Najveću godišnju plaću zaradio je zaposlenik u naftnoj industriji, ali najveći dohodak, u iznosu od 1,09 milijun kuna, ostvaren je od prodaje nekretnina
Najveći lanjski dohodak u Primorsko-goranskoj županiji iznosi milijun i 91 tisuću kuna, a zarađen je u sklopu obrta i slobodnih zanimanja, i to temeljem djelatnosti »prodaje više od tri nekretnine unutar pet godina«. Riječ je o formulaciji koja baš i nije česta na top listi najvećih dohodaka, a pročelnica riječke Porezne uprave Višnja Felker pojašnjava da se svaki građanin koji u pet godina proda više od tri nekretnine automatski izjednačava i prati kao obrt ili slobodno zanimanje.
To, ističe Felker, nije nikakva novina, i ranijih se godina to tretiralo na taj način, ali ove se eto desilo da je građanin koji je prodavao vlastite nekretnine visinom zarade izbio čak na prvo mjesto svih lani zarađenih pojedinačnih dohodaka u našoj županiji, što uključuje i dohotke od obrta, odnosno samostalnog rada, ali i dohotke od nesamostalnog rada ili plaće. Da je pak inicijalno bila riječ o obrtniku, onda bi to Porezna uprava evidentirala kao registriranu djelatnost, potvrdila je Felker. Ovaj najveći lanjski dohodak u našoj županiji gotovo je dva i pol puta manji od najvećeg dohotka iz 2010., kada je rekorder bio građevinski obrtnik sa zarađenih 2,5 milijuna kuna.
Manje zarade
Prema podacima riječke Porezne uprave, za 2011. je na ovom je području evidentiran još samo jedan dohodak veći od milijun kuna. Zarađen je od nesamostalnog rada, što znači da je riječ o godišnjoj plaći, i to zaposlenika u naftnoj industriji, koja je iznosila milijun i 66 tisuća kuna, odnosno oko 88 tisuća kuna mjesečno. Nadalje, po visini lanjskog dohotka slijedi obrtnik ugostitelj sa zarađenih 997 tisuća kuna, potom bankar s godišnjom plaćom od 858 tisuća kuna, a slijede ih ponovno naftaš, odnosno zaposlenik u naftnoj industriji s godišnjom plaćom od 855 tisuća kuna, potom obrtnik građevinar sa 805 tisuća kuna zarade, i onda opet dva naftaša s plaćama od po 792 tisuće kuna, odnosno 764 tisuće kuna. Nakon njih na top listi najvećih dohodaka slijede ponovno dohoci od obrta i slobodnih zanimanja, i to obrtnik s putničkom agencijom sa godišnjom zaradom od 579 tisuća kuna, te trgovac sa 518 tisuća kuna godišnje zarade.
Specifičnost za 2011. je i što na listi pet najvećih dohodaka od nesamostalnog rada dominiraju naftaši, odnosno djelatnici zaposleni u naftnoj industriji, čije zarade očito najbolje odolijevaju recesijskim kretanjima. U odnosu na 2010., s liste je međutim ispao građevinar, hotelijer, te djelatnici u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Što se tiče obrta i slobodnih zanimanja, ove godine na listi najviših dohodaka među prvih pet nema ni odvjetnika, liječnika i javnih bilježnika, koji su svoje predstavnike imali godinu ranije.
Top lista pet najvećih dohodaka u PGŽ u 2011. ukazuje da su oni općenito u prosjeku niži nego ranijih godina. U 2010. je dakle najviše zaradio građevinar sa čak 2,5 milijuna kuna, u 2009. naftaš sa 1,5 milijuna kuna, dok je u 2008. najveći dohodak od 3,28 milijuna kuna zaradio pomorac. U 2007. rekorder je bio bankar sa zarađenih 2,6 milijuna kuna, a u 2006. trgovac sa zarađenih 1,6 milijuna kuna. U 2005. i 2004. po najvećim su zaradama ostali zapamćeni geodeti, sa 2,4 milijuna kuna, odnosno više od tri milijuna kuna.
Utjecaj krize
