U ponedjeljak, 2. veljače 2026. godine u 18 sati, u Vijećnici Grada Rijeke na Korzu 16, bit će predstavljeno novo, dopunjeno izdanje knjige „Turska kuća u Rijeci“, jedne od najvažnijih monografija posvećenih riječkoj kulturnoj i arhitektonskoj baštini, priopćeno je iz Hrvatsko-turskog društva Rijeka.

Riječ je o izdanju koje izlazi osamnaest godina nakon prvog objavljivanja, u nakladi Hrvatsko-turskog društva Rijeka.

Novo izdanje prošireno je nizom novih znanstvenih cjelina, dodatnih povijesnih i društvenih konteksta te suvremenih interpretacija, s ciljem da se Turska kuća (Casa Turca) sagleda ne samo kao arhitektonski raritet, nego i kao svjedok višeslojne povijesti Rijeke, dugotrajnih hrvatsko-turskih odnosa te kulturnih prožimanja Mediterana i Srednje Europe.

Smještena na križanju Verdijeve ulice i Ulice Vatroslava Lisinskog, u blizini riječke tržnice i HNK Ivana pl. Zajca, Turska kuća nadilazi okvire same arhitekture.

Ona predstavlja jedinstvenu sintezu historicizma, secesije i neomaurskog stila, obogaćenu orijentalnim ornamentima i kaligrafskim natpisima u čak četiri varijante arapskog pisma, što je čini rijetkim i prepoznatljivim primjerom i u europskom kontekstu.

U uvodnom eseju predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka prof. dr. sc. Saša Ostojić Tursku kuću opisuje kao „mjesto susreta kultura“ i sastavni dio identiteta grada koji je povijesno znao ugraditi različitosti u svoj urbani i simbolički prostor. Takav pristup knjigu otvara kao poziv na čitanje Rijeke kroz njezine slojeve, odnose i tihe dijaloge s početka 20. stoljeća, koji i danas zadržavaju snažnu kulturnu i diplomatsku simboliku.

Povijest gradnje i preobrazbe zgrade detaljno je obrađena u poglavlju autora Theodora de Canzianija, uz nacrte i arhivsku dokumentaciju. Izvorno skromna palača Bartolich-Gelletich iz 1879. godine doživjela je temeljitu transformaciju nakon što je njezina vlasnica Antonija Bartolich Gelletich stupila u brak s osmanskim konzulom Nikolaiem Nikolakijem Effendijem de Nicolaidesom. Ključna preobrazba dogodila se 1906. godine prema projektu arhitekta Carla Conighija, kada zgrada poprima današnji izgled i postaje sjedište osmanskog konzulata, koji je ondje djelovao do 1918. godine.

Posebnu znanstvenu vrijednost i u ovom izdanju zadržava poglavlje „Arabički natpisi na Turskoj kući“, autora dr. sc. Muhameda Ždralovića i Mubere Maslić-Ždralović, u kojem su svi natpisi stručno iščitani, prevedeni i interpretirani. Time je omogućeno cjelovito razumijevanje univerzalnih duhovnih i etičkih poruka ispisanih na pročelju zgrade.

Novo izdanje donosi i tri nove tematske cjeline. Dr. sc. Kornelija Jurin Starčević analizira političke, diplomatske i gospodarske odnose sjevernog hrvatskog primorja s Osmanskim Carstvom, mr. sc. Esma Halepović Đečević obrađuje pitanja vlasništva i konzervatorske valorizacije zgrade, dok dr. sc. Senad Nanić nudi suvremeno čitanje simbolike fasadne dekoracije, uključujući i motiv morčića uklopljenog u arabičku kaligrafiju.

Prema riječima organizatora, promocija knjige bit će prilika da se Turska kuća ponovno istakne kao kulturna i civilizacijska vrijednost od nacionalnog značaja, ali i kao poticaj za osiguravanje njezine trajne i održive zaštite.

Uz prigodan glazbeni program u izvedbi maestra Igora Vlajnića, o knjizi će govoriti urednica, autori pojedinih poglavlja i recenzenti, otvarajući dijalog o značenju i suvremenoj relevantnosti ovog iznimnog riječkog spomenika, navodi se u pozivu.