Vatrogasna mjera: Grad Rijeka će do kraja tjedna osigurati novac za asistente
Ingrid Šestan Kučić
11. studeni 2014 13:16
Kopirali ste poveznicu članka!
Prema riječima pročelnice Sande Sušanj, Odjel za odgoj i školstvo zatražio je od OŠ Gornja Vežica dokumentaciju o djeci s teškoćama u razvoju koja su ostala bez pomoćnika u nastavi, a tu je i OŠ Kantrida. Asistenti su se jučer vratili u školu, ali kao volonteri na tjedan dana
RIJEKA » Svi učenici s teškoćama u razvoju Osnovne škole Gornja Vežica koji su prošlog tjedna ostali bez asistenata u nastavi jučer su u školskim klupama sjedili sa svojim pomoćnicima, međutim svi su se ti asistenti u školu vratili kao volonteri. Ravnateljica, Bojana Matešin, ističe da su se asistenti vratili s ugovorima o volontiranju u trajanju od svega tjedan dana koje im je izdala Udruga osoba s cerebralnom i dječjom paralizom.
Ugovori o volontiranju vatrogasna su mjera gašenja kaotične situacije koja je nastala prošlog tjedna kada je u cijeloj Hrvatskoj 43 djece ostalo bez plaćenih asistenata u nastavi jer udruge preko kojih su se financirali nisu prošle na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za dodjelu bespovratnih sredstava. Od 43 djece koja su sve do prošlog tjedna imala pomoć asistenata u nastavi, njih sedmero se nalazi u OŠ Gornja Vežica, a kako bi se gorući problem riješio, u petak je u Udruzi osoba s cerebralnom paralizom održan sastanak s pomoćnikom ministra Stašom Skenžićem na kojem je Skenžić izjavio da Ministarstvo nema novaca za te pomoćnike te je apelirao na jedinice lokalne i regionalne samouprave da su uključe u rješavanje problema financiranja asistenata.
Pedagoški standard
Kao jedno od rješenja predloženo je i korištenje mjere Ministarstva rada i mirovinskog sustava »Mladi za mlade« koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, međutim ta se mjera, kaže predsjednik Udruge osoba s cerebralnom paralizom Miljenko Mišljenović, u slučaju OŠ Gornja Vežica neće moći koristiti jer su trenutni asistenti-volonteri uglavnom stariji od 29 godina, što je dobna granica za primjenu mjere.
Odgovarajući na pitanja novinara o asistentima u nastavi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar jučer je kazao kako dio odgovornosti za njih mora preuzeti lokalna samouprava. »MZOS je povećao izdvajanja za asistente sa 7,5 milijuna kuna na 7,5 milijuna eura. Broj asistenata je drastično povećan, a to što je bilo igara oko imena i djece, doista nije odgovornost ovog ministarstva«, poručio je Mornar. Problem MZOS-a, kazao je, nisu ni gladna djeca, o kojoj bi trebao brinuti sustav socijalne skrbi. – Problem postoji, ali on nema veze sa školama niti s MZOS-om. To je prvenstveno problem sustava socijalne skrbi. Tražit ćemo rješenje, ali ćemo tako samo povećati dio našeg proračuna koji ide na socijalna davanja, a imat ćemo još malo manje za znanost i obrazovanje – ustvrdio je Mornar. (LJ .B .M.)
– Jučer smo se ponovo obratili Ministarstvu i zatražili da se do danas jedinice lokalne samouprave izjasne hoće li financirati rad asistenata i da to dobijemo napismeno. Zahtijevamo da najkasnije do petka asistenti počnu raditi za plaću i zato smo izdali ugovore o volontiranju samo na tjedan dana, kaže Mišljenović.
Prebacivanje problema na jedinice lokalne i regionalne samouprave, kaže pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj, »kažnjavanje« je onih jedinica lokalne i regionalne samouprave koje prate sve natječaje, promišljaju dugoročno i kontinuirano nastoje održavati visoki pedagoški standard unatoč ovim teškim vremenima i nepostojanju cjelovite sustavne politike u pogledu obrazovanja učenika s teškoćama, ali Grad Rijeka će učiniti sve da riješi problem.
Nema pisanog traga
– Na sastanku održanom u petak nakon duge i iscrpne rasprave odaslana je poruka kako nadležno Ministarstvo nema sredstava za sve udruge koje su tražile pomoćnike na natječaju raspisanom u rujnu. Naknadno, nakon što su uvidjeli da nema dovoljno sredstava za sve prijavitelje koji su udovoljili svim uvjetima natječaja, u Ministarstvu su odlučili ad hoc donijeti novi kriterij, koji nigdje nema pisanog traga, a u kojem govore kako na natječaju nisu prošle one udruge koje se nalaze u gradovima i županijama koje su dobile novac za pomoćnike iz Europskog socijalnog fonda. Budući da je pomoćnik ministra Skenžić jasno rekao kako novaca za pomoćnike u državnom proračunu više nema, Grad Rijeka će učiniti sve da ispravi pogrešku sustava i iako je školska godina već u tijeku, a kalendarska i proračunska na izmaku, pronaći ćemo sredstva za ovu svrhu, kaže pročelnica.
Uz sedmero gornjovežičkih učenika koji su prošle školske godine i početkom ove imali plaćene asistente preko Udruge osoba s cerebralnom i dječjom paralizom ta je Udruga putem natječaja Ministarstva na kojem nije prošla zatražila asistente za još 26 djece kojima je pomoć u nastavi potrebna, a do sada je nisu imali. Dio te djece pohađa škole čiji je osnivač Primorsko-goranska županija, a prema riječima pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Edite Stilin, kao i Grad Rijeka, i Županija će u suradnji s gradovima i općinama pokušati naći sredstva za potrebne asistente. Teret koji će gradovi, općine, kao i gradski i županijski proračun morati podnijeti samo u slučaju osiguranja ukupno 33 asistenta koje je tražila Udruga osoba s cerebralnom paralizom premašuje milijun kuna, jer kako pojašnjava Mišljenović asistenti su plaćeni po satu 25 kuna. – Ukoliko asistent radi četiri sata dnevno, ima bruto plaću od 3.580 kuna plus troškovi prijevoza, a ukoliko radi pet sati dnevno, onda to bruto iznosi 4.100 kuna plus troškovi prijevoza, kaže Mišljenović. Dodajući kako je suradnica u Odjelu koja se bavi pitanjima djece s teškoćama već posjetila školu Gornja Vežica i zatražena je sva službena dokumentacija o djeci koja su ostala bez pomoćnika, Sušanj ističe da će se već ovog tjedna donijeti odluka koliko će se dodatnih pomoćnika financirati, budući da je osim škole Gornja Vežica, tu i škola Kantrida čija djeca također nisu dobila pomoćnike. – Vrlo je izgledno da ćemo prilikom financiranja koristiti mogućnost predložene mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz mjere »Mladi za mlade«, budući da se spomenutom mjerom financira plaća pomoćnika u 50-postotnom iznosu. Ne vidimo razloga da ne iskoristimo sva raspoloživa sredstva kako bi što veći broj učenika dobio pomoćnika, zaključuje pročelnica.
Korištenje mjere »Mladi za mlade« u rješavanju problema OŠ Gornja Vežica mogao bi biti novi kamen spoticanja, jer Mišljenović kaže kako svi asistenti koji već godinama rade u toj školi imaju visoku stručnu spremu, a mjera je namijenjena osobama gimnazijskog obrazovanja ili sa završenim prvim stupnjem visokoškolskog obrazovanja, kao i osobama mlađim od 29 godina, što četvero od sedmero asistenata u gornjovežičkoj školi nije. Pročelnica Sušanj ističe pak da je u razvijenim zemljama uvriježena praksa da pomoćnici budu osobe sa srednjom stručnom spremom te da ne vidi ništa sporno da tako ne bude i u ovom slučaju. – Slažemo se s činjenicom da je za pojedine teškoće bitna specifična edukacija, kao što je znakovni jezik. Međutim u slučaju gdje pomoćnici uglavnom pružaju fizičku potporu djetetu s motoričkim oštećenjem, smatramo da je srednja razina naobrazbe, konkretno završena gimnazija, sasvim dovoljna i adekvatna za takav oblik rada. Dapače, mislimo da »sustav u kojem sustava zapravo nema«, u ovom slučaju vodi više brige o odraslima nego o djeci kojoj je potrebna pomoć. Dakle, djeca će dobiti adekvatnu podršku i to u vrlo skorom roku i to je ono što je u ovom trenutku najbitnije. Uz potrebnu razinu naobrazbe, stalno naglašavamo i činjenicu kako nije nužno da dijete ima istog pomoćnika kontinuirano tijekom više godina. Pomoćnik je osoba koja treba pomoći djetetu s posebnim obrazovnim potrebama, učitelju, ali u konačnici cijelom razredu u određenom razdoblju. Svrha inkluzije i samog pomoćnika nije stvarati izoliranu interakciju s djetetom što može onemogućiti funkcioniranje djeteta ukoliko pomoćnik iz bilo kojeg razloga izostane s nastave. Naime, pomoćnik u nastavi je samo jedan od oblika podrške učenicima s teškoćama razvoju na ostvarivanje njihovih prava na obrazovanje. U cijelom procesu, značajnu ulogu imaju ljudski resursi škola, kako stručnih suradnika tako i nastavnog osoblja. U konačnici vršnjačka pomoć predstavlja važan dio integracije i pospješuje socijalizaciju. Ono što je bitno naglasiti je da će gotovo sva djeca s teškoćama u školama Gornja Vežica i Kantrida biti pokrivena pomoćnicima i da se stvara standard »jedan na jedan« uz sve ostale oblike podrške koje te dvije škole pružaju. U školama su zaposleni i pedagozi, i psiholozi, i edukacijski rehabilitatori i uz ovoliki broj pomoćnika učenicima je pružena podrška koja je na razini najrazvijenijih europskih zemalja, a ono što manjka jest to da ovaj primjer dobre prakse postane i dio sustava, ističe Sušanj.
