Kada je riječ o nekretninama u Rijeci, prema podacima iz oglasnika Burza, prosječna cijena četvornog metra stana u Rijeci u rujnu ove godine iznosila je 1.370 eura, što je za 0,29 posto više nego u kolovozu, kao i za 0,73 posto manje nego u rujnu prošle godine. Garsonijere se prodaju za 1.559 eura po četvornom metru, jednosobni stanovi prosječno imaju cijenu od 1.356 eura po kvadratu, dok se dvosobni stanovi u prosjeku nude za 1.331 eura za četvorni metar. Trosobni i veći stanovi u prosjeku se prodaju po 1.292 eura za četvorni metar. Najskuplji stanovi nalaze se na Trsatu, Pećinama i Krimeji, a najpovoljniji su na Turniću, Škurinjama i Potoku.
Svaki kvart po nečemu može biti nepopularan
– Ako se ne pronađe neko rješenje, smetlišta bi mogla u budućnosti utjecati i na prodaju stanova koji se nalaze u blizini Viškova, a gdje se već sada ponekad osjeća smrad. Prije svega mislim na dijelove grada kao što su Zamet, Srdoči, pa recimo i Rešetari, smatra Damir Maričević iz VSP nekretnina, dodajući da Viškovo više nije kao što je nekad bilo, ne gradi se tamo kao nekad.
– No, s tog crnog etiketirajućeg aspekta mogli bismo opet gledati i svaki riječki kvart, koji može biti po nečemu nepopularan. Primjerice Vežica i blizina brodogradilišta »Viktor Lenac« i slično. Po meni Rijeka zapravo i nema elitnih lokacija, s obzirom na to da skupu novogradnju kod nas ne prati i adekvatna komunalno-urbanistička infrasturkutra, zaključuje Maričević.
Idealno za kupce s ograničenim budžetom
– Viškovo je još uvijek idealna lokacija za klijente koji inzistiraju na novoizgrađenim stanovima, a imaju ograničen budžet. A po pitanju deponija, moram istaknuti da svaka lokacija ima svoje prednosti i mane. Na kupcu je da odvaže što mu je više ili manje bitno, kaže Branko Papeš, direktor Dogme. Ova agencija bilježi da su se zbog krize kupci sve više počeli informirati i o troškovima stanovanja, primjerice koliko će iznositi računi za pričuvu, održavanje, grijanje te o energetskom razredu zgrade. Razmišlja se i o kilometraži koja ću se svakodnevno morati prijeći s obzirom na udaljenost stana od posla, škole ili dječjeg vrtića.
Prema dobivenim informacijama, četvorni metar stana u Viškovu u novogradnji nudi se po 1.400 eura, ali ga kupac na kraju kupuje za 1.200 ili čak ponegdje za 1.100 eura. Primjerice, stan od 50-ak kvadrata s prijašnjih 71.500 eura pao je na 65.000 eura, ali će ga kupac na kraju kupiti za 61.000 ili čak 60.000 eura. Jedna nekretnina u Viškovu od 75 kvadrata nudila se po cijeni od 85.000 eura, odnosno 1.134 eura za četvorni metar. Stoga je dobro pitanje isplati li se investitorima uopće u ovakvom trenutku ulagati u novogradnju na tom području?
– Bilježimo pad vrijednosti nekretnina u Viškovu u iznosu od 5 posto. No, pitanje je da li je tomu uzrok samo priča oko deponija ili je jednim dijelom na pad cijena utjecala ekonomska kriza, odnosno sveopći pad kupovne moći, kazao nam je Željko Kalinčević iz riječke agencije Millennium. Prema njegovim riječima, zamijećeno je i da neki vlasnici nedavno kupljenih stanova prodaju te nekretnine, no ne tvrdi da je to zbog deponija, već kaže da iza svakog stana koji se pojavi na tržištu postoji neka individualna situacija zbog koje se on našao na tržištu.
Agent za nekretinine u agenciji Boss, Željko Brekalo, smatra pak da su deponiji etiketirali Viškovo, možda i previše. Dijelom su, prema njegovom mišljenju, za to krivi mediji, odnosno način kako se prati ta problematika.
Očaj investitora
– Viškovo je veliko i još uvijek ima stanova u prodaji koji se nalaze u pravoj, čistoj prirodi. No, treba naglasiti da prije pet godina nitko nije pitao gdje se točno nalazi neki stan, ali sada to više nije slučaj. Sve se gleda, secira. Kupac prvo pita koliko je stan udaljen od Marišćine, kaže Brekalo te navodi da u Viškovu trenutno ima 300-tinjak nekretnina, što stanova što kuća, koje traže nove vlasnike. – Agencija Boss evidentirala je da je vrijednost velikih stanova u Viškovu pala za 10 posto, dok su manji stanovi pojeftinili za pet posto. Nadalje, cjelokupnom padu tržišne vrijednosti na toj lokaciji pridonijeli su i sami investitori koji su već u startu snizili cijenu četvornog metra. I to dijelom zbog ekonomske situacije, ali i zbog aktualnog utjerivanja dugova koje je počela provoditi država, zaključio je Brekalo. Na upit što je s onima koji su odlučili prodati svoj novi stan u jednoj ovakvoj nezgodnoj situaciji odgovorio da se takvi prodavatelji ne mogu baš nadati da će svoj stan utržiti po istoj cijeni po kojoj su ga kupili.
– Jedan naš klijent je čak odustao od kupnje stana u Viškovu koji se prodavao po povoljnoj cijeni, i to na Marišćini. Vjerujemo da je to bilo zbog odlagališta jer je odustajanje bilo vrlo naglo, otkriva nam vlasnik agencije VSP nekretnine Damir Maričević.
Kriza glavni razlog
Direktor agencije Dogma Branko Papeš pak smatra da je u Viškovu ostalo oko tridesetak stanova koji traže svoje vlasnike te naglašava da otpad nije utjecao na pad vrijednosti stanova, već da je tomu uzrok samo kriza. – Neki bitan pad cijena zbog problema s odlagalištem smeća nismo zabilježili, ali primjećujemo da se kupci prije konačne odluke dobro informiraju o svim bitnim elementima, pa tako i o blizini odlagališta, eventualnom smradu i slično. Naravno da će se nekretnine koje su bliže deponiju teže prodati i da za njih imamo manje upita, ali svaka nekretnina nađe svog kupca pa će tako i ti stanovi u konačnici biti prodani, smatra Papeš.
