KONFERENCIJA

Uloga sjećanja u izgradnji budućnosti: Gorski kotar primjer očuvanja mira u zahtjevnim uvjetima

Filip Brnelić

Sudionici jednog od panela - dr. Nicolas Moll, Amina Krvavac, Ilir Vitija i Branka Vierda / Foto Matea Jurčić

Sudionici jednog od panela - dr. Nicolas Moll, Amina Krvavac, Ilir Vitija i Branka Vierda / Foto Matea Jurčić

Lokalni akteri u multietničkom okruženju uspjeli su prevenirati nasilje i sačuvati mir u uvjetima snažnih pritisaka za vrijeme Domovinskog rata, istaknula je Valentina Otmačić



RIJEKA – U konferencijskoj dvorani Hotela Bonavia otvorena je dvodnevna međunarodna konferencija naziva »Beyond Commemoration: Building the Future of Inclusive Memorialisation in the Western Balkans«.


Skup u organizaciji British Councila i Centra za studije mira i konflikata pri riječkom sveučilištu okupio je znanstvenike, istraživače te stručnjake za javne politike iz cijele regije s ciljem većeg uključivanja zapostavljenih perspektiva u raspravi o naslijeđu sukoba iz 90-ih godina na području zapadnog Balkana.


Kultura sjećanja


Kako je kazala Valentina Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata, u ovoj regiji postoje lokalni primjeri očuvanja mira i prevencije nasilja u zahtjevnim uvjetima koje na ovakvim konferencijama treba proučiti i iz njih izvući korisne zaključke.




– Življena iskustva i istraživanja pokazala su da se sjećanje može koristiti kao oružje za nastavljanje i produljivanje konflikta drugim načinima, a kolektivna memorija može biti iskorištena za opravdavanje novog nasilja kada nije inkluzivna.


Mi imamo bogatu povijest solidarnosti koja treba biti prepoznata i proslavljena kao izvor nade, a tu je primjer Gorski kotar gdje su lokalni akteri u multietničkom okruženju uspjeli prevenirati nasilje i sačuvati mir u uvjetima snažnih pritisaka za vrijeme Domovinskog rata, istaknula je Otmačić.



Fokus konferencije rad je na izgradnji i održavanju mira, kao i suočavanju s najizazovnijim pitanjima poput onog tko ima pravo na povijesno sjećanje, kazali su predstavnici veleposlanstva Ujedinjenog kraljevstva u Hrvatskoj te British Councila, britanske kulturne institucije usmjerene na međunarodnu suradnju, koji su konferenciju poduprli financijski.


– Povijesno sjećanje više nije tek »skladište« prošlosti, nego i prostor nadmetanja narativa u kojem ga loši akteri mogu instrumentalizirati.


U radu o konfliktima i sjećanju moramo se boriti protiv binarizacije te stvoriti prostor za prepoznavanje kompleksnosti, a kultura nam pomaže da te kompleksnosti izrazimo i prenesemo jer za osiguravanje mira nisu dovoljna samo ulaganja u vojsku i vojnu snagu, rekla je Christine Wilson iz British Councila.


Andreas Capstack iz britanskog veleposlanstva u Zagrebu istaknuo je kako britanska vlada zbog svoje povijesne uključenosti u regiji zapadnog Balkana ima interes i odgovornost prema kulturi sjećanja, odnosno često bolnim i osjetljivim temama rata i poraća, te ublažavanju posljedica konflikata koje su u regiji prisutne materijalno i psihološki.


Riječki suživot


Otvorenju konferencije prisustvovali su i predstavnici Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić i zamjenik župana Robert Matić koji su pozdravili sudionike.


– Zahvaljujem Ujedinjenom Kraljevstvu na kontinuiranoj promociji mira i rada na nadilaženju društvenih podjela jer mir je važan u turbulentnim i izazovnim vremenima u kojima živimo.


Mi u Europskoj uniji imamo mogućnost izbora i trebali bismo izabrati mir i toleranciju, a grad Rijeka je živući primjer suživota u multietničkom i raznolikom društvu te primjer tolerancije i međusobnog razumijevanja, kazao je Kurelić, dok je Matić istaknuo kako je za suočavanje s bolnim sjećanjima na području zapadnog Balkana potreban iskren dijalog različitih aktera koji će postići zajedničko razumijevanje, pomirbu i empatiju.


Teme kojima se dvodnevna konferencija bavi dotiču se politika sjećanja u polariziranim društvima te razrade mogućnosti buduće suradnje između organizacija, institucija i međunarodnih partnera, a panel rasprave usmjerene su na ulogu muzeja i projekata usmene povijesti, pripovijedanje i umjetničku praksu, kao i jačanje kapaciteta stručnjaka koji se bave sjećanjem u zahtjevnim društvenim okolnostima.