Po novom ustrojstvu neki bi odjeli ili klinički zavodi izgubili taj status jer se za njih traži 20 kreveta, 5 više nego dosad i određen broj liječnika specijalista
RIJEKA Smanjenje broja bolničkih postelja za 15 posto, na primjeru velike Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka koji ih ima oko 270 pokazuje se mogućim, ali ne onako kako je to novim ustrojstvom planiralo Ministarstvo zdravstva.
Propisani uvjeti
Uvjete koji su propisani, a to je najmanje 35 bolesničkih postelja da bi se unutar zavoda formirali odjeli, ne zadovoljava današnji Zavod za hematologiju, reumatologiju i kliničku imunologiju unutar kojega danas djeluje Odjel reumatologije i kliničke imunologije.
Za taj odjel traži se status Zavoda jer će inače posebne specijalizacije što se unutar njega razvijaju i kao kliničke discipline i kao nastavna baza za internističke specijalizacije, biti utopljene unutar drugih djelatnosti. Konkretnije, riječ je o dvije subpecijalizacije, reumatologiji te kliničkoj imunologiji i alergologiji.
U 2013. godini na odjelu je liječeno nešto više od 390 bolesnika, popunjenost odjela je iznosila 106 posto, a ukupno je obavljeno oko 10.000 pregleda i ostvareno oko 4.680 bolničkih dana.
Prijedlog je da odjel opstane sa manjim brojem kreveta, najmanje 6 za bolničko liječnje bolesnika iz tri županije, a da se ostale medicinske usluge odvijaju unutar dnevne bolnice na 4 umjesto dosad 2 ugovorena kreveta.
Monitoring funkcija
S Interne klinike tražit će se i zadržavanje intenzivnih njega gastroenterološke i pulmološke za koje je predviđeno ukidanje. Gastroenterološka ima 7 bolesničkih kreveta, dva liječnika specijalista, 3 više i 9 ostalih medicinskih sestara. Zbrinjava životno ugrožene bolesnike kojima je nužan monitornig vitalnih funkcija, a koji na odjelu ne bi dobili intenzitet njege za koji su i sestre posebno educirane.
Ponekad se uz gastroenterološke, hematološke, endokrinološke tako zbrinjavaju i kardiološki, pulmološki i nefrološki pacijenti kod kojih nije moguće organizirati hitan transport na Sušak.
Ranija praksa
Veliku štetu nanijelo bi i ukidanje jedinice intenzivne njege Zavoda za pulmologiju kako ističe doc. dr. Ljiljana Bulat Kardum. Bolesnici sa teškom respiratornom insuficijencijom, kod KOPB-a, teških upala pluća, akutnim bolestima pluća, utopljenici, bolesnici na torakalnoj drenaži zbog osobito teških bolesti i stanja zahtijevaju prema pravilima struke poluintenzivni ili intenzivni oblik liječenja koji se ne može provoditi na bolničkom odjelu.
Osim što bi to produžavalo hospitalizaciju i komplikacije kao što pokazuje naša ranija praksa, to bi značajno opteretilo JIL Klinike za anesteziologiju, gdje se primjenjuje oblik liječenja poput mehaničke ventilacije dok pulmološka intenzivna njega ima efikasne neinvazivne oblike potpore vitalnih respiratornih funkcija.
To izravno ima utjecaj navodi doc. dr. Bulat Kardum, na smanjenje smrtnosti, rasterećuje primjenu respiratora na JIL-u, smanjuje boravak u bolnici, troškove liječenja i ubrzava oporavak.
I redukcija kreveta na Zavodu stvorit će problem zimi kad zbog hladnoće broj bolesnika raste, a niti smjenski rad ne pogoduje kontinuitetu i rezultatima rada na pulmologiji. Detaljni podaci i svemu tome naći će se pred Sanacijskim vijećem.
