U HGK ŽK Rijeka održan je Okrugli stol na temu “Implementacija kružnog gospodarstva u Primorsko – goranskoj županiji”. Cilj je ovog skupa bio okupiti sve ključne dionike potrebne za uspostavu kružnog gospodarstva Primorsko – goranske županije kako bi zajednički razmotrili potrebe industrije za korištenjem otpada kao resursa, mogućnost nabave pojedinih vrsta otpada u Hrvatskoj te mogućnost njegovog recikliranja.

Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i HGK, te predstavnici tvrtki KD Čistoća, Komunalac Jurdani, Jadran Galenski laboratorij, Viktor Lenac, Ponikve eko otok Krk i Holcim Hrvatska.

U današnjem globalnom gospodarstvu roba se jeftino proizvodi, brzo konzumira i još brže baca. Međutim, kratki životni ciklusi proizvoda dovode do prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i nepovratnog onečišćenja okoliša.

– Ovaj takozvani model “uzmi- proizvedi-baci” ili model “linearnog” gospodarstva jednostavno nije održiv na planetu s oskudnim resursima i ograničenim sposobnostima obnavljanja. Ipak, postoji alternativa. Modelom kružnog razvoja nastoji se postići prosperitet za sve, u okviru granica našeg planeta.

U srži ovog koncepta je razdvajanje gospodarskog rasta od korištenja prirodnih resursa, što se može postići tako da se otpad i onečišćenje eliminiraju već u fazi osmišljavanja i dizajna proizvoda i materijala, njihovim što dužim zadržavanjem u uporabi, omogućavajući na ovaj način obnovu, odnosno regeneraciju prirode.

Iako je recikliranje osnovni element kružnosti, ono često dovodi do smanjenja vrijednosti materijala, kazao je otvarajući skup, Heri Bezić, predsjednik HGK Županijske komore Rijeka.

Kružno gospodarstvo u Hrvatskoj

Za stvarnu kružnost potrebni su proizvodi koji se mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, obnoviti, preraditi i prenamijeniti. Time sprječavamo pad vrijednosti proizvoda, a mogu čak i dobiti na kvaliteti što duže kruže sustavom. Kružno gospodarstvo nije apstraktni koncept – već ga primjenjuju poduzeća i vlade diljem svijeta. Poslovni model kružnosti već je dokazan, kao i njegova sposobnost stvaranja novih i održivih radnih mjesta.

U Hrvatskoj, međutim, model kružnog razvoja tek treba zaživjeti.

– Predstojeće izvješće Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Svjetske banke pokazuje da je stopa kružnosti hrvatskog gospodarstva samo 2,7%, što znači da se više od 97% svih materijala koje svake godine trošimo ne vraća u gospodarstvo kao sirovina.

Stopa kružnosti svjetskog gospodarstva iznosi 8,6%, a čak 91,4% svega što koristimo odlazi u otpad. Gospodarenje otpadom, uključujući prikupljanje i obradu otpada, ključno je za povećanje kružnosti u Hrvatskoj te smanjenje negativnih utjecaja odlagališta otpada na okoliš, zdravlje ljudi i emisije stakleničkih plinova.

Danas, više od 56% komunalnog otpada završava na 108 aktivnih odlagališta u Hrvatskoj, što je znatno više od prosječne stope odlaganja komunalnog otpada u EU od 23%. Najveći udio u ukupnom otpadu u Hrvatskoj zauzima upravo komunalni otpad, objašnjava Bezić.

Stopa recikliranja komunalnog otpada u 2020. je bila tek 34%, u usporedbi s prosjekom EU-a koji je 2020. iznosio 48%. Vlada RH je odabrala sektor građevnog otpada i otpada od rušenja kao prioritetnu kategoriju otpada za primjenu kružnih načela u gospodarenju otpadom, bez obzira na dobre rezultate u recikliranju ove vrste otpada.

U 2020. stopa oporabe građevnog otpada u Hrvatskoj iznosila je 60%, dok je cilj EU-a za 2020. bio 70%. Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim količinama nastalog građevnog otpada. Svjetska banka podupire Hrvatsku u tim nastojanjima tako što pomaže Ministarstvu u izradi petogodišnjeg Akcijskog plana za kružno gospodarstvo za građevinski sektor za razdoblje od 2022. do 2026.

Cilj Plana je ilustrirati i usmjeriti druge sektore u Hrvatskoj ka učinkovitoj primjeni načela kružnog gospodarstva, usmjerenih na smanjenje nastanka otpada i, tamo gdje se stvaranje otpada ne može izbjeći, iskorištavanje njegove gospodarske vrijednosti, uz izbjegavanje negativnih utjecaja na okoliš i klimatske promjene.

Promjena načina razmišljanja

– Ipak, kružno gospodarstvo mnogo je više od samog gospodarenja otpadom. Zatvaranje kruga upravljanja materijalima zahtijeva preispitivanje načina na koji osmišljavamo/dizajniramo proizvode, kako ih proizvodimo, konzumiramo, kao i načina na koji ponovno koristimo materijale na kraju životnog vijeka proizvoda.

Ovime se hrvatskom gospodarstvu otvaraju mogućnosti što iziskuje strateški pristup usmjeren na četiri prioritetna sektora: hranu, građevinu, plastiku i tekstilnu proizvodnju, s obzirom na njihove značajne ekološke i socioekonomske aspekte. Uspješan prelazak Hrvatske na kružno gospodarstvo zahtijevat će više od same promjene ponašanja i načina razmišljanja potrošača i poduzeća potaknute idejom o obnavljanju i svijesti o ograničenosti prirodnih resursa.

Za to će biti potreban i politički i gospodarski odaziv koji zahtijeva blisku suradnju svih dionika vlade, poduzeća, civilnog društva, akademske zajednice, medija i građana, zaključio je Bezić.

Kružno i linerano gospodarstvo

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna – duža – vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije.

Naknada za otpadni tekstil

Na okruglom stolu jedan od zaključaka bio je i pokretanje razgovora zainteresiranih strana radi proširenja povratne naknade na ambalažu od deterdženata, stakla i otpadni tekstil, koji bi se prikupljali u posebnim spremnicima kroz reciklažna dvorišta. U Hrvatskoj je godišnje raspoloživo oko 40.000 tona tekstilnog otpada.