RIJEKA – Izgradnja svijeta mora se odvijati ne samo prokazivanjem zla rata nego još više činjenjem dobra i izgradnjom civilizacije ljubavi. Nije dovoljno da govorimo protiv rata. Potrebno je da izgrađujemo svijet koji živi po drugačijoj logici.

Nitko ne bi smio misliti da je toliko malen i nemoćan da ne bi mogao učiniti ništa u izgradnji svijeta ljubavi.

Mate Uzinić / Foto: Matea Jurčić

Pri mirotvornom djelovanju u nas se uvlači suptilna napast da su problemi preveliki, a mi premali.

To je elegantan oblik predaje, često teorijski utemeljen u realizmu, rekao je riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić na otvaranju Mediteranskih teoloških susreta u Lovranu.

Organizator susreta je Riječka nadbiskupija, a ovogodišnja tema je “Prorokovati mir okruženi bukom rata: Mirotvorstvo u doba militarizma”.

Susreti su međureligijskog karaktera – okupljaju katoličke, protestantske, pravoslavne i islamske teologe i studente, a po peti se put održavaju u Riječkoj nadbiskupiji, nakon što su prethodno dvije godine bili organizirani u Dubrovniku pod nazivom Ljetna škola teologije Dubrovačkog teološkog kruga.

Susreti traju do 18. srpnja, a za javnost je otvorena tribina o mirotvorstvu u doba militarizma na kojoj će sudjelovati dva kardinala Katoličke Crkve, Ladislav Nemet, beogradski nadbiskup i Blase Cupich, čikaški nadbiskup u utorak 14. srpnja u 20 sati u Velikoj dvorani Riječke nadbiskupije.

Uz njih, na Mediteranskim teološkim susretima u Lovranu sudjuje četvero predavača: katolički teolog Stipe Odak, vladika Srpske pravoslavne crkve Grigorije Durić, evangelička teologinja Viola Raheb te politologinja Sihem Djebbi.

Riječki je nadbiskup istaknuo i svoju vjeru da će polaznici nakon ovih susreta poći svojim kućama i zajednicama, osnaženi u vjeri u Boga, da će se usuditi prorokovati mir makar bili okruženi bukom ratobornih, da će se čuvati svakog nasilja i svakog sakraliziranja mržnje i rata.

– Vratit ćemo se, nadam se, kući s većim poštovanjem i većim povjerenjem u ljude, i one nepoznate, strance i prezrene, žrtve i unesrećene, te ćemo s nepokolebljivom hrabrošću izgrađivati civilizaciju ljubavi kojoj su temelj pravedan mir te sveopće bratstvo i sestrinstvo, rekao je Uzinić.

Okupljenima se obratio i čikaški kardinal Blase Cupich, koji će u utorak o miru govoriti na javnoj tribini s kardinalom Ladislavom Nemetom, koji još nije bio stigao u Lovranu u trenutku otvaranja susreta.

Blase Cupich / Foto: Matea Jurčić

Kardinal Cupich podsjetio je na govor koji je Papa Lav XIV. održao pred stalnim veleposlanicima u Vatikanu 9. siječnja ove godine. Papa je tom prilikom istaknuo da se danas rat ponovno vratio “u modu”.

– Važno je da uočimo da su ljudi ponovno počeli gledat na rat kao na opciju, a ne kao obrambenu mogućnost.

Rat je danas opcija i zato teorija pravednog rata nije više aktualna.

Danas ljudi proglase rat, a onda traže načine da ga opravdaju, što je izvrtanje teorije pravednog rata, kazao je Cupich.

Dodao je i da Papina izjava da je rat opet “u modi” implicira da se i nova generacija predala načinu razmišljanja u kojem se ljudi odlučuju za rat, što vidimo u industriji zabave.

No, nadom ga ispunjava pogled na mlade koji su se okupili u Lovranu.

– Vidim da ima mladih koji ne žele izabrati rat. Nadam se da ima puno mladih poput vas, kako bismo u budućnosti imali bolji svijet nego što ga imamo danas, rekao je.

No, dodao je, treba mnogo vremena i strpljenja kako bi se izgradio mir.

– Želim vas ohrabriti da probudite svijet iz amnezije o cijeni ratova. Budite strpljivi jer nakon mnogo desetljeća mir može donijeti blagostanje, poštovanje ljudskog dostojanstva i svijet u kojem ćemo živjeti kao braća i sestre.

Nadam se da ćete se posvetiti tome i da rat više neće biti u modi, kazao je kardinal Cupich.

Posebno je zahvalio riječkom nadbiskupu Mati Uziniću na organiziranju Mediteranskih teoloških susreta. Nakon kardinalova obraćanja, prvo je predavanje održala evangelička teologinja Viola Raheb na temu progona kršćana na Bliskom istoku. Između ostalog, upozorila je da bi kršćanska zajednica u Palestini, ako se ovako nastavi, mogla nestati u idućih dvadeset godina, dok bi kršćani u Iraku i Siriji mogli nestati u idućih 40 do 50 godina.