Komunalno društvo snosi novčane kazne, samo ponašanje direktorice Kukuljan je u najmanju ruku nepristojno prema gradskim vijećnicima, a time i prema građanima koje oni predstavljaju.

Ako ranije navedeno nije istina i Čistoća je kao davatelj usluge vodila evidenciju prihoda i rashoda od javne usluge, direktorica Kukuljan uskratila je točne informacije gradskim vijećnicima potrebne za donošenje odluke.

S obzirom na to da je IRDJU obrazac (obrazac koji prikazuje stvarne prihode i troškove javne usluge sakupljanja otpada na području grada Rijeke) ispunjen 29. ožujka 2022. godine, a sjednica se održavala 31. ožujka 2022. godine, vidimo da postoji obrazac ponašanja kod gospođe Kukuljan i uskraćivanja informacija gradskim vijećnicima koji su na sjednici 31. ožujka zahtijevali da im se pokaže taj obrazac.

Uz sve to, direktorica Kukuljan nije se udostojila odgovarati na pitanja gradskih vijećnika cijelu sjednicu.

Ovim putem još jednom bih podsjetio direktoricu Kukuljan da je ona zaposlena u komunalnom društvu koje je u vlasništvu Grada Rijeke, a time i vlasništvu građana Rijeke, a mi kao gradski vijećnici smo predstavnici građana Rijeke, što znači predstavnici vlasnika Komunalnog društva Čistoća kojima ona odgovara.

Loše i netransparentno

Što je, prema vašem mišljenju, problem kada je riječ o riječkom sustavu gospodarenja otpadom i mora li svako toliko dolaziti do poskupljenja te usluge?

– Prije svega, loše i netransparentno upravljanje sustavom. Krivicu snose podjednako i Grad i Komunalno društvo Čistoća. Kad tome pridodamo loše Zakone o gospodarenju otpadom i loše upravljanje ŽCGO-a Marišćina dobijemo katastrofalno stanje koje imamo trenutno.

Kada govorim o netransparentnosti upravljanja sustavom tu, prije svega, mislim na komunikaciju s građanima. Već samo vaše pitanje je dokaz tome. Tko god se profesionalno bavi gospodarenjem otpadom, zna da je sustav primarnog odvajanja otpada daleko skuplja opcija za građane nego što je to bilo ranije, kada smo otpad odvozili na deponije.

To se nikada nije pravilno iskomuniciralo građanima. Shvaćam da se građani čude kada se najavi poskupljenje, ali mi je nevjerojatno da se vodeći ljudi KD-a Čistoća čude poskupljenju obrade tone otpada u ŽCGO-u.

Od donošenja prvotnog Zakona davne 2013. godine cijene obrade tone miješanog komunalnog otpada su slične: deponij 10 eura, sustavi poput ŽCGO-a 80 eura, spaljivanje oko 120 eura. Znajući sve to vidimo da su se mogla unaprijed planirati sva poskupljenja i jasno ih iskomunicirati s građanima.

Uz to, moglo se ranije reagirati i na vrijeme krenuti s uvođenjem sustava koji bi građanima omogućio smanjenje računa boljim odvajanjem otpada unutar samog kućanstva. Tu, prije svega, mislim na uvođenje dodatnih spremnika za biootpad koji čini i 40 posto otpada nastalog u kućanstvu.

Uz analizu i optimizaciju ruta, te uvođenjem smart city rješenja došlo bi se do mnogostrukih ušteda za Čistoću, čime bi se i građanima Rijeke smanjili računi. Na žalost građana, uvodili su se neki »šminkerski« projekti koji bi trebali biti nadogradnja postojećeg i dobro funkcionirajućeg sustava, a ne sustava koji je tek u svome začetku.

Još jedna stvar koja je bila kočnica uvođenju kvalitetnog sustava na području grada je pretjerano razmišljanje o ŽCGO-u Marišćina i kako ono funkcionira. Iako bi možda ispravnije bilo reći alibi za nedjelovanje.

Tvrdnja da bi izgradnja kompostane naštetila ŽCGO-u je mit koji je dozvoljavao Čistoći da kasni s uvođenjem spremnika za biootpad. ŽCGO je projektiran da primi miješani komunalni otpad koji je već prošao primarnu selekciju čime se izdvajaju staklo, plastika, metali, PET, papir i biootpad.

