STEPINČEVO

Uzinić iznio svoje viđenje Stepinca: Bio je domoljub, ali ne i nacionalist

Jakov Kršovnik

Mate Uzinić / Foto Nikola Blagojević

Mate Uzinić / Foto Nikola Blagojević

Nije ništa drugo nego zloupotreba njegova imena i djela to što ga se pretvara u nacionalni simbol i u sredstvo promicanja populističkih ideja, kazao je riječki nadbiskup



Blaženi Alojzije Stepinac bio je domoljub, ali nije bio nacionalist. I zato nije ništa drugo nego zloupotreba njegova imena i djela to što ga se pretvara u nacionalni simbol i u sredstvo promicanja populističkih ideja koje u drugim ljudima, narodima i vjerama vide neprijatelja, a ne vide i ne prepoznaju braću i sestre.


Stepinac je osuđivao i prokazivao jednako odlučno nacionalizam, kao i komunizam, kazao je u propovijedi riječki nadbiskup Mate Uzinić na svetoj misi u crkvi sv. Ane na Gornjoj Vežici, na župi čiji je suzaštitnik bl. Alojzije Stepinac, čiji se blagdan slavi 10. veljače.





Riječki nadbiskup predslavio je svetu misu na poziv župnika sv. Ane vlč. Nikice Jurića, u zajedništvu sa svećenicima Trsatskog dekanata – Markom Pavlinovićem, Sinišom Vujčićem, Hrvojem Mandićem, trsatskim gvardijanom fra Draganom Grizeljom i drugima.


Dužnost i krepost


U propovijedi je riječki nadbiskup kao snažan primjer odmaka bl. Alojzija Stepinca od nacionalističkih ideja podsjetio na propovijed koju je Stepinac uputio studentskoj mladeži u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu 27. ožujka 1938. godine.



– Tada je on osudio kako je on govorio, internacionalni komunizam, ali je još žešće osudio, kako je govorio, poganski nacionalizam. U toj propovijedi Stepinac najprije govori o domoljublju kao dužnosti i kreposti te kaže da ljubav prema domovini nije magloviti zanos, nego čin i djelo.


Kaže “ljubiti znači djelotvorno htjeti dobro”, a onda upozorava na duboku kušnju svoga vremena, koja, priznajemo, nije nestala ni u našem i sve se više na različitim razinama, kako unutar naše domovine i izvan nje, ponavlja.


Veliki dio današnje generacije, kaže, skinuo je s oltara pravoga Boga i pritom pokazuje da se idol, zamjena, za pravoga Boga ne mora zvati samo bezbožni komunizam, nego idol može biti i nacija. Nacija postane božanstvo, a čovjek i njegova savjest budu zgaženi, kazao je riječki nadbiskup.


Dodao je da Stepinac razotkriva logiku nacionalizma koji sve opravdava u ime višeg cilja. Razotkriva logiku po kojoj je sve dopušteno ako naizgled podiže naciju. Tada se ono što je kršćanstvo održalo svetim, ljubav prema bližnjemu, bratstvo naroda, dobra i milosrđe proglašavaju slabošću.



– Najveća vrijednost i vrhovna norma nije ni krv ni rasa, nego Bog na nebu, a na zemlji slobodna duhovna ličnost, besmrtni duh pojedinčev. Država, krv, rasa, gospodarstvo, tehnika postoje radi čovjeka, a ne čovjek radi njih.


Ono što je Stepinac govorio uoči Drugog svjetskog rata jednako vrijedi i danas, u vremenu koje je blagopokojni papa Franjo opisao kao Treći svjetski rat u dijelovima.


Nadajmo se i činimo sve što je u našoj moći da taj Treći svjetski rat ne prijeđe u nešto gore. Jedan od načina je da se odupremo svemu što želi zauzeti mjesto Boga, kako ne bismo izgubili jedni drugi i kako ne bismo jedni drugima umjesto braće i sestara postali neprijatelji, kazao je Uzinić.


Proces kanonizacije


Riječki nadbiskup osvrnuo se i na proces Stepinčeve kanonizacije i kazao da su klevete na blaženikov račun negativno utjecale na proces njegova proglašenja svetima, ali da to nije jedini problem zašto Stepinac još nije kanoniziran. Riječki nadbiskup smatra da je veći problem to što je blaženik pretvoren u ono što on nije.



– Pretvorili smo ga u nacionalnog junaka, a njegovu kanonizaciju u političko pitanje. Sveli smo ga na neprijatelja komunizma i simbol otpora poratnom poretku.


Uza sva zlodjela koja taj poredak nosi i koja zaslužuju osudu, to ipak pokazuje samo jednu dimenziju blaženog Alojzija. Nismo ga uspjeli dovoljno pokazati kao čovjeka koji je prije svega i u jednom i u drugom sustavu uvijek bio za Boga i za čovjeka.


Osobito za onog čiji je život bio ugrožen bez obzira na narodnost vjeru, političko uvjerenje i sve druge razlike koje nas obilježavaju, kazao je nadbiskup Uzinić.



Dodao je da će se kanonizaciji bl. Alojzija, najbolje pomoći ako on vjernicima ne bude samo znak identiteta, nego i nadahnuće za život po evanđelju.


– To će za nas biti najbolji doprinos u ovom društvu u kojemu živimo, a u kojemu mi kršćani ne bismo smjeli biti još jedan razlog podjela, nego bismo mi trebali biti oni koji rade na međusobnom povezivanju i ljubavi, sveopćem bratstvu i društvenom prijateljstvu sa svima.


Drage sestre i braćo, neka nas po zagovoru bl. Alojzija Stepinca Gospodin učvrsti u toj vjeri i tom izboru. Da budemo za Boga i čovjeka i da u vremenu koje lako proizvodi neprijatelje mi ustrajno ostanemo braća i sestre jedni drugima i svima, poručio je nadbiskup Uzinić.


Montirani komunistički proces protiv bl. Alojzija


Riječki nadbiskup u propovijedi je upozorio i na opasnost klevete, budući da je bl. Stepinac 1946. oklevetan za navodnu suradnju s ustaškim režimom i neprijateljsku djelatnost i osuđen na procesu koje su provele komunističke vlasti.



– Kasnije je jasno utvrđeno da je riječ o montiranom procesu i lažnim optužbama. No ta je kleveta, širena raznim sredstvima za vrijeme komunističke vladavine, ostala raširena u javnosti i prati ga do danas. Zato o njemu i njegovoj svetosti postoje oprečna mišljenja. No, u procesu beatifikacije dokazano je da te optužbe ne stoje, kazao je Uzinić.


Dodao je da je bl. Alojzije u vremenima u kojima su se mnogi ustručavali dizao svoj glas osude i spašavao one koje je mogao spasiti.