Foto Marko Gracin
Sveučilište se želi profilirati kao institucija koja ima i provodi politike rodne ravnopravnosti, koje je mjesto jednakih mogućnosti za sve, koje je mjesto s nultom stopom tolerancije prema diskriminaciji
povezane vijesti
- Fakultet informatike i digitalnih tehnologija ima novi program cjeloživotnog učenja. Mogao bi biti zanimljiv mnogima
- Građani više vjeruju europskim nego hrvatskim institucijama. Predstavljeni rezultati istraživanja o dezinformacijama
- Dobra vijest za studente. Senat Sveučilišta u Rijeci donio odluku da se iznos školarine i upisnine neće mijenjati
Sveučilište u Rijeci je prvo sveučilište u Hrvatskoj koje će uskoro imati Plan rodne ravnopravnosti. Naime, u tijeku je javna rasprava o ovom strateškom dokumentu za period od 2021. – 2025. za koji rektorica riječkog Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija kaže da nastoji unaprijediti različite aspekte rodne ravnopravnosti na Sveučilištu, ali i u zajednici.
Sigurno mjesto
– Osobno smatram da se na razini politika EU dogodio milenijski iskorak u smjeru konkretne podrške rodnoj ravnopravnosti jer uskoro neće biti moguće prijavljivati istraživačke projekte na najprestižniji i najvažniji izvor financiranje unutar EU programa – Obzor Europa, ako institucije nemaju Plan rodne ravnopravnosti kojim potvrđuju da imaju politike i provode mjere rodne ravnopravnosti.
Sveučilište u Rijeci se želi profilirati kao institucija koja ima i provodi politike rodne ravnopravnosti, koje je mjesto jednakih mogućnosti za sve, koje uvažava različitost i uključivost i koje je sigurno mjesto s nultom stopom tolerancije prema diskriminaciji, uznemiravanju i svim oblicima neravnopravnosti prema ženama u radu, njihovim šansama da razvijaju karijere i na pravi način harmoniziraju rad i privatni život, objašnjava rektorica.
Dodaje i da se radi o dokumentu koji je proizašao iz višegodišnjeg rada na projektu SPEAR, financiranom iz Obzora 2020, unutar kojeg su provedena kvantitativna i kvalitativna istraživanja stanja na Sveučilištu.
U okviru tog projekta osim pokazatelja temeljenih na prikupljenim podacima razlučenim po spolu, provedeno je multimetodsko istraživanje kojim se osiguralo adresiranje stvarnih izazova koji postoje na Sveučilištu u pogledu rodne ravnopravnosti, kao i optimalna provedba Plana.
– Naši su brojevi odlični kada se radi o participaciji žena u upravljačkim tijelima, a imamo i nešto više studentica i djelatnica.
Međutim, dubinska kvalitativna analiza pokazuje zabrinjavajuće slabije zadovoljstvo žena razvojem njihovih karijera, mogućnostima napredovanja i posebno balansiranjem između posla i privatnog života.
Drugim riječima, karijere žena imaju daleko veću cijenu, podrazumijevaju više odricanja, rada, dokazivanja, borbe s predrasudama i nepovjerenjem. Posebno je ranjiva grupacija administracije u kojoj je čak više od 80 posto žena, koje osjećaju različite oblike neravnopravnosti.
Ukratko, na Sveučilištu u Rijeci smatramo da prostor za poboljšanja i većeg utjecaja na zajednicu postoji i zato smo se i uključile u projekt na kojem radimo zajedno sa sveučilištima u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Portugalu, Litvi i Bugarskoj, ističe prof. dr. Prijić-Samaržija.
Brojni izazovi
Kaže i da se Plan rodne ravnopravnosti riječkog sveučilišta temelji na dvadeset ciljeva koji se žele postići do 2025. godine, unutar četiriju područja koja su detektirana kao područja u kojima su moguća poboljšanja.
– Prije svega, radi se o unaprjeđenju rodne ravnopravnosti na upravljačkim pozicijama i u institucijskoj klimi pri čemu je najveći izazov prepoznavanje i rad na skrivenim stereotipima i predrasudama koje ženama onemogućuju ravnopravnu participaciju u donošenjima odluka i radu.
Drugo je područje istraživanje, u kojem želimo osigurati jednake uvjete za napredovanje u karijeri žena i muškaraca te osigurati da se takozvana ženska perspektiva i način rad uvažavaju kao jednakovrijedna i vrijedna povjerenja.
Treći dio vezan je za obrazovne procese, pri čemu nam je važno razvijati kolegije i edukativne programe za studente, ali i širu zajednicu koji bi podizali razinu educiranosti o rodnoj ravnopravnosti, od nedopustivosti nasilja nad ženama do rodnih studija.
Četvrti dio je vezan za ciljeve kojima se osigurava harmonizacija poslovnih obveza i privatnog života. Žene, zbog tradicionalnih spolnih uloga brige za djecu i starije članove obitelji, teže usklađuju karijeru i privatni život i trebaju dodatnu podršku institucija, primjerice kroz fleksibilizaciju radnog vremena ili kroz podršku u čuvanju djece i slično – najavljuje prof. dr. Prijić-Samaržija.
Rasprava do 14. svibnja
Plan rodne ravnopravnosti koji uključuje integraciju rodne perspektive u sve aspekte istraživanja i inovacija postao je i uvjet za prihvatljivost projekata institucija visokog obrazovanja u programu EU-a za istraživanje i razvoj Obzor Europa (2021. – 2027.), a s ciljem uključivanja akademske zajednice u konačno definiranje sadržaja dokumenta.
Sveučilište u Rijeci do 14. svibnja provodi javnu raspravu o tom dokumentu.