Više od petnaest godina Novi list i Ina, d.d. zajednički biraju najbolje, najkreativnije i najodrživije ekološke projekte hrvatskih vrtića i škola. Cilj ovog dugogodišnjeg natječaja nije samo nagrađivanje dobrih ideja, već poticanje djece i mladih na razumijevanje važnosti očuvanja prirode, odgovornog odnosa prema resursima i aktivnog doprinosa vlastitoj zajednici.

Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 50 prijava iz cijele Hrvatske, a ovog puta su se projekti prvi put prijavljivali online putem Google obrasca.

Pristigle projekte ocjenjivala je stručna komisija od tri člana: ispred Ine, d.d. projekte je birao Niko Jovanović, rukovoditelj ZZSO RNR u Ini d.d., Sunčica Strišković, stručna suradnica biologinja iz Javne ustanove Priroda te Lucija Ulčar, koordinatorica projekta uime Novog lista. Kriteriji ocjenjivanja obuhvaćali su maštovitost, inovativnost i održivost, ali i mogućnost dugoročne primjene projekta te njegov edukativni potencijal.

– I ove je godine pristigao velik broj projekata, što potvrđuje snažan entuzijazam i želju za pozitivnim promjenama. Kreativnost prijavljenih radova svake nas godine iznova oduševi. Projekti su sadržajni i često obuhvaćaju više područja, a sve to pokazuje koliko je briga o okolišu i održivosti danas snažno prisutna, istaknuo je Niko Jovanović iz Ine.

Za predanu komisiju, odabrati najbolje nije bio lagan zadatak jer je u svaki projekt uložen velik trud, a svi prijedlozi imaju značajan edukativni potencijal za djecu, istaknula je Sunčica Strišković koja je kao članica ove komisije debitirala prošle godine.

– Posebno nas veseli velik broj projekata koji uključuju djecu u osmišljavanje, izradu i održavanje vrtićkih i školskih povrtnjaka i okućnica jer su takve aktivnosti iznimno važne, osobito u predškolskoj dobi. Sve veći broj odgojno-obrazovnih ustanova prepoznaje vrijednost ovakvih projekata, što smatramo izuzetno pozitivnim trendom, poručila je, ali pobjednički projekt ipak se istaknuo nečim drukčijim.

– Uspješno je prepoznao konkretan problem u svojoj sredini te ponudio inovativno i održivo rješenje s potencijalom primjene i u drugim ustanovama sa sličnim izazovima. Čestitamo nagrađenim projektima, a svim sudionicima zahvaljujemo na sudjelovanju te ih potičemo da nastave s provedbom svojih vrijednih ideja, poželjela je Strišković.

Pobjednički projekt iz Rijeke

Sada je vrijeme za manje komisije, a više samog projekta – i onih čiji trud iza njega stoji.

Titulu najboljeg ekoprojekta ove je godine ponio »Voćni krug – od viška do vrijednosti«, koji se provodi u Osnovnoj školi »Fran Franković« u Rijeci. Autorice i voditeljice projekta su učiteljica razredne nastave u produženom boravku Karin Terzić i socijalna pedagoginja Barbara Fistonić, a u projekt su uključeni učenici produženog boravka te učenici posebnih razrednih odjela.

Ideja projekta nastala je iz jednostavnog, ali često zanemarenog problema – voće koje nakon školskih marendi ostaje nepojedeno i završava kao otpad. Umjesto bacanja, mentorice su zajedno s djecom osmislile rješenje koje ih uči da i ono što smatramo viškom može dobiti novu vrijednost.

Središnja aktivnost projekta je prikupljanje viška voća, njegovo dehidriranje pomoću aparata za sušenje koji će financirati sredstvima dobivenih projektom te korištenje dobivenih proizvoda u školi i lokalnoj zajednici. Prije samog praktičnog rada, djeca sudjeluju u edukativnim radionicama o otpadu hrane, održivom razvoju i racionalnom korištenju resursa.

– Želimo im pokazati da hrana nije samo višak, nego da hrana može postati određena vrijednost, da sve možemo iskoristiti. Naime, u današnje doba, nekako smo svi navikli na bacanje, hrana se ne iskorištava više puta. A na ovakav način bismo shvatili vrijednost hrane. Kod djece želimo potaknuti tu ekološku svijest od najranije dobi, to je zapravo glavni cilj našeg projekta, objasnila je voditeljica Karin Terzić.