Kao što sam već rekao, cijena ŽCGO-a se znala godinama unazad i mogli smo se pripremiti na sva poskupljenja, kako KD Čistoća tako i sami građani. Zašto nismo pitanje je za vodeće ljude Čistoće.

Što se tiče poskupljenja, iskreno se nadam da je ovo zadnje jer vidimo da je cijena obrade tone miješanog komunalnog narasla na više od 100 eura po toni i približava se ovih 120, što bi samo značilo da se većina otpada u ŽCGO-u spaljuje.

»Galeb« i »Zajc«

Tražili ste amandmanom da se tri milijuna kuna za obnovu »Galeba« preusmjeri za obnovu HNK-a Ivana pl. Zajca. Zašto?

– Da najprije odmah odbacimo ideju da je ovo ideološko pitanje. Možda za neke druge je, ali za nas nije. Nama je ovo čisto pitanje financija i transparentnosti trošenja novca građana. Nakon što smo analizirali ovu točku htjeli smo ukazati na dva problema.

Prvi problem je što prema izvršenju proračuna iz 2021. godine tih tri milijuna kuna viška iz spomeničke rente ne postoji, tj. sigurno nisu višak iz sredstava spomeničke rente u 2021. godini koji je nešto manji od 100.000 kuna.

Nažalost, nije prvi put da se to događa, ali materijal koji su dobili vijećnici je oskudan i ne objašnjava mnoga pitanja, poput gore navedenog. Uz to materijali ne objašnjavaju koji je razlog davanja dodatna tri milijuna kuna tom projektu, i na što bi se točno utrošila ta dodatna tri milijuna kuna unutar samog projekta, iako su u proračunu za 2022. godinu sredstva za M/B »Galeb« već osigurana.

Upravo je ovaj problem uvod u drugi problem. S obzirom na probleme koji ovaj projekt ima od samog početka zbog kojih smo se morali zadužiti više nego je bilo planirano, želimo da se transparentno prikaže vijećnicima, a time i građanima, na što se troši njihov novac.

Previše je to gradskog novca da postoje nepoznanice koje bacaju sumnju na cijeli taj projekt. Uostalom, ne želimo samo odgovore kako se trošio i kako se trenutno troši novac na obnovu »Galeba«, već želimo odgovore i na pitanja o budućnosti samog broda i koliko će to koštati građane na godišnjoj razini.

Što se tiče HNK-a Ivana pl. Zajc, svi ćemo se složiti da je zgrada kazališta u katastrofalnom stanju i da žudi za hitnom obnovom. No, amandmanom smo jednako tako mogli staviti i druge kulturne spomenike našeg grada jer većina njih žudi za hitnom restauracijom.

Hoćete li, u konačnici, podržati taj prijedlog ako dobijete zadovoljavajuće objašnjenje gradonačelnika Marka Filipovića zašto se to radi i da je riječ o zadnjoj tranši iz proračuna za taj projekt?

– Ako podaci budu jasno prikazani i bude vidljivo transparentno trošenje sredstava građana, podržat ćemo i tu zadnju tranšu iz proračuna. Ako je brod pred završetkom, treba ga i završiti, jer ovakav je samo mrtvi kapital koji generira dodatne troškove.

Ali napominjem, to treba biti jasno i transparentno u lipu. Osim prijašnjih i tekućih troškova, u toj točki očekujem i jasno prikazane buduće godišnje troškove za grad i građane Rijeke.

Gradonačelnik Marko Filipović prihvatio je dio vaših amandmana na proračun za ovu godinu. Razmišljate li o novim amandmanima i koji su vaši prioriteti u tom smislu?

– Ne razmišljamo samo o amandmanima, već spremamo i nekoliko odluka koje će doći na dnevni red prije samog proračuna. Trenutno spremamo izmjenu odluke o uređenju prometa kojom bi vratili povlaštenu kartu vlasnicima elektrovozila i stanovnicima Rijeke s boravištem, te odluku o uvođenju car sharinga na područje grada Rijeke.

Kroz odluke i amandmane za ovu i sljedeću godinu plan nam je provesti prioritete poput: daljnjeg poboljšanja poduzetničke klime u gradu, uvođenje RENT TO OWN sustava stanogradnje, seljenje Autotroleja sa Školjića i uređenje Delte, poboljšanje komunalnih usluga, ta daljnje uređenje šetnice na Kostabeli.