Što o optužbama gradske vijećnice Mosta Petre Mandić misle oni koji su kurikulum, kao i priručnike Zdravstvenog odgoja i obrazovanja stvarali, upitali smo suautorice kurikuluma i urednice priručnika, mag. soc. Eli Pijacu Plavšić i prof. dr. Vesnu Kovač, a obje su stava da iznesene tvrdnje ne odgovaraju sadržaju i namjeri programa.

Navodeći da svatko tko razumije koncept i značenje kurikuluma kao cjelovitog dokumenta jako dobro zna da je njega potrebno gledati u cjelini bez izdvajanja pojedinih ishoda ili sadržaja, ističu da vađenje pojedinih ishoda učenja bez razumijevanja konteksta i cjelovitosti programa pokazuje potpuno nerazumijevanje izrade i provedbe ovakve vrste dokumenta, kao i izradu bilo kakvog obrazovnog programa u školama

Eli Pijaca Plavšić

– Na žalost u samim kritikama vidljivo je i nerazumijevanje formata provedbe ovog programa, Zdravstveni odgoj i obrazovanje u riječkim osnovnim školama nije izborni predmet, kako gradska zastupnica navodi, već se on provodi kao izvannastavna aktivnost kojoj učenici pristupaju dobrovoljno uz pristanak roditelja, koji se ne ocjenjuje i na čije polaženje učenike nije moguće nikako obavezati, ističu autorice.

Nema moraliziranja

Naglašavajući da se kurikulum Zdravstvenog odgoja i obrazovanja temelji na znanstvenim spoznajama, međunarodnim dokumentima i konvencijama, javnozdravstvenim načelima i zakonodavnom okviru Hrvatske, autorice iznose da je on također i odgovor na brojna istraživanja provedena u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina koja u brojnim aspektima pokazuju narušeno fizičko i mentalno zdravlje mladih te sklonost rizičnim ponašanjima.

Cilj programa je zaštita djece, razvoj njihove otpornosti i odgovornosti te prevencija nasilja i poštovanje različitosti. Ili kako to stoji u samoj misiji programa Zdravstvenog odgoja i obrazovanja: Pripremiti djecu i mlade za zdrav, sretan i zadovoljan život, iznose autorice.

Tvrdnje da program ugrožava djecu ili relativizira zakonsku zaštitu, kažu, jednostavno nisu točne.

– Prvo, program ne relativizira opasnost od sextinga. Naprotiv, u kurikulumu i priručnicima jasno se obrađuju rizici dijeljenja intimnih sadržaja, uključujući mogućnost zlouporabe, ucjene, digitalnog nasilja i kaznenopravnih posljedica.

Učenike se poučava zaštiti privatnosti, prepoznavanju manipulacije i pritisku vršnjaka te činjenici da se jednom podijeljeni digitalni sadržaj više ne može kontrolirati. Riječ je o preventivnom, a ne moralizirajućem pristupu, čiji je cilj osnažiti djecu da donose sigurne i odgovorne odluke. Nadalje, jedan od glavnih ishoda programa jest da učenici »donose informirane odluke o osobnim i zdravstvenim dimenzijama života« te »prepoznaju i kritički reagiraju na nepoželjne prakse i navike«.

To znači da se učenike ne poziva na »blagi oprez«, nego ih se osposobljava da prepoznaju rizične situacije, pritisak i potencijalnu zloupotrebu te da jasno postave granice.

Kurikulum je utemeljen na prevenciji rizičnih ponašanja i zaštiti djece, što je vidljivo i iz zasebnog tematskog područja »Prevencija ovisnosti i rizičnih ponašanja«. U tom okviru sexting, ali i drugi važni pojmovi koji upućuje na oblike nasilja posebno u online okruženju, a koji se u kurikulumu obrađuju, promatraju se kao rizična ponašanja s mogućim ozbiljnim posljedicama.

Pedagoški pristup usmjeren je na razvoj kompetencija: razumijevanje rizika, otpornost na pritisak, zaštita privatnosti i svijest o pravnim posljedicama. Upravo takav pristup, temeljen na znanju, a ne samo na zapovijedi ili moraliziranju da je nešto loše, dugoročno je učinkovitiji u zaštiti djece, pojašnjavaju Vesna Kovač i Eli Pijaca Plavšić.

Informirane odluke

Drugo, dodaju, program ne stvara zabludu o pristanku niti prešućuje zakonski okvir. Djeca se poučavaju da pristanak mora biti slobodan, informiran i bez pritiska, ali i da su maloljetnici zakonski posebno zaštićeni.

Vesna Kovač

– Bitno je naglasiti kako se učenike u svim ovim temama upućuje na traženje podrške i pomoći odraslih stručnih osoba kako bi se donosile informirane odluke. Ono što znamo je da učenici u svojim vršnjačkim skupinama razgovaraju o ovim i drugim temama te da informacije često traže na internetu, često se oslanjajući na neprovjerene izvore.

Ovaj kurikulum ih upravo upućuje da donose informirane odluke i savjetuju se s odraslim osobama.

Zakonska dobna granica zaštite djece u Hrvatskoj nije dovedena u pitanje niti je ignorirana. Naprotiv, učenike se informira o važnosti razumijevanja pravnih posljedica i neravnopravnih odnosa moći te se spolna aktivnost bez pristanka eksplicitno naziva nasiljem.

U kurikulumu za 7.i 8. razred jasno su navedeni ishodi učenja koji govore baš suprotno od navedene kritike: prepoznati pravo na donošenje informiranih odluka vezanih za vlastito tijelo i prepoznati faktore koji utječu na pristanak na spolni odnos te da je spolna aktivnost bez pristanka nasilje, kažu autorice.

Također tvrde da program ne negira biološke činjenice. U kurikulumu se jasno razlikuju pojmovi biološkog spola, interspolnih varijacija i rodnog identiteta.

Cilj nije »uvođenje zbrke«, nego razvijanje zdravstvene pismenosti, razumijevanja i međusobnog poštovanja u školskom okruženju što je odgojna i preventivna funkcija škole, a ne redefiniranje biologije.

Potrebno je još jednom naglasiti kako su na programu radili stručnjaci, program su pregledali brojni kritički prijatelji i recenzenti, a sama provedba projekta u prvoj godini je i evaluirana, a evaluacija je pokazala visok stupanj zadovoljstva učenika i roditelja i sadržajem i metodama poučavanja, zaključuju mag. soc. Pijaca Plavšić i prof. dr. Kovač.

Mostovka prijeti Rinčić ukidanjem podrške zbog – Zdravstvenog odgoja u školama

Iva Rinčić odgovorila Petri Mandić: Pitanja kurikuluma i obrazovnog standarda ne bi trebala biti predmet političkog uvjetovanja podrške

Koljanin o sukobu Mosta i Rinčić oko Zdravstvenog odgoja: “Uvjeren sam u nastavak suradnje”

Riječki SDP: “Sramotna situacija. Neprincipijelne koalicije ne mogu biti dugog vijeka”