Život u zajednici

U Centru za rehabilitaciju imaju važan projekt. Uredili su stanove za korisnike u Matuljima, Rijeci, Dražicama i Lovranu

Sanja Gašpert

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Obilježen je Dan Centra i predstavljen projekt »Centar za rehabilitaciju – za našu budućnost« u potpunosti financiran EU sredstvima, čiji je cilj olakšati pristup životu u zajednici osobama s intelektualnim teškoćama



RIJEKA – U Centru za rehabilitaciju Rijeka jučer je predstavljen projekt »Centar za rehabilitaciju – za našu budućnost«, ukupno vrijedan gotovo 11,5 milijuna kuna, u cjelokupnom iznosu financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020., a istovremeno je prigodnim programom korisnika i djelatnika obilježen i Dan Centra. Ravnateljica Iva Letina rekla je da ovaj projekt omogućuje nastavak transformacije i deinstitucionalizacije Centra za rehabilitaciju Rijeka, odnosno unapređivanje usluge poludnevnog boravka njegovim korisnicima.


Jedanaest stambenih jedinica


Cilj mu je olakšati pristup životu u zajednici osobama s intelektualnim teškoćama u Primorsko-goranskoj županiji te na taj način pridonijeti njihovoj većoj socijalnoj uključenosti. Uz uslugu poludnevnog boravka na Pulcu, projekt osigurava i adekvatne stambene jedinice za organizirano stanovanje te njihovo opremanje, nabavku vozila i prijenosnih računala, kao i edukaciju djelatnika.


– Potreba realizacije ovakvog projekta proizašla je iz činjenice da je na području PGŽ-a registrirano više od 30.000 osoba s invaliditetom, a naš Centar ima ukupno 246 korisnika i liste čekanja sve su veće. Kroz ovaj projekt uređeno je pet stambenih jedinica za naše korisnike i to dvije u Matuljima, a po jedna u Rijeci, Dražicama i Lovranu, kapaciteta ukupno 25 osoba.




Zbog toga smo zaposlili i educirali 29 djelatnika koji rade s korisnicima, nabavili smo četiri osobna računala, kao i četiri vozila i u fazi smo nabavke petog vozila. Projekt koji se provodi do prosinca 2023. godine, izuzetno je važan za naše korisnike, ali i za lokalnu zajednicu jer će, uza sve napomenuto, omogućiti i psihosocijalnu podršku za stotinu obitelji. Već imamo šest stambenih jedinica, dakle sada ukupno 11, u kojima je 48 korisnika. Dosadašnja iskustva su vrlo pozitivna, stoga smo zahvalni što je naš projekt, koji je iznimno vrijedan za našu zajednicu, osigurao financiranje iz europskih fondova u stopostotnom iznosu, kazala je Letina.


Viša asistentica u stambenoj jedinici Ana Rogić kazala je da je stambena zajednica otvorena u studenom prošle godine na Kozali, a u travnju ove godine preselili su se u Grad Grobnik, na divnu lokaciju okruženu prirodom, što je, dodala je, uvelike utjecalo na kvalitetniji život korisnika.


– Prostor je u potpunosti prilagođen i visoko funkcionalan osobama s invaliditetom. Sve aktivnosti koje provodimo osmišljene su tako da se našim ljudima poveća neovisnost i da preuzmu više kontrole nad svojim životom. Svi mi koji im pružamo podršku na neki smo način ključni u njihovim životima, a naš najvažniji zadatak jest da ih osnažujemo te da prepoznamo i naglasimo njihove jake strane. Temelj pružanja podrške je izgradnja povjerenja. Kada to postignemo, ne postoji prepreka koju ne možemo svladati, istaknula je Rogić. Voditeljica Organiziranog stanovanja Marija Duraković rekla je da neki korisnici u stambenim jedinicama imaju 24-satnu skrb, ali je naglasak na zajedničkom radu i zajedničkoj organizaciji dnevnih aktivnosti korisnika, koji na taj način imaju osjećaj uključivosti.


Osnovno ljudsko pravo


– Dnevne aktivnosti u tim stambenim jedinicama su uobičajene – nakon jutarnje osobne higijene, zajedno se priprema doručak, potom dio korisnika ide na poludnevne radionice u naše prostore na Pulcu, dio ide u šetnju, neki se odmaraju, a dio njih priprema ručak. Slijedi odmor ili odlazak u grad, šetnju i slično te potom povratak u zajednicu i priprema večere. Najljepši dio priče je kada možemo pomoći ljudima da ostanu u svom okruženju, svojim stanovima, i tako im smanjimo stres koji već prolaze kada traže smještaj. Osnovno ljudsko pravo je život u zajednici. Sretne smo da pomažemo u ostvarivanju tog prava, istaknula je Duraković.


Predstavljanju projekta nazočila je i Marija Pletikosa, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s obzirom na to da je Centar za rehabilitaciju Rijeka ustanova pod nadležnošću ovog Ministarstva, koja pruža socijalne usluge odraslim osobama s intelektualnim teškoćama i pridruženim smetnjama te djeci s teškoćama u razvoju, kao i odraslim osobama s autizmom.


– Izuzetno smo ponosni na rad ovog centra koji može biti pozitivan primjer ostalim sličnim ustanovama u Hrvatskoj. U njihovom radu vidi se stalni napredak, a posebnu pozornost pridaju izvaninstitucionalnoj skrbi, koja je jako važna za korisnike kako bi se i oni osjećali pripadnicima lokalne zajednice, istaknula je Pletikosa, uvjerena da će ovakvi projekti i sredstva europskih fondova još dodatno pridonijeti kvaliteti i daljnjem razvoju centra te olakšati život i rad njegovim djelatnicima i korisnicima.


Život s cimerima


Posebno uzbuđen zbog otvorenja novih stambenih jedinica bio je Milan Miljković, i sam korisnik programa iz stambene jedinice koji, kako nam je kazao, »živi s cimerima u stanu« i to mu se jako sviđa.


– Jako lijepo funkcioniramo, odlično se slažemo, zajedno kuhamo, pospremamo stan, peremo rublje, gledamo televiziju, pomažemo jedni drugima. Ja tijekom dana posjećujem i Klub Srce, jer sam tamo kao kod kuće i imam puno prijatelja. Volim se voziti i autobusom, prošetati, otići u kazalište ili na izložbu, jednom riječju, sretan sam, kazao je Miljković.


Uzbuđenje i suze radosnice nije krila ni Slavica Blažina, roditelj korisnika, čiji je sin Davide prije nekoliko godina odlučio otići u ustanovu, smatrajući to dobrom odlukom i za njega i njegovu obitelj.


– Moj sin Davide, inače četrdesetogodišnjak, s 29 godina odlučio je otići u ustanovu. U početku nam je to bilo vrlo emotivno, imali smo brojne neprospavane noći, ali smo zaključili da mu se tamo pruža puno više mogućnosti. Mi smo i dalje nastavili svakodnevno se brinuti o njemu, družimo se, posjećujemo, sve je u redu. Ove stambene jedinice velik su iskorak, puno hvala svima koji su to omogućili našoj djeci. Mi našu djecu, s obzirom na njihovo zdravstveno stanje, često želimo i previše zaštititi, ali trebamo ih pustiti van, u grad, u park, u susjedstvo, u društvo, neka se bave sportom, omogućiti im da budu uključeni u lokalnu zajednicu, jer će se tako osjećati potrebnima i korisnima. Nemojmo ih iznevjeriti, poručila je Blažina.