“Par-nepar”, potpomognut novim cijenama benzina, daje dobre rezultate u štednji goriva, što znači da zasad nisu potrebna nova ograničenja putničkih automobila – prenio je Novi list u ožujku 1980. Tanjugovu informaciju sa sjednice Saveznog komiteta za saobraćaj i veze na kojoj su razmatrani efekti uštede goriva i prijedlozi novih mjera za njezino povećanje nakon uvođenja izvanredne mjere koja je u kolektivnoj memoriji ostala zapamćena pod jednostavnim imenom: par-nepar.

Naime, prije 47 godina, suočena s nestašicom nafte i dubokom ekonomskom krizom, tadašnja SFRJ posegnula je za tom mjerom. Stalna devalvacija jugoslavenskog dinara i rast cijena nafte na svjetskom tržištu doveli su državu u situaciju da nije mogla osigurati dovoljno goriva za stanovništvo. Rješenje političkog vrha bilo je administrativno – smanjiti broj vozila na cestama. Od 3. svibnja 1979. godine vozači su smjeli na prometnice samo ako se broj na njihovoj registarskoj oznaci podudarao s datumom: parni brojevi vozili su parnim danima, neparni – neparnima.

Domaća snalažljivost

Sustav je na papiru djelovao jednostavno. U praksi je, međutim, potaknuo poznatu domaću snalažljivost. Registarske pločice znale su se privremeno “posuđivati”, mijenjati ili kreativno prilagođavati, a prometna pravila dobila su novu dimenziju improvizacije. Unatoč dosjetkama, nestašica benzina ostavila je dubok trag. Upravo je ograničenje goriva izazvalo najviše prigušenog nezadovoljstva među građanima. Mjera se zadržala i početkom 1980. godine, kada je uvedena i racionirana prodaja dizelskog goriva i mazuta na bonove, uz istodobno povećanje cijena benzina.

Članovi Saveznog komiteta na ovoj su sjednici sredinom ožujka 1980. razmatrali i preispitivanje dotadašnjih izuzeća od zabrane upotrebe automobila, kojih je bilo prilično, te su tražili da se svedu “na razumnu mjeru”,

“Ako se s vremenom pokaže da se moraju povećati ograničenja to treba učiniti proširenjem zabrane kretanja putničkih automobila i motocikala na još jedan vikend. To znači da, ako bi se taj prijedlog eventualno primijenio, “parni” ne bi mogli voziti utorkom i drugim i četvrtim vikendom u mjesecu, a neparni četvrtkom i prvim i trećim vikendom (…) U obrazloženju prijedloga za još jedan vikend bez vožnje stoji da bi se time broj dana bez automobila godišnje povećao sa sadašnjih 76 na nešto više od 100, a štednja bi se povećala za oko 30 posto”, navedeno je u objavljenoj informaciji.

“Habanje puteva”

Zabrinuti su u Saveznom komitetu za saobraćaj i veze bili i zbog povećanje potrošnje dizela te su uvedene nove mjere, a jedna od njih je skraćenje dopuštene udaljenosti kretanja privrednih vozila koja se u društvenom sektoru koriste za vlastite potrebe i koja su u privatnom vlasništvu, s 200 na 120 kilometara. Razmatrao se i prijedlog da se poveća cijena dizela te da se doprinos za ceste iz te vrste goriva izjednači s doprinosom od benzina jer, kako se navodi u tekstu, “teška vozila koja koriste dizel-goriva, više ‘habaju’ putove”.

Zanimljivo je da je na ovoj sjednici održanoj prije 46 godina odlučeno i da svi automobili proizvedeni nakon 1970. godine moraju imati sigurnosne pojaseve koje treba koristiti, a nekorištenje će se kažnjavati. Odlučeno je i da profesionalni vozači mogu dnevno sjediti za upravljačem osam sati, bez obzira na prijeđeni broj kilometara. Određena su i nova ograničenja brzine: na autocestama 120, na cestama namijenjenim isključivo za motorna vozila 100, a na ostalima 80 kilometara na sat, a novina je da će svi motociklisti ubuduće na cestama morati nositi zaštitne kacige.