Kako bi dodatno rasteretio zdravstveni kadar u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite od administrativnog posla, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je pilot-projekt uvođenja administratora u sustav rada ordinacija obiteljske medicine. Trenutno je u projekt uključeno šest administratora, odnosno studenata medicine završnih godina koji obavljaju administrativne zadatke za 30 ordinacija obiteljske medicine Doma zdravlja koje skrbe o najvećem broju pacijenata ili su zamjena ordinacijama koje koriste godišnje odmore. Ova suradnja predstavlja primjer dobre prakse povezivanja zdravstvenih i obrazovnih institucija u cilju unapređenja dostupnosti i kvalitete primarne zdravstvene zaštite. Planirano trajanje projekta je do sredine rujna, ali s krajnjim ciljem da se ovakav način rada primjenjuje i u ostatku godine te se po potrebi proširi i na ostale ordinacije.

Dupliranje poruka

U okviru ovog projekta Doma zdravlja studenti medicine četvrte i šeste godine preslušavaju poruke koje pacijenti ostavljaju na govornom automatu ordinacija, evidentiraju ih i šalju natrag u ordinacije. Studente u Domu zdravlja na Vežici koordinira medicinska sestra Đana Martinčić koja iz vlastitog iskustva zna koliko administracija oduzima vremena u njezinoj struci.

Foto Matea Jurčić

– Administrator je potreban jer olakšava rad medicinskih sestara i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Puno vremena se gubi preslušavanjem poruka pacijenata, a s obzirom na to da je u ambulantama velika frekvencija, medicinske sestre gube puno vremena i moraju dolaziti puno ranije na posao i odlaziti puno kasnije kako bi pacijentima osigurale dostupnost skrbi i terapije. Pacijenti imaju puno zahtjeva i to su sve više-manje opravdani zahtjevi, objašnjava Martinčić.

Zajedno sa studentima medicine ona preslušava glasovne poruke liječničkih ordinacija i prati proces koji će se vremenom nadograđivati.

– Sve što pacijent kaže mi evidentiramo, makar bila i dupla poruka. Mi nemamo uvid u kartone i ne znamo točno je li pacijent dobio lijek, je li se terapija duplira, no mislim da će sustav proraditi s vremenom i da će se to normalizirati. Poruke pacijenata šaljemo natrag u ordinacije, a oni najčešće zovu zbog terapije, kaže Martinčić.

Na pitanje je li došlo vrijeme da administratori postanu standardni dio tima u ordinacijama obiteljske medicine u Hrvatskoj, pilot-administratori kažu da je krajnje vrijeme.

– Ovo je posao koji je povezan sa zdravstvom, a mi kao studenti bez završenog fakulteta ne možemo raditi u zdravstvu pa mislim da je ovo dobra prilika da radimo nešto što je povezano sa strukom, kaže studentica šeste godine Ivana Baraba koja ne isključuje mogućnost da nakon diplome odabere specijalizaciju iz obiteljske medicine.

Foto Matea Jurčić

Poruke preslušava i student četvrte godine Luka Ćurić koji kaže da je već odradio stručnu praksu tijekom ljeta kod liječnika obiteljske medicine.

– Oni doista imaju previše administracije. Iskreno, sebe više vidim na klinici, no za obiteljsku medicinu bilo bi dobro da se rastereti sustav uz pomoć administratora tako da liječnici i medicinske sestre mogu više vremena posvetiti pacijentima. Puno je stvari koje se mogu usavršiti i tako dati liječnicima više vremena, smatra Ćurić.

Projekt do jeseni

Pilot-projekt traje do jeseni kada će biti analizirani njegovi rezultati. Ministarstvo zdravstva najavljuje uvođenje administratora, i u Domu zdravlja PGŽ-a nadaju se da će postati sastavni dio sustava primarne zdravstvene zaštite.

– Nama studentima medicine i budućim liječnicima ovaj projekt izgleda dobro i može puno pomoći medicinskom osoblju. Nije problem preslušati pet poruka u danu, no neke ambulante imaju više od 60 poruka dnevno. To možda jesu poruke od desetak sekundi, no stariji ljudi govore nerazgovjetno i vjerujemo da medicinskim sestrama odlazi jako puno vremena na to, a pritom i u ordinaciji rade s ljudima, zvoni im telefon i pacijenti neprestano ulaze u ordinaciju. Puno ljudi ni ne zna da postoji telefon za naručivanje terapije i vjerujem da će u budućnosti biti još više ovakvih poruka, pa će potreba za administratorima u ovom sustavu biti još veća, zaključuje Baraba.

Administrativno osoblje u mnogim zemljama standard

Liječnici obiteljske medicine već se godinama suočavaju s izazovima koje donosi preopterećenost, ne samo zbog broja pacijenata, već i zbog količine administrativnog posla koji svakodnevno obavljaju. U praksi to znači da liječnik, osim što liječi, mora voditi opsežnu dokumentaciju, komunicirati s HZZO-om, ispunjavati razne obrasce, izdavati potvrde i odgovarati na niz nemedicinskih upita. U mnogim europskim zemljama, posebno u skandinavskim i zapadnoeuropskim modelima zdravstvene skrbi, uključivanje administrativnog osoblja u timove primarne zdravstvene zaštite postalo je standard. Takvi administratori preuzimaju nemedicinske zadatke, od komunikacije s institucijama do vođenja računa i pripreme dokumentacije, što omogućuje liječnicima i medicinskim sestrama da se više posvete pacijentima. Najbliži primjer je susjedna Slovenija gdje su administratori dio tima i sufinancira ih Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije. Uključivanjem administratora u sustav obiteljske medicine liječnici dobivaju više vremena za dijagnostiku i liječenje, medicinske sestre mogu se više fokusirati na zdravstvenu njegu i edukaciju pacijenata, a pacijenti brže dolaze do usluge i točnijih informacija. Samim time, sustav postaje učinkovitiji, s manje pogrešaka i bržim protokom informacija, što dugoročno vodi do smanjenja troškova, boljih zdravstvenih ishoda i većeg zadovoljstva svih korisnika, ali i pružatelja usluga. Ovisno o rezultatima i prihvaćenosti projekta, u Domu zdravlja planiraju i dodatno proširivanje zaduženja i obveza administratora.