Donesene politike

Sveučilište u Rijeci: Do posla uz jednake uvjete, kriterije i šanse

Ingrid Šestan Kučić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Za otvoreno i transparentno zapošljavanje i napredovanje ključno je da se nađu pravi načini da se isključi mogućnost da loše prakse, stereotipi ili implicitne predrasude privilegiraju neke pojedince pred drugima, kaže rektorica Snježana Prijić Samaržija



Sveučilište u Rijeci prvo je sveučilište u Hrvatskoj i jedno od prvih deset u Europi koje je potpisalo Europsku povelju za istraživače i Europski kodeks za zapošljavanje istraživača, čime je prihvatilo inicijativu Europske komisije koja je 2005. donijela ove dokumente s ciljem povećavanja zapošljivosti i promoviranja karijera u istraživanju kao ključnih za ekonomski rast, zaposlenost i uspostavljanje Europskog istraživačkog prostora.


Jednako tako riječko je Sveučilište prvo potpisalo povelju za sudjelovanje u grupi Europske komisije za implementacije strategije ljudskih potencijala.


Razvijanje izvrsnosti


Potpisivanjem tih povelja Sveučilište se obvezalo na implementaciju ovih dokumenata, što je također i strateški cilj uključen u Strategiju Sveučilišta u Rijeci.




Prije deset godina Sveučilište je zaprimilo i službeno priznanje Europske komisije i logo za »izvrsnost u upravljanju ljudskim potencijalima u istraživanju« (»HR Excellence in Research«), a prije godinu dana, kaže rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija dobiveno je produljenje prava korištenja logotipa Europske komisije.


Sada su Senatu predstavljene politike za provedbu EU inicijative »Strategija ljudskih resursa za istraživače«.


– Produljenjem prava korištenja logotipa Europske komisije prepoznati smo kao Sveučilište koje razvija izvrsnost u istraživanju kroz poštovanje akademskog integriteta i etičnosti naših postupanja.


Priznanje smo dobili 2010. godine kao prvo Sveučilište u Hrvatskoj, a sada smo prvi koji smo prošli kroz postupak evaluacije pred povjerenstvom Europske komisije koje je bilo u trodnevnoj posjeti Sveučilištu, provelo razgovore i konzultacije i potvrdilo da zaslužujemo zadržati prestižni logo.


Osobno sam kao prorektorica bila uključena u taj pilot-projekt Europske komisije prije desetak godina. Tada smo, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i uz veliku podršku tadašnjeg zamjenika ministra Saše Zelenike, pomogli i ostalim sveučilištima u Hrvatskoj da prođu kroz procedure dobivanja prava korištenja loga.


S kolegom Nevenom Duićem sa Sveučilišta u Zagrebu, koji je bio koordinator ovog projekta za Hrvatsku i član Upravnog vijeća za provedbu Strategije ljudskih resursa za istraživače Europske unije, promovirali smo inicijativu u regiji Jugoistočne Europe.


I sada sam ja osobno koordinirala ovaj projekt, zajedno sa Sašom Zelenikom pomoćnikom za međunarodna strateška partnerstva i predsjednikom Savjeta za znanost, jer nam je daljnje unaprjeđenje transparentnosti i postupanja u skladu s meritokratskim načelima iznimno važan cilj, navodi rektorica.


Bolje informiranje


Svako sveučilište koje nosi ovaj logo kontinuirano unaprjeđuje uvjete za istraživanje prema zadanim načelima iz Europske povelje i kodeksa, a posebice postupke zapošljavanja na način da budu transparentni i otvoreni za sve znanstvenike iz EU-a.


– Ova politika koju je Senat usvojio sadrži upute kojima bi u narednom razdoblju trebalo prilagođavati regulativu i provedbu zapošljavanja. Dokument je izradila posebna operativna skupina kojom je predsjedavao kolega Luca Malatesti s Filozofskog fakulteta, a čiji su članovi bili Miranda Mladinić Pejatović, Emilija Mišćenić, Matija Miloš, Ana Marija Sikirić, Ivan Cerovac, Davor Dragičević, Marina Manganaro i Aleksandar Šušnjar.


Nekolicina kolega iz operativne skupine ima i puno osobnog iskustva vezanog za postupke zapošljavanja jer su i sami došli na Sveučilište s nekih inozemnih institucija, a drugi su mladi istraživači koji su se već dokazali svojim znanstvenim, ali i institucijskim angažmanima na Sveučilištu.


Naše nove politike otvorenog zapošljavanja poglavito se odnose na potrebu boljeg informiranja svih potencijalnih zaposlenika putem mrežnih stranica, uspostavu portala koji će osigurati potrebnu transparentnost, te niza postupaka kojim će se osigurati jednaki uvjeti, kriteriji i šanse za sve koji se žele zaposliti.


Za otvoreno i transparentno zapošljavanje i napredovanje ključno je da se nađu pravi načini da se isključi mogućnost da loše prakse, stereotipi ili implicitne predrasude ugrađene u postupke nepravedno i neovisno o zaslugama, privilegiraju neke pojedince pred drugima, zaključuje prof. dr. Prijić Samaržija.