Svi preduvjeti za početak probnog rada ŽCGO Marišćina uspješno su obavljeni, a podrazumijevali su dobivanje potrebnih dozvola i provjeru ugrađene opreme od strane nadzornog inženjera, kaže rukovoditelj Radne jedinice ŽCGO Marišćina Boris Banić
RIJEKA Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina danas započinje s probnim radom, kao prvi takav centar izgrađen u Hrvatskoj. Marišćina će gospodariti otpadom s područja Primorsko-goranske županije, a centar je vrijedan 277 milijuna kuna. Sufinanciran je sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus, koja će upravljati centrom.
– Svi preduvjeti za početak probnog rada ŽCGO Marišćina uspješno su obavljeni, a podrazumijevali su dobivanje potrebnih dozvola i provjeru ugrađene opreme od strane nadzornog inženjera, izjavio je rukovoditelj Radne jedinice ŽCGO Marišćina, Boris Banić.
Kapacitet sto tisuća tona godišnje
Izgradnja ŽCGO Marišćina započela je početkom 2013. godine, a trebala je završiti još u svibnju 2014. godine. U Ekoplusu su kašnjenje opravdavali vrlo opsežnom dokumentacijom, složenim radovima, uključenošću brojnih subjekata i tijeka koja odobravaju pojedine radove i postupke, te činjenicom da je riječ o prvom takvom cjelovitom centru za gospodarenje otpadom, koji je izgrađen u Hrvatskoj. Glavni izvođač radova na centru je konzorcij grčkog Helectora S.A. i lokalnog GP Krka. Obveza izvođača bila je kroz pokusni rad dokazati sve tražene ugovorne parametre te nakon toga pripremiti sve potrebno za ishođenje konačnih uporabnih dozvola i primopredaju centra.
Nakon primopredaje i početka redovnog rada, traju dvije godine garantnog roka, kad će izvođač biti dužan otkloniti eventualne uočene nedostatke i dati potporu osoblju Ekoplusa u upravljanju centrom.
ŽCGO Marišćina dio je zamišljenog integralnog sustava gospodarenja otpadom u PGŽ-u. Na Marišćini je smješten pogon za mehaničko-biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada, dok bi pretovarne stanice trebale biti smještene na Cresu, Krku i Rabu, te u Novom Vinodolskom i Delnicama. Marišćina ima kapacitet obrade 100.000 tona otpada godišnje, odnosno najviše 400 tona otpada dnevno, a u centru bi radno mjesto trebalo naći 50 radnika.
Početak rada centra i prestanak zakopavanja neobrađenog otpada, kojeg na susjednoj lokaciji provodi KD Čistoća, trebao bi konačno u većoj mjeri eliminirati neugodne mirise, da ne kažemo smrad, što se svakog ljeta s lokacije u večernjim satima širi po Marčeljima. Nadu u to daje to što je pogon smješten u zatvorenoj hali, pod podtlakom, čime se osigurava da se neugodni mirisi zadržavaju samo u tom prostoru.
Opširnije u tiskanom izdanju…