Medicinski fakultet

U Rijeci otvorena prva Katedra dječje kirurgije u Hrvatskoj

Barbara Čalušić

Navikli na teške uvjete u kojima radimo, u novoj bolnici vidimo mogućnost velikog razvoja – prof. dr. Harry Nikolić / Snimio Sergej DRECHSLER

Navikli na teške uvjete u kojima radimo, u novoj bolnici vidimo mogućnost velikog razvoja – prof. dr. Harry Nikolić / Snimio Sergej DRECHSLER

Formiranjem katedre dobili smo širinu u stručnom i znanstvenom smislu te zatvorili krug afirmacije dječje kirurgije u Hrvatskoj. Rekao bih da dolazi novo vrijeme, a dobivamo i novu bolnicu zbog čega mislim da je mojim mladim kolegicama i kolegama u ovom trenutku samo nebo granica, govori prof. dr. Harry Nikolić



RIJEKA – Riječki Medicinski fakultet u listopadu je osnovao novu katedru – Katedru za dječju kirurgiju – koja, osim što je najmlađa katedra na riječkoj medicini, predstavlja prvu i zasad jedinu katedru dječje kirurgije u Hrvatskoj. Gotovo 60 godina od osnutka prvog odjela dječje kirurgije u dječjoj bolnici na Kantridi, Klinički bolnički centar Rijeka u kojem su nekadašnji odjel i zavod 2015. godine prerasli u Kliniku za dječju kirurgiju, na ovaj je način prvi zaokružio priču o afirmaciji dječje kirurgije kao ravnopravne struke i znanstvene grane medicine u Hrvatskoj.



Prema riječima predstojnika Klinike za dječju kirurgiju prof. dr. Harryja Nikolića, priča o etabliranju ove grane medicine koja se u praksi uvelike razlikuje od kirurgije odraslih, u Hrvatskoj je trajala punih 70 godina.


Riječki odjel od 1965.


– Prva dječja kirurgija ukazom tadašnje države osnovana je u Klaićevoj bolnici u Zagrebu 1951. godine. U Rijeci je 1965. godine formiran odjel dječje kirurgije, doc. dr. Ljubo Šantel bio je osnivač, a te je godine napravio i prvu uspješnu operaciju atrezije jednjaka s traheoezofagealnom fistulom u Jugoslaviji. Već tada su to bile naznake razvoja jedne uspješne dječje kirurgije, a 1995. godine prof. dr. Šime Vučkov prvi je u Hrvatskoj uveo metodu intramedularne elastične osteosinteze prijeloma dugih kostiju djece i adolescenata. Godine 2005. na tadašnjem Zavodu napisan je i udžbenik iz dječje kirurgije, a 2007. donesen je i prvi – zasad jedini – algoritam iz područja dječje kirurgije u Hrvatskoj koji se odnosi na vrijeme operacijskog liječenja retiniranih testisa u djece. Kroz godine došli smo i mi mlađi koji smo 1. veljače 2015. godine ostvarili status Klinike za dječju kirurgiju. S druge strane, novoosnovana Katedra za dječju kirurgiju završetak je etabliranja dječje kirurgije u Hrvatskoj i više nitko ne može reći da je ovdje riječ o efemernoj znanosti jer ono što se 1951. godine dogodilo prvi put u bivšoj državi osnivanjem prvog odjela dječje kirurgije u Zagrebu, sada je završeno osnivanjem prve Katedre za dječju kirugiju u Rijeci, ponosno ističe Nikolić.
Odjel dječje kirurgije koji je gotovo trideset godina djelovao na Kantridi, 1994. godine postaje Zavod za dječju kirurgiju, a 2011. godine dječjoj kirurgiji pridružuje se i dječja ortopedija. Već 2014. godine Zavod stječe uvjete za prerastanje u drugu kliniku za dječju kirurgiju u Hrvatskoj, što se formalno i dogodilo 1. veljače 2015. godine, točno 50 godina od osnivanja Odjela dječje kirurgije u Rijeci.


Kirurgija s najviše žena u Hrvatskoj




– Sad imamo četiri specijalizanta dječje kirurgije kojima smo jako zadovoljni, a što se tiče žena u kirurgiji, ponosni smo na činjenicu da smo kirurgija s najviše žena u Hrvatskoj. Imamo četiri izuzetne dječje kirurginje koje odlično rade svoj posao. Uostalom, ovdje na Kantridi su od prvih dana radile kirurginje, a sada nam liječnice na Kliniku dolaze i iz drugih gradova te ih očito privlači naša sredina i mogućnost napredovanja, kaže Nikolić

 


Zadovoljeni uvjeti


– Stalno smo razmatrali mogućnost formiranja katedre. Svi veliki dječji kirurzi koji su vodili adultne kirurgije i bolnice u našoj zemlji, doduše, nikad nisu zagrizli u to, no mi smo nakon šest godina djelovanja Klinike i mnogo ispunjenih uvjeta, došli u tu situaciju da imamo sve uvjete za osnivanje katedre. Imali smo pomoć dekana Medicinskog fakulteta u Rijeci kao i pomoć uprave našeg riječkog KBC-a, a formiranjem katedre dobili smo širinu u stručnom i znanstvenom smislu te zatvorili krug afirmacije dječje kirurgije u Hrvatskoj. Rekao bih da dolazi novo vrijeme, a dobivamo i novu bolnicu te sve to našoj branši daje neslućene razmjere razvoja zbog čega mislim da je mojim mladim kolegicama i kolegama u ovom trenutku samo nebo granica, govori Nikolić.



Na pitanje kako će se formiranje odraziti na sam program studija medicine na riječkom Medicinskom fakultetu, predstojnik Klinike za dječju kirurgiju podsjeća da je 1988. godine u Hrvatskoj prvi put utemeljen predmet dječje kirurgije.


– Problem je bio što smo mi uvijek bili pod paskom odrasle kirurgije, kako u klinikama, tako i u sklopu katedri. Iz tog razloga nismo mogli imati poseban ispit iz dječje kirurgije, nego smo uvijek bili na razini kolokvija unutar »velike kirurgije«, kako u Zagrebu, tako u Rijeci, i u Splitu. Etabliranjem struke i formiranjem katedre, dobit će se potpuno novi dio studija, određen ECTS bodovima u kojem će biti angažirani asistenati koji će raditi samo u okviru dječje kirurgije. Medicinski fakultet u Rijeci imat će i ispit iz dječje kirurgije, a on će za studente značiti samo bolju kvalitetu, veću diferencijaciju i bolje razumijevanje dječje kirurgije što će rezultirati bolje educiranim liječnicima, smatra Nikolić.


Inače, prva specijalizacija iz dječje kirurgije otvorena je 1960. godine. Prvi dekret o specijalizaciji za dječju kirurgiju u bivšoj Jugoslaviji izdan je prof. dr. Vladmiru Abramoviću i on je 1964. godine postao prvi dječji kirurg u Hrvatskoj. Ova danas autonomna specijalizacija, prema Nikolićevim riječima, ubraja se među duže i teže liječničke specijalizacije, pa je samim time i interes za ovu specijalizaciju varirao kroz godine.


Prof. dr. Harry Nikolić / Snimio Sergej DRECHSLER

Prof. dr. Harry Nikolić / Snimio Sergej DRECHSLER


 


Interes studenata


– Interes za dječju kirugiju bio je sinusoidan. Prije samo desetak godina znalo se dogoditi da se nitko ne bi javio na najtječaj za specijalizaciju, ali to je bilo tada obilježje i drugih kirurških struka. No, u zadnje vrijeme stanje se prilično poboljšalo, studentima je ovo područje interesantno, a pojavom katedre mislim da ćemo imati i više vremena studentima objašnjavati posebnost i ljepotu ove kirurške grane te vjerujem da će interes biti još veći, kaže Nikolić.
U riječkoj Klinici za dječju kirurgiju danas radi dvanaestero liječnika, od kojih su njih sedmero dječji kirurzi i jedan ortoped, a četvero specijalizanti dječje kirurgije.
– Svakako treba spomenuti i 25 izvrsnih i požrtvovnih medicinskih sestara, predanih svome poslu, bez kojih je rad na Klinici nezamisliv, zatim sveprisutnu i nezamjenjivu administratoricu Nensi, sedam vrijednih spremačica i tri gipsera, dodaje Nikolić.
Prije pandemije COVID-19, odnosno 2019. godine, na Klinici je bilo hospitalizirano 1.380 bolesnika, dok je broj pacijenata u dnevnoj bolnici iznosio 616. Napravljene su 1.334 operacije, čemu valja dodati i 620 operacija u dnevnoj bolnici. Obavljena su i 22.994 ambulantna pregleda, a prosječno trajanje hospitalizacije iznosilo je 2,76 dana. Klinika nema listi čekanja, a prva je uvela i roditelje u bolnicu koji borave na odjelima s djecom te je temeljem toga 2006. godine dobila nagradu Udruge za zaštitu i promicanje prava pacijenata, a od 2009. godine nosi oznaku Zavod Prijatelj djece. Liječnici i cjelokupno osoblje Klinike posebno se raduju preseljenju u nove prostore.
– Nitko više od nas nije zazivao novu bolnicu. Navikli na teške uvjete u kojima radimo, u novoj bolnici vidimo mogućnost velikog razvoja. Ovdje smo sve naše prostorne nedostatke riješili dobrom organizacijom rada koja je dovedena do maksimuma. Mi smo vjerojatno jedina kirurgija koja nema listu čekanja, a to je samo zbog toga što smo se potpuno prilagodili našim bolesnicima i njihovim roditeljima. Tako, djeca kod nas dolaze i tijekom poslijepodneva, a zasad poštujemo i njihove želje u izboru liječnika. Mi smo kao liječnici time možda izgubili na svojem komforu, ali dobili na zadovoljstvu pacijenata i njihovih roditelja. Sve je to moguće jer se međusobno poštujemo i dobro komuniciramo, jer smo dobro organizirani, mali, ali kvalitetni i učinkoviti, zaključuje predstojnik Klinike za dječju kirurgiju prof. dr. Harry Nikolić.