U Kliničkom bolničkom centru Rijeka započela je s radom Služba za kibernetičku sigurnost. Razloge formiranja ove službe na konferenciji za novinare predstavili su ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić i voditeljica bolničkog Odjela za informatiku, iz koje je nova služba izrasla, Carola Gasparini.

Odluku o osnivanju nove službe donijelo ej bolničko Upravno vijeće, a kako je istaknuo Ružić, prema podacima kojima raspolaže to je prva takva ustrojstvena jedinica u javnim hrvatskim bolničkim ustanovama.

Dugoročna ušteda

Ružić je podsjetio da KBC Rijeka ima više od 3.800 zaposlenika te se u tako velikoj ustanovi poslovni procesi dijele na nemedicinske i medicinske.

– Do prije dvije godine naši su informatički sustavi bili podijeljeni na male i nepovezane sustave. Velik je posao učinjen na integraciji koja nam je bila preduvjet za sve druge stvari poput praćenja tijeka lijeka, od njegove nabave pa do pacijenta koja ga dobiva.

Uvođenje ovakvog sustava prema procjenama daje dugoročnu uštedu od 30 posto i to nas vodi racionalizaciji zdravstvenog sustava.

Naravno da je ako takav, taj sustav puno osjetljiviji na napade i tu smo paralelno radili na podizanju sigurnosti te smo bili jedna od prvih javnih ustanova u Hrvatskoj koja je umjesto mehaničkih servera prešla u nacionalni oblak, odnosno virtualni server što je bio velik infrastrukturni korak, rekao je Ružić dodajući kako ovakvi projekti za cilj imaju donošenje novih spoznaja i istraživačkih rješenja u suradnji sa zajednicom, koja su istodobno primjenjiva u praksi.

– Pripremili smo se za novu sedmogodišnju omotnicu koja kreće 2027. godine, a gdje će transfer znanja i inovacija biti nešto što će biti jedan od važnijih kriterija za privlačenje sredstava, najavio je ravnatelj riječke bolnice.

Partner Span

Partner na ovom projektu kako je istaknuo bila je tvrtka Span koja radi s velikim globalnim imenima. Podsjetio je KBC Rijeka kategorizirana ustanova što znači da država provodi i niz svojih programa kibernetičke sigurnosti.

– Kibernetička sigurnost prisutna je na svim razinama od financija, podataka, radnih procesa i ostalih kanala. Primjerice, da bi se jedna radioterapijski plan izradio, fizičari, radioterapeuti i inženjeri radiološke tehnologije rade oko sedam dana i ako vam ti podaci nestanu neminovno dolazi do poremećaja dinamike zračenja koja za neke pacijente može biti ugrožavajuća.

Stoga čuvamo te planove na lokalnom serveru, u oblaku, a napravili smo i eksterne hard-diskove napravili koji se fizički isključuju iz mreže i zaključavaju u limene ormare te su na taj načini sigurni od kibernetičkog napada, požara, poplave i potresa. Apsolutno štitimo zdravlje i integritet naših pacijenata, pa je tu i drugi primjer integriteta podataka.

Naprimjer, dan prije je liječnik ordinirao terapiju, no u međuvremenu je došlo do kibernetičkog napada za kojeg ne znate jer ucjena tek stiže, ali su vam promijenjeni podaci i doze lijekove. Ako nemate dobru zaštitu, bez da to znate, možete nanijeti štetu svojem pacijentu.

Rijetko koja javna ustanova ima tako ažurirane i svježe podatke kao mi i zaista smo institucija koja mora činiti maksimum da zaštiti svoje podatke, pojasnio je Ružić.

Služba formirana bez novih zapošljavanja

Služba za kibernetičku sigurnost, kako je istaknuto formirana je preustrojem, bez novih zapošljavanja. Gasparini je pojasnila da bolnička informatika desetljećima prati infrastrukturu i operativu, no tijekom zadnjih godina uočene su prijetnje i napadi te se krenulo u dizanje otpornosti što je dovelo do potrebe za internetskom sigurnošću.

– Još 2019. godine aplicirali na prvi EU projekt koji je podizao kibernetičku sigurnost unutar CEF Telecom projekta jer zdravstvo još tada nije bilo prepoznato kao meta napada. Dobili smo taj projekt i uspješno ga implementirali u KBC-u Rijeka.

To nam je donijelo podizanje svijesti unutar organizacije i zaposlenika da postoje prijetnje u kibernetičkom prostoru, rekla je Gasparini koja je upozorila na novu europsku NIS2 direktivu koja predlaže razdvajanje kompetencija na informatiku i kibernetičku sigurnost.

– Shvatili smo da je KBC Rijeka zrela organizacija i da može razdvojiti te dvije funkcije. Jedan odjel Službe za kibernetičku sigurnost pratit će regulative te na odjel koji se bavi tehnički aspektom kibernetičke sigurnosti, rekla Gasparini ističući kako je “know how” u ovom slučaju preslikan iz privrede na javni sektor i tako mu donio dodatnu vrijednost.

Nova pomoćnica ravnatelja za znanost i nastavu

Ravnatelj Ružić danas je predstavio i prof. dr. Alemku Brnčić Fischer koja je nova pomoćnica ravnatelja za znanost i nastavu.

Dosad je, kako je kazao, ta pozicija bila bez nositelja, no s obzirom na potrebe u tom segmentu uvjeren je da će doprinosom postići još bolje rezulatate.

– Znanstveno-nastavna djelatnost jedna je od temeljnih sastavnica KBC Rijeka i nešto po čemu smo prepoznati kao vrhunska i vodeća institucija u regiji i šire.

Smisao znanstveno-nastavne djelatnosti je most znanstvene suradnje između naših liječnika, nastavnika i akademske zajednice u suradnji i razvijanju projekata, rekla Brnčić Fischer dodajući da je pri kraju novi sustav omotnica i novi plan oporavka. Rekla je kako KBC Rijeka surađuje s vladom i gospodarskim subjektima.

– Najvažniji rezultat suradnje imperativ koji treba donijeti kvalitetan pomak u životu našeg grada, županije i domovine. Ako nastavimo u ovom smjeru vjerujem da se možemo radovati, poručila je Brnčić Fischer prilikom svojeg predstavljanja.