Foto D. Škomrlj
Primorske županije općenito imaju nižu incidenciju tuberkuloze od ostalih pa se tako u PGŽ-u pojavnost TBC-a kreće 7,8 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika
RIJEKA » Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije od jučer je vlasnik certifikata ISO 9001 što ga svrstava u među vodeće zdravstvene ustanove u državi. U PGŽ-u ovaj certifikat ima još samo ustanova Ljekarne Jadran koja je ISO 9001 dobila prije dvije godine.
Certifikat ISO 9001 ravnatelju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Vladimiru Mićoviću jučer je dodijelio direktor certifikacijske tvrtke Det Norske Veritas Adriatica Ranko Režek koji je istaknuo da je ovim certifikatom ova ustanova implementirala najkvalitetniji sustav upravljanja. Ravnatelj Mićović zahvalio se svim zaposlenima u Zavodu, ali i svim ranijim generacijama zaposlenika koji su ovu ustanovu svojim radom na prevenciji podignuli na današnju razinu.
– Nije slučajno da je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze izabran kao dan kad će se ovaj certifikat dodijeliti našoj ustanovi. Zavod je pružanjem preventivnih usluga ostvario prepoznatljiv ugled, a za to nismo zaslužni samo mi, već generacije naših prethodnika koje su postavile temelje našoj ulozi u prevenciji. Politika kvalitete temelji se na edukaciji, a kvaliteta je naš stalni cilj, rekao je Mićović.
Jučerašnji Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a uzeo je i kao primjer koliko se unatoč enormnom pomaku u prevenciji i ranom otkrivanju ove bolesti može još uvijek dosta učiniti na podizanju kvalitete. Tako je istaknuo da se otkriva 40 posto slučajeva tuberkuloze, a trebalo bi 70, dok se dijagnostički dio, kad je tuberkuloza u pitanju, namjerava podignuti sa 80 na 85 posto.
– Zbog toga trebamo otkrivati rane, latentne stadije tuberkuloze da bismo tu bili što uspješniji, istaknuo je Mićović.
Svjetski dan tuberkuloze obilježava se na dan kad je njemački liječnik Robert Koch 1882. godine u Berlinu otkrio patogeni mikroorganizam štapićastog oblika koji uzrokuje tuberkulozu. Iako tuberkuloza ima relativno nisku pojavnost u razvijenim zemljama, na svjetskoj razini i dalje predstavlja velik javnozdravstveni problem.
– Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća došlo je do ponovnog buđenja tuberkuloze. To se može pripisati pojavi ekonomske krize, rušenju željezne zavjese i migraciji. Tu je i pojava virusa HIV-a pa je danas u svijetu tuberkulozom zaražena trećina stanovništva. Samo u 2013. godini zaraženo je novih devet milijuna, a njih 1,5 milijun umrlo je od tuberkuloze. Incidencija tuberkuloze u Europi iznosi 12,7 na 100 tisuća.
Broj polako opada, no treba uzeti u obzir da Island bilježi samo 3,4 slučajeva tuberkuloze na 100 tisuća ljudi, a Ruminjska 83,5, kaže dr. Danijela Lakošeljac, voditeljica Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo.
Prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 475 novooboljelih, a pojavnost tuberkuloze iznosi 11,1 na 100 tisuća stanovnika. S ovakvom incidencijom tuberkuloze Hrvatska se približava svojoj ciljanoj stopi manjoj od deset oboljelih na 100 tisuća stanovnika.
Primorske županije općenito imaju nižu incidenciju tuberkuloze od ostalih pa se tako u PGŽ-u pojavnost TBC-a kreće 7,8 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika. Novim metodama i suradnjom s kliničarima mikrobiolozi nastoje detektirati tuberkulozu u njezinim najranijim stadijima, no to i dalje ne znači da se radi o bezopasnoj bolesti. Naime, neliječeni bolesnik tijekom godine može zaraziti između deset i 15 osoba, a osobi zaraženoj TBC-om koja se ne liječi mogućnost smrtnog ishoda raste na 60 posto.