Sveučilište u Rijeci, Odjel za biomedicinske znanosti HAZU u Rijeci s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka u travnju organiziraju dvodnevni simpozij “Post-COVID era: the New and Unknown Clinical field” čiji je cilj iznijeti najnovije spoznaje o patofiziologiji i liječenju SARS-CoV-2 virusa.

Tijekom dva dana, 7. i 8. travnja, svoja će iskustva izmijeniti brojni znanstvenici i stručnjaci, a navodeći kako nakon velikog ciklusa od pet konferencija o epidemiji izazvanoj koronavirusom COVID-19 koji je bio iskorak u promišljanjima globalne koronakrize, Odjel za biomedicinske znanosti HAZU-a u Rijeci s KBC-om i Sveučilištem opet otvara novu važnu temu o post-COVID sindromu rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija kaže da je riječki KBC svakako avangarda u nacionalnim razmjerima jer su prvi osnovali post-COVID ambulantu i post-COVID bolnički odjel koji se posebno bavi specifičnom skupinom bolesnika, osiguravajući im poseban tretman i medicinsