RIJEKA – Kapaciteti KBC-a Rijeka trenutačno mogu podnijeti osam puta goru pandemijsku situaciju od postojeće. U posljednja dva tjedna od dva COVID-odjela došli smo na šest, a do kraja tjedna imat ćemo još sto bolničkih kreveta u rezervi – istaknuo je jučer ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. Alen Ružić na online konferenciji pod nazivom »Vrli novi svijet svijet? Demokracija, prava i pravda u eri COVID-19«, koju su organizirali Sveučilište u Rijeci i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci.

Riječ je o četvrtom u nizu interdisciplinarnih skupova pod zajedničkim nazivom ‘’COVID-19 poruke’’, koji je okupio domaće i inozemne znanstvenike različitih područja, a dodajući da KBC Rijeka raspolaže ogromnim kapacitetom ne samo bolničkih kreveta, već i respiratora prof. dr. Ružić je istaknuo da je pandemija značajno promijenila organizaciju zdravstvene zaštite i njezino funkcioniranje. Ujedno je kazao i da je jučer na respiratoru u riječkom KBC-u bilo deset osoba.

– Pandemija COVID-19 nesumnjivo je donijela niz vrlo negativnih utjecaja na zdravstveni sustav, ali istodobno je mnoge stvari poboljšala. Pandemija je ubrzala transformaciju zdravstvene zaštite, a u zdravstveni je sustav unijela altruizam i solidarnost. Dakle, proces smanjenja broja bolničkih kreveta i usredotočenost na pružanje zdravstvene zaštite u socijalno prihvatljivom okruženju – u domovima pacijenata ili ambulantnim područjima kad god je to moguće, ubrzalo se. Briga o bolesnicima s COVID-19, koja je u nekim fazama pandemije bila u gotovo isključivom fokusu, ponovno je u središte pozornosti društva stavila nužnost prevencije i liječenja svih kroničnih i akutnih bolesti, a ne samo COVID-19, kazao je ravnatelj KBC-a.

Pitanja bez odgovora

Ono što je trenutačno najvažnije osigurati je dovoljna fleksibilnost sustava.

– Moramo neprestano balansirati i dosad smo uspijevali ad hoc reagirati. Kada raste broj zaraženih, znamo da imamo 5 do 7 dana vremena prilagodbe bolničkih kapaciteta. Svakodnevno se susrećemo s nizom otvorenih pitanja na koje nemamo odgovore, od toga kako organizirati pojedine specijalističke preglede i zaštiti naše djelatnike, poput bronhoskopije, do toga kako komunicirati s obiteljima COVID-bolesnika jer naši su djelatnici često nedostupni, satima su u zaštitnim odijelima i ne mogu odgovoriti na pitanja obitelji. To su samo neki primjeri brojnih pitanja na koja tražimo odgovore, istaknuo je prof. dr. Ružić.

Dodatan izazov su i lažno negativni nalazi u periodu inkubacije zbog čega se zdravstveni sustav ne može sto posto zaštiti.

– Bilježimo desetke tisuća pacijenata koji dolaze zbog traume, a kasnije saznamo da su pozitivni. Tu je i primjer akutnog infarkta miokarda. Pacijentu moramo pomoći i ne možemo čekati rezultate testa. Posljednja smo bolnica u Hrvatskoj koja je zabranila prisustvo osobe od povjerenja na porodu i zbog toga smo imali negodovanje pojedinaca i udruga. Osobno mi je vrlo žao zbog toga, ali porođaj je nepredvidiv događaj i nemoguće doći s unaprijed napravljenim testom, objasnio je prof. dr. Ružić.

Sudionici jučerašnje konferencije bili su i John McMillan sa Sveučilišta Otago, Novi Zeland i Massimo Reichlin s milanskog sveučilišta San Raffaele, koji je istaknuo tragičnu dilemu s kojom su se morali nositi talijanski zdravstveni djelatnici kada su morali birati tko će dobiti zdravstvenu pomoć. Navodeći kako je starost jedan od elemenata koji povećava stopu smrtnosti od COVID-19 infekcije i smanjuje učinkovitost terapijskih intervencija Reichlin je kazao da je jedan kriterij koji se može predložiti za raspodjelu oskudnih resursa u kontekstu pandemije racionalizacija zdravstvenih intervencija prema dobi, što je podržao dokument koji je objavilo Talijansko društvo za anesteziju, analgeziju, reanimaciju i intenzivnu njegu, a Nacionalni odbor za bioetiku odlučno odbacio.

Kultura neznanja

Pomoćnik rektorice za pitanja etike i akademskog integriteta prof. dr. Elvio Baccarini ustvrdio je pak da je društveno-humanistički aspekt u organiziranim epidemiološkim aktivnostima nedovoljno istaknut, kao i da pandemija ima mnoga lica, od ekonomskih pa do moralnih i psiholoških, a upravo je jučerašnji cjelodnevni znanstveni skup trebao doprinijeti rješavanju problema u krizi, ali i promišljanju društva u cjelini. Kao jedno od važnijih pitanja izdvojio je povjerenje ustanovivši da povjerenje u znanost u doba pandemije raste, ali još uvijek nedovoljno jer postoji svakodnevni pritisak pseudoznanosti i lažnih vijesti, dok je rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija otvorila pitanje kako je suvremena demokracija stvorila kulturu neznanja, a kao veću opasnost apostrofirala je širenje autokratskog populizma.

– Najveće prijetnje za demokraciju su prijetnje i za znanost, jer postoji korelacija između demokracije i znanosti. Najveće opasnosti za znanost su zatvorena društva, siromaštvo i nejednakosti. Svjesni smo da kultura ignorancije i neznanja generira skepticizam prema znanosti, kazala je rektorica.

Antivakserski pokreti, teorije zavjere, kao i poricanje klimatskih promjena su u porastu, a istovremeno je, kazala je, skepticizam u pogledu znanosti narastajući. Javlja se prijezir prema učenju iz knjiga i odbacuju se institucije koje su kroz tešku borbu došle do civilizacijskih dostignuća, a takva kultura ignorancije simptom je, zaključila je, nove krize prosvijećenosti kakvu smo imali u 18. stoljeću i vrijeme je da se o toj novoj krizi počne govoriti.