Najveća dinamika po pitanju otvaranja novih obrta zabilježena je kod frizera / snimio S. DRECHSLER
Prvi put od početka krize, u Rijeci je ove godine bilo više novootvorenih nego zatvorenih obrta. Pozitivne impulse još lani su osjetile i riječke tvrtke čiji su prihodi u odnosu na 2014. bili za 12% veći
Prvi put od početka krize prije osam godina u Rijeci se dogodilo da je više novootvorenih nego zatvorenih obrta. Prema podacima Udruženja obrtnika Rijeka, u prvih devet mjeseci ove godine otvoreno je 139, a ugašeno 106 obrta dok je lani, primjerice, u istom razdoblju bilo zatvoreno njih 141, a otvoreno 117. Koncem rujna na području grada Rijeke bilo je aktivno ukupno 2.272 obrta.
– Konačno se nakon dužeg niza godina osjećaju pozitivni pomaci i kod obrtnika. Posljedica je to, jednim dijelom dobrih turističkih sezona lani i ove godine, kao i oporavka koji se događa u djelatnosti građevinarstva kojeg je potakla energetska obnova zgrada. Upravo je graditeljstvo, uz ugostiteljstvo, doživjelo najjači pad i slom u krizi. Istina, još smo značajno ispod broja obrta koji su djelovali prije sedam-osam godina kada je naše Udruženje imalo oko 3.700 članova, no bitno je da se taj silazni trend preokrenuo, ocjena je Darka Sertića, predsjednika Udruženja obrtnika Rijeka, koje uz grad na Rječini, »pokriva« još i obrtnike s područja Bakra, Čavala, Kostrene i Kraljevice, njih ukupno 2.717. Prema njegovim navodima, najveća dinamika po pitanju otvaranja novih obrta zabilježena je kod frizera.
Predsjednik Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić ističe kako podaci o poslovanju poduzetništva na području grada Rijeke i primorsko-goranske regije svakako ohrabruju.
– Grad Rijeka čini gotovo dvije trećine gospodarskog potencijala Županije koja je i inače, po svim relevantnim pokazateljima, uz Grad Zagreb i Istarsku županiju, u vrhu i iznad prosjeka nacionalne ekonomije. Premda je gospodarstvo na putu izlaska iz krize i recesije, potpunog oporavka neće biti ako se ne promijeni poduzetnička klima, prije svega kroz smanjenje i dalje brojnih administrativnih barijera, kao i temeljite reforme pravosuđa i državne uprave, smatra Vujić.
Perjanice »3. maj« i »Viktor Lenac«
Pozitivne impulse koje je počelo osjećati i kanalizirati nacionalno gospodarstvo, s druge strane, kod riječkih se tvrtki u bitnom odrazilo još prošle godine. Prema podacima iz Fininog godišnjeg izvješća, svi važniji parametri u plusu su u odnosu na 2014. godinu. Prihodi riječkih poduzetnika lani su bili veći za 12 posto i iznosili su ukupno 18,3 milijardi kuna. Dodatno ohrabruje što je u strukturi tih prihoda najveći rast zabilježen od prodaje u inozemstvu, čak 21 posto. S riječkog je područja izvezeno roba i usluga u ukupnoj vrijednosti od gotovo četiri milijarde kuna, a jedan od razloga ovom skoku valja potražiti i u poslovanju »3. maja«.
Nakon svojih teških godina riječko je brodogradilište, kao dio Uljanik grupe, lani (ponovno) zauzelo prvo mjesto među gospodarskim perjanicama Primorsko-goranske županije, kako s ostvarenom vrijednošću izvoza od 522 milijuna kuna, tako i po ostvarenoj dobiti od 144 milijuna kuna. Po vrijednosti prihoda od prodaje u inozemstvu, riječko je brodogradilište u stopu pratio i »Viktor Lenac« s 513 milijuna kuna ostvarenog izvoza što je posljedica rekordne poslovne godine koju su lani imali u Martinšćici. Za očekivati je da će se ovaj utjecaj poslovanja »3. maja« na glavne pokazatelje riječkog i županijskog gospodarstva nastaviti i u ovoj godini s obzirom na planirana (četiri) porinuća i, kako stvari sada stoje, dvije primopredaje broda.
Plodine ispred svih
Jedini koji po prihodima u Primorsko-goranskoj županiji nadmašuje »3. maj« s njegovih lani ostvarenih 956 milijuna kuna, trgovački je lanac Plodine. Prema analizi koju su napravili u HGK-Županijskoj komori Rijeka, a opet na temelju Fininih podataka, Plodine su prošle godine ostvarile prihod od gotovo 3,9 milijardi kuna dok im je dobit bila 35 milijuna kuna.
Prošle je godine na području grada Rijeke poslovalo ukupno 4.279 tvrtki, sa 30.346 zaposlenih. Ukupna bruto dobit iznosila im je 814 milijuna kuna što je za više od 300 posto više nego prethodne, 2014. godine. Najveći dio njih spada u male tvrtke, 4.239, ali koje ujedno zapošljavaju i najveći broj radnika, njih ukupno 16.129. O njihovom potencijalu govori i podatak da su upravo mali poduzetnici ostvarili 43 posto ukupnih prihoda odnosno 7,8 milijardi kuna, kao i da su lani povećali investicije za 27 posto u odnosnu na godinu prije, uz istovremeno smanjenje financijskih rashoda za 11 posto. U prihodima od prodaje u inozemstvu, male tvrtke imale su udio od 38 posto.
Oporavak građevine
Najveći rast ukupnih prihoda, čak 51 posto, lani je zabilježen kod riječkih građevinskih tvrtki koje su se, pokazuje analiza Fininog izvješća, prvi put nakon 2007. godine »vratile« iznad iznosa od milijardu kuna. Prerađivačka je industrija u tom segmentu zabilježila rast od 21 posto. Među pet najznačajnijih djelatnosti grada Rijeke, lani se dogodilo da jedino u trgovini rast prihoda nije bio veći od rasta rashoda.
Zbog drukčijeg načina vođenja knjigovodstva obrtnici nisu u Fininom sustavu, u Udruženju obrtnika Rijeka ne barataju zbirnim financijskim pokazateljima njihovog poslovanja, no ističu da se i kod njih osjećaju efekti ovog oporavka prerađivačke industrije. Intenzivna proizvodnja u »3. maju« pozitivno se prelila, prema riječima predsjednika Udruženja Darka Sertića, i na obrtnike, čiji je velik broj vezan upravo uz poslovanje riječkog brodogradilišta. Posebno se to, dodaje on, osjeća unazad zadnjih šest-sedam mjeseci ove godine kada su se, prema Sertićevim navodima, uravnotežili rokovi plaćanja.
