U Kašetici Primorsko-goranskoj održano je 15. “Zlatno ulište.” Organizator ovog ocjenjivanja kvalitete meda Primorsko-goranske županije je udruga za promociju i primjenu ekološke pčelarske etike Biopčela iz Rijeke, suorganizator Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a. Ocjenjivanje su proveli članovi Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda (HUSAM).

Troje članova komisije za ocjenjivanje su, vrijedni kao pčelice, kušali čak 52 uzorka uniflornih i poliflornih medova, a ocjenjivanje je obuhvatilo vizualnu ocjenu, ocjenu mirisa, ocjenu okusa, taktilnu ocjenu i ukupni dojam.

– Ocjenjivanje se provodi kvantitativnom i deskriptivnom metodom. Promatraju se parametri okusa, mirisa, arome, izgleda, taktilnog svojstva, sljubljenosti…Zatim, promatramo u kolikoj su količini zastupljena svojstva s obzirom na to što piše na deklaraciji proizvoda.

Ocjenu određuje to što je prisutno u medu i kojoj mjeri, naravno uz naglasak na prisustvo i odsustvo defekata. Svi su medovi prošli laboratorijsku predselekciju, stoga ih mi uspoređujući pozicioniramo.

To su sve jako dobri medovi i za potrošača sasvim prihvatljivi, rekao je predsjednik HUSAM-a Dražen Lušić.

Zlatno ulište kao manifestacija ima dvostruku edukacijsku ulogu. Naime, manifestacija educira pčelare, ali i potrošače. Jedno od velikih postignuća koje je Zlatno ulište ostvarilo u posljednjih desetak godina jest da su građani shvatili razliku između nektarnog meda i meduna.

Proces edukacije je spor, no naši su pčelari i medari ustrajnim radom stvorili jednu veliku vrijednost u korist čitave zajednice.

– S obzirom na to da je ovogodišnja pčelarska sezona bila jako loša, iznimno nas veseli velik broj od 52 uzorka koje smo ove godine uzeli u obzir. Kada je krenula ova katastrofalna sezona, naša je procjena bila da ćemo imati oko trideset uzoraka.

Pokazalo se da smo imali skoro dvostruko više od naše procjene što nas iznimno veseli. Htio bih naglasiti da nas svih 15 godina prati Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a. Zajedničkim smo radom stvorili jednu prepoznatljivu manifestaciju koja polučuje rezultate, rekao je predsjednik organizacijskog odbora Zlatnog ulišta Branko Vidmar.

Nažalost, jedna sve češćih praksi na domaćem tržištu jest pojava mednih patvorina koje se svojim sastavom, izradom i strukturom ne mogu ni približno opisati kao med. No, zbog njihove niske cijene postaju sve češći supstitut.

– Na mnogim se mjestima danas može pronaći patvoreni med. Naša uloga kao senzoričara jest da sa domaćeg tržišta uklonimo te proizvode. Oni koji se time bave su iskoristili mala lutanja i krive prijevode deklaracije, stoga se radi na usklađenju naših i europskih deklaracija.

Hrvatska je napravila jedan velik korak naprijed; svoje smo izvorne medove zaštitili ispravnom deklaracijom tako da se u njih ne može umiješati svašta, poručuje jedan od članove ocjenjivačke komisije Zlatnog ulišta Ivan Kovač.

– Informirani potrošač je glavni saveznik proizvođača. Kao što znamo razlikovati dobro vino od lošega vina, tako bi trebali moći razlikovati med i “nemed.” Medne patvorine su cjenovno neusporedivo jeftiniji od pravih medova, ali uopće ih ne želim stavljati u istu rečenicu.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj je obaveza da na deklaraciji mora pisati zemlja podrijetla, dodaje Lušić.