Učenici će uz nadzor sami rezati i pripremati voće, upoznati se s procesom dehidriranja te pratiti što se događa s hranom tijekom tog postupka. Dio dehidriranog voća koristit će se kao zdrava užina, dok će se višak odnijeti životinjama u lokalnoj zajednici.

Taj se dio, čini se, malim projektantima najviše i dopada.

Djeci je u projektu posebno uzbudljivo to što njihov rad ima konkretan smisao i vidljiv rezultat. Leonidu Makhoninu ideja je »super jer pomaže životinjama«, ali i zato što u projektu sudjeluju svi – i djeca i životinje. Veseli ga i sama kreativnost procesa, od sušenja voća do razmišljanja kako se može iskoristiti i ono što bi inače završilo kao otpad, poput soka koji ostaje nakon obrade voća. Djeca s ponosom govore o tome da će dehidrirano voće nositi u Šumski dvor, gdje će, kako kažu, »i životinje imati svoju poslasticu«, posebno u zimskim mjesecima kada imaju manje hrane.

Jednako ih raduje i činjenica da se ništa ne baca. Ema Krmpotić i Petra Inić kažu da im je važno što voće ne propada, nego se može podijeliti s drugima – s prijateljima koji ga možda prije nisu probali, a Nazaru Himfatulinu i Robertu Gegleviću lijep je osjećaj znati da su oni zaslužni što se hrana ne baca i što netko drugi – bilo dijete ili životinja – od toga ima korist. Kroz projekt su naučili da je voće zdravo, »puno vitamina«, ali i da je šteta kad propadne, pogotovo jer znaju da postoje oni koji ga nemaju.

Učenje kroz iskustvo

Projekt ima i snažnu inkluzivnu dimenziju. Uključivanjem učenika iz posebnih razrednih odjela stvara se okruženje u kojem svako dijete doprinosi prema svojim mogućnostima. Takva suradnja potiče razvoj socijalnih vještina, međusobno uvažavanje i osjećaj pripadnosti zajednici. Barbara Fistonić, socijalna pedagoginja u školi, kaže kako ovaj projekt zbog toga nosi vrijednost na mnogo razina.

– Uz kolegicu Petru Štimac ja sam voditeljica posebnog razrednog odjela. To je odjel koji u školi »Fran Franković« postoji već 25 godina i brine za djecu s problemima u ponašanju. Mi uvijek nastojimo djecu integrirati s redovnim učenicima, a da to ostvarimo, koristimo projekte i razne izvannastavne aktivnosti, objašnjava i dodaje da je njezin posao kao socijalne pedagoginje isticati jake strane učenika i poticati brigu jednih o drugima, ali isto tako i brigu prema životinjama.

– Ono što je nama najvažnije je da učenici jačaju svoje socijalne vještine, a upravo to imaju priliku kad ih integriramo s redovnim učenicima – jer imaju priliku stvarati prijateljstva, napominje Fistonić.

Projekt »Voćni krug – od viška do vrijednosti« pokazuje kako velike promjene često započinju malim, svakodnevnim koracima – pa čak i jednom nepojedenom jabukom. A lijepa novčana nagrada od 750 eura u tome će svakako pomoći.

NAJBOLJI EKOPROJEKTI

1. mjesto – OŠ »Fran Franković«, Rijeka – »Voćni krug – od viška do vrijednosti«

2. mjesto – OŠ Šime Budinića, Zadar – »Eko čuvari mora«

3. mjesto – OŠ Vladimira Nazora, Pazin, područna škola Motovun – »Druga ruka Zemlju čuva«

Sudionici nagrađenog projekta

Učenici koji sudjeluju u projektu su Maro Ćubelić, Nazar Hillfatulin, Petra Inić, Sofia Katunar, Robert Keglević, Ema Krmpotić, Leonid Makhonin, Lukas Mihoci, Luka Milošević, Aryan Modrić, Erin Plahuta, Laura Romić, Karlo Šafar, Sara Mravinec, Eveline Popović, Bartol Starčević, Gita Superina, Kaja Šikanjić, Noah Tuhtan i Hana Zatezalo.