Sudionici javne tribine - Marina Smokvina, Nedo Pinezić, Bojan Bilić i Vjeran Piršić / Foto Matea JURČIĆ
Moramo zaštititi našu obalu koja jest nagrižena, ali još uvijek nije preizgrađena. Ne bismo smjeli proglašavati nove prostore za gradnju, trebamo slušati struku i napraviti zaokret kako turizam ne bi postao invazivna kategorija, na tribini je istaknuo arhitekt i urbanist Bojan Bilić
povezane vijesti
KOSTRENA – Kako razvijati obalna područja, a poštovati okvire ekološke i gospodarske održivosti bilo je središnje pitanje javne tribine naziva “Obala budućnosti: između razvoja i očuvanja prirode” koja je otvorila brojne teme vezane uz postojeće i nadolazeće efekte čovjekovog utjecaja na primorsko priobalje.
Panel rasprava, održana u prostorijama DVD-a Kostrena u organizaciji Građanske inicijative Čuvari Kvarnerskog zaljeva, Udruge EKO Kvarner i Tranzicijske inicijative TIKO, okupila je aktiviste, političke predstavnike, urbanističke i turističke stručnjake te lokalnu zajednicu, podcrtavši niz problema s kojima se Kostrena i primorski krajevi suočavaju usred prekomjerne izgradnje i betonizacije. Također, štetan utjecaj industrije te ovisnost gospodarstva o fosilnim gorivima istaknuti su kao faktori koji doprinose povećanju temperatura zraka i mora, čije će posljedice u budućnosti uključivati jača sušna razdoblja i šumske požare te ugroziti lokalno gospodarstvo i turizam.
Kružno gospodarstvo
Tijekom panela kojeg je moderirala novinarka Novog lista Barbara Čalušić, županijski vijećnik Josip Katalinić istaknuo je nužnost implementacije kružnog gospodarstva u sustavu prikupljanja otpada kao jedinog sustava na kojem koncept održivosti može počivati.
Josip Katalinić / Foto Matea JURČIĆ
– Trebamo sačuvati naše prirodne izvore, a za to treba stvoriti reciklažnu industriju kojom će se tržište sirovina urediti. Tu bi ulogu trebao preuzeti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te komunalnim društvima garantirati otkup otpada, a dok god država to ne poduzme, komunalna su društva osuđena na klimavo tržište sekundarnim sirovinama. Ni ŽCGO Marišćina nije podložna sustavu kružnog gospodarstva, nego isključivo linearnog, u kojem se sirovine uzimaju iz prirode, iz njih se nešto proizvede, te se potom baci. Nažalost, Marišćina nije funkcionalna ni produktivna ni po modelu kojeg provode, budući da spalionicama moraju platiti kako bi one preuzele njihov otpad, kazao je Katalinić.
Resort Svežanj se ne smije dogoditi
Panelisti tribine osvrnuli su se na bojazan stanovnika Kostrene kada je u pitanju prodaja, odnosno buduća namjena Vile Stipanović iznad uvale Svežanj, kao i okrupnjavanje okolnog zemljišta u vlasništvu stranog investitora s namjerom izgradnje gigantskog hotelskog kompleksa na više desetaka tisuća kvadratnih metara. – Takav hotelski resort se jednostavno ne smije dogoditi. Svako mjesto ima svoja mjerila razvoja, Kostrena je malo mjesto, a kada se ovdje planiraju zone, sadržaji i intervencije u prostoru to se radi po utvrđenim načelima. Hotel kakav se želi raditi u nastavku Vile Stipanović za obalni prostor Kostrene je neprimjereno velik i obalni put takvu intervenciju ne bi mogao podnijeti. Postojeći prostorni planovi to ne predviđaju i ne dozvoljavaju, ali pritisci postoje, kazala je arhitektica i urbanistica Marina Smokvina, a sličnog je stava i Bojan Bilić, izrađivač prostornog plana Kostrene. – Kao legalist i urbanist smatram da je takav kompleks nemoguć, a njega onemogućavaju Zakon o prostornom uređenju, prostorni plan Županije, prostorni plan Općine Kostrena te Urbanistički plan uređenja za to područje. Po svakom od ovih dokumenata nemoguće je da se izvede nešto osim sadržaja sporta i rekreacije, kazao je Bilić. |
Vila Stipanović / Foto Matea JURČIĆ
Da zelena tranzicija nije samo stvar političkog PR-a nego prije svega operativna, logična i isplativa politika istaknuo je Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner, dodavši kako aktualni zagađivači Kostrene kao što su Inina rafinerija, termoelektrana te brodogradilište “Viktor Lenac” proizvode permanentnu i dokazanu kancerogenu ugrozu za ovdašnje stanovništvo.
Vjeran Piršić / Foto Matea JURČIĆ
Suprotstavljanje nekretninskom biznisu
O bespravnoj i prekomjernoj gradnji kao jednim od glavnih faktora uništavanja prostora govorio je arhitekt i urbanist Bojan Bilić, ujedno i izrađivač kostrenskog Prostornog plana, navevši kako pogrešna percepcija turizma utječe na upravljanje prostorom.
Bojan Bilić / Foto Matea JURČIĆ
– Kod nas se misli da samo ovdje dolaze rijeke turista, dok navodno hladni sivi industrijski gradovi poput Hamburga imaju višestruko veći turistički promet od naših gradova. Malo se govori o tome da će hoteli po našoj obali u srpnju i kolovozu biti poluprazni jer će malo tko htjeti dolaziti na temperature od 40 stupnjeva i sjediti u klimatiziranim sobama. Moramo povući ručnu kočnicu i zaštititi našu obalu, koja jest nagrižena, ali još uvijek nije preizgrađena. Ne bismo smjeli proglašavati nove prostore za gradnju, trebamo učiti iz pozitivnih primjera, slušati struku i napraviti zaokret kako turizam ne bi postao invazivna kategorija. No trenutno urbanisti i arhitekti imaju oskudne alate da se takve anomalije koje se s prostorom kakve događaju u zadnjih 30 godina spriječe, naveo je Bilić, potpisnik i promotor Deklaracije o hrvatskom prostoru kojom nacionalni habitat želi zaštititi i razvijati mimo kratkoročnih i partikularnih interesa.
Kostrena i Inina rafinerija / Foto Marko Gracin
Kako bi obalu zaštitili od uništavanja, potrebno je razlučiti nekretninski biznis i korporativni turizam s jedne, te turizam s druge strane, smatra županijski vijećnik Nedo Pinezić te izdvaja nužnost borbe protiv spekulativnog investicijskog kapitala i proglašavanja zona mješovite namjene.
Nedo Pinezić / Foto Matea JURČIĆ
– Ako zanemarimo ono zbog čega turisti dolaze kod nas – našu hranu, kulturu, stil života, prirodu – i postanemo gorljivi sljednici konzumerizma, onda uništavamo ono na čemu možemo temeljiti održivi turizam. Lako je sve probleme s devastacijom obale prebaciti na turizam, ali problem se nalazi u građevinskom lobiju, u betonu i biznisu kojim se guraju resorti mješovite namjene, a koji se pretvaraju u stambene zgrade na upravljanju agenata za nekretnine. Ljudi koji ondje borave nisu niti zavedeni u statistikama kao turisti koji uslugu plaćaju, a dio su problema, dok u njima radi strana jeftina radna snaga koja ne doprinosi ni po pitanju demografije niti sudjeluje u domaćoj potrošnji. Transformacija turizma treba se događati kroz tisuću malih koraka, kroz pametno brendiranje domaćih proizvoda i zaštitu lokalne ekonomije koja se na održiv način ugrađuje u tu turističku ponudu, smatra Pinezić.
Potreban dijalog
U tribini su kao panelisti sudjelovali i aktivist Tranzicijske inicijative TIKO Zoran Skala te arhitektica i urbanistica Marina Smokvina koji su upozorili na probleme isključive fokusiranosti na rast BDP-a te proglašavanja štetnih investicija kao što je LNG terminal na Omišlju strateškima, odnosno naveli kako se rješenja za ublažavanje klimatskih promjena u gradovima nalaze u praksama stvaranja zelenih koridora, vraćanja bioraznolikosti i zaštite obalnih pojasa.
Panelisti su se složili kako je na široj razini važno potaknuti dijalog između struke, donositelja odluka te lokalne zajednice i građana kao preduvjet za tranziciju koja će prirodu, resurse i prostor sačuvati za buduće naraštaje i stanovnike primorskih područja.
Foto Matea JURČIĆ
Foto Matea JURČIĆ
