U okviru projekta “Rijeka – kulturni grad u prometu” učenici Prometne škole Rijeka danas su u centru Rijeke pratili prometnu kulturu vozača i pješaka.

Budući tehničari cestovnoga prometa ponašanje vozača i pješaka te njihovu međusobnu komunikaciju pratili su na dva nesemaforizirana pješačka prijelaza, na Rivi te u Ulici Žrtava fašizma u blizini Osnovne škole Nikola Tesla, a sve s ciljem prikupljanja podataka i utvrđivanja razine prometne kulture u Rijeci.

Što im je namjera?

Svoje su aktivnosti provodili pod vodstvom voditelja projekta i profesora prometne grupe predmeta Bojana Petrana koji nam je ovom prilikom istaknuo da se projekt i različite edukativne akcije u riječkoj Prometnoj školi realiziraju dugi niz godina, točnije od 2006., a njihov primarni cilj jest pozitivan utjecaj na učenike.

– Sam projekt i aktivnosti pozitivno djeluju na učenike jer, osim što imaju priliku primijeniti stečeno teorijsko znanje u praksi i stvarnim situacijama, omogućuje im se da se stave u ulogu promatrača te da razmišljaju o prometu, vozačima i pješacima.

U konačnici, namjera je povećati njihovu svijest o prometnoj kulturi i utjecaju kulture na sigurnost u prometu koju će onda širiti dalje, rekao je Petran.

Kakva je situacija u Rijeci?

Zadovoljstvo pruženom prilikom da kao promatrači procjenjuju prometnu kulturu izrazili su i sami učenici 2. i 3. razreda.

-Situacija prometne kulture u Rijeci baš i nije najbolja te bi se trebalo poraditi na njoj. To se primijeti tek kad staneš sa strane i promatraš neko vrijeme.

Vozači često prođu i ne obraćaju pažnju na pješake koji čekaju na pješačkim prijelazima, dok istovremeno pješači često gledaju u mobitel, imaju slušalice te cestu prelaze bez provjere situacije u prometu, rekao je David Mladenović.

Objašnjava da mu je projekt pomogao shvatiti što se zapravo događa u prometu, a da potom svoje znanje prenosi na bližnje.

Nešto se ipak popravlja

Podaci prikupljeni tijekom godina doveli su i do zanimljivih rezultata, odnosno činjenice da je prometna kultura u uzlaznoj putanji.

– Primijetili smo da je vozači puno češće staju na pješačkim prijelazima te da je postotak propuštenih pješaka na nesemaforiziranim pješačkim prijelazima veći.

To isto potvrđuje i statistika MUP-a za našu županiju prema kojoj je broj smrtno stradalih na pješačkim prijelazima u 2022. godini manji no što je bio prethodne 2021. godine, rekao je Bojan Petran.

Ovo je važno, a nedostaje

Također ističe kako su primijetili da nedostaje komunikacija između vozača i pješaka koja je izrazito važna u prometu.

– Pješaci često gledaju dole, u mobitele, kao i vozači koji zaustavljanje koriste da odgovore na poruku ili poziv te se ne ostvaruju međusobni kontakti očima.

Isto tako primarni problem u prometu predstavlja neprepoznavanje najugroženijih skupina pješaka, a to su djeca te starije i slabo pokretne osobe.

Vozači nerijetko toj skupini pješaka jednostavno ne daju prioritet, a trebali bi.

Ipak radom na terenu, edukacijom šire javnosti i zajedničkim djelovanjem institucija koje se bave prometom i njegovom kulturom to se s vremenom može popraviti, zaključio je Petran.