Pet i pol godina nakon požara na stambenoj zgradi na adresi Matije Gupca 15 u centru Rijeke bračni par Bistričić, Jadranka i Zoran, nisu u cijelosti dobili naplaćenu štetu nastalu u njihovom stanu, zbog čega su se obratili medijima. Podsjetimo, do požara u ovoj zgradi, koja se nalazi u ulici u neposrednoj blizini glavne riječke tržnice, došlo je 14. srpnja 2020. godine, kada je požar zahvatio krovište zgrade zbog kojeg su stradali i ostali stanovi, neki od njih uslijed prodora vode nakon gašenja požara, a takav je slučaj bio i u stanu Jadranke Bistričić koji se nalazi ispod stana u kojem je došlo do požara.

– Požar je planuo u potkrovnom stanu površine 58,55 »kvadrata«, a prema policijskom zapisniku do požara je došlo zbog neispravne električne instalacije u tom stanu, koji je bio prilično zapušten, prostorije su bile odvojene kartonskim pregradama, a pronađeni su i tragovi plastične ambalaže koju su vlasnici sakupljali. Uvidom i izvidom štete nakon požara, osiguravajuće društvo je procjenom svog predstavnika platilo iznos od ukupno 811.256,13 tadašnjih kuna, a raspon iznosa štete kretao se od 990 do 326.470,60 kuna, koliko su iznosili krovopokrivački radovi, kažu nam Bistričići.

Pritisci na stanare

Bistričići dodaju kako su oni za svoj stan površine 81,98 »kvadrata« dobili iznos od 67.709,60 kuna.

– Moram napomenuti da sam 1994. godine, kada sam kupio stan, obavio temeljnu građevinsku adaptaciju stana s potpunom dokumentacijom, odnosno izradom armirane betonske ploče između dva stana. Isto tako moram naglasiti da je naš stan napravljen po kategorizaciji uređenosti s tri zvjezdice, prema agenciji za iznajmljivanje nekretnina. Međutim, procjena štete za stan iznad našeg bila je 2.563,10 kuna za »kvadrat«, a za naš stan od gotovo 82 »kvadrata« 825,92 kune po »kvadratu«. Na ovakav nesrazmjer sam uložio prigovor na koji sam dobio odgovor da je to prva procjena, a da ću nakon nekog vremena dobiti drugu procjenu. Nakon isplate upravitelju Rumatu, pristupilo se sanaciji krova, kako bi se zgrada zaštitila od nevremena i kiše. Međutim, tada su krenuli pritisci upravitelja na stanare da se stanovi prodaju, da se zgrada radi statike treba srušiti, kako bi se mogao izgraditi hostel. Također, dvostruko su se obračunavali troškovi čišćenja. S ovakvim postupcima rezultat je bio jednostrani prekid suradnje od strane Rumata i to kada su od osiguranja naplatili sve troškove, a ostatak koji je ostao na računu zgrade bio je nedovoljan da se saniraju svi stanovi, govori Zoran Bistričić.

Foto Matea Jurčić

Bistričić je bio nezadovoljan daljnjim izvođenjem radova nakon što je izabran i novi povjerenik zgrade.

– Kada je krovište zgrade bilo gotovo, odlučio sam sanirati svoj stan novcem od prve procjene, koji mi je isplaćen po računima samo za materijal. Kako su stvarni troškovi za adaptaciju stana bili daleko veći, morao sam uložiti svoja sredstva. Godinu dana nakon požara u Centru za mirenje u Zagrebu sklopio sam nagodbu s osiguravajućim društvom na ukupnu štetu u iznosu od 237.067,62 kuna za građevinske radove i iznos za uništene stvari od 32.780 kuna, kao i iznos od šest tisuća kuna za privremeni smještaj. Do danas to nije ispoštovano od osiguravajućeg društva i predmet je u postupku na sudu. Nakon svega proživljenog mogu zaključiti da su svi postupci od požara do isplate štete bili smišljeni da se Rumat namiri, dođe jeftino do stanova, ali tu sam pobrkao donekle smišljeni plan i sad »plaćam« svoj neposluh. Nije mi jedino jasno kako Rumat ima utjecaj na sudstvo u Hrvatskoj da se ovaj predmet toliko dugo »vuče« na sudu, zaključuje Zoran Bistričić.

Sve su dobili

Iz Rumata, tvrtke koja upravlja zgradama, ističu kako je obitelj Bistričić, koja se medijima obratila tijekom postupka obeštećenja, što je sa strane osiguranja išlo u etapama, dobila sve što je osiguranje za njih po procjeni namijenilo, odnosno likvidiralo.

– Problem je nastao kada su počeli potraživati iznose koji su pripadali drugim oštećenim suvlasnicima, što kao upravitelj u maniri dobrog gospodara, štiteći interese svih suvlasnika, nismo dopustili. Obzirom da se u tom smislu od nas tražilo prijevarno, nezakonito postupanje – isplata nepripadne imovinske koristi, na što nismo htjeli pristati, jednostrano smo raskinuli ugovor o upravljanju tom zgradom. Dakle, u trenutku kada je zgrada otišla od nas, novom smo upravitelju predali sva strogo namijenjena, sačuvana, dotad neutrošena i neraspoređena stredstva pričuve, kaže voditelj poslovnice Rumat d.o.o. Rijeka Marko Tomljanović.

Posebno ističe da je Rumat, kao tadašnji upravitelj objekta, u najkraćem mogućem roku u suradnji s osiguranjem organizirao i proveo cjelovitu obnovu potpuno izgorenog, uništenog krovišta zgrade.

– Time smo osigurali kuću ne samo od produljenog nastanka štete uslijed atmosferskih utjecaja, već i od mogućeg urušavanja koje je realno prijetilo, s obzirom na to da su u požaru stradali konstruktivni dijelovi koji povezuju vanjske zidove, tj. drže kuću »na okupu«, što je ovu sanaciju činilo posebno složenom. Nisam siguran koliko riječkih upravitelja ima struke i operative na disopziciji za rješavati slučajeve poput ovoga ili aktualnog u Zanonovoj ulici i to je nešto o čemu bi suvlasnici zgrada trebali voditi računa kod izbora upravitelja. Sve je dobro dok potreba za upraviteljem ne prerasta okvire računovodstvenog servisa, zaključuje Tomljanović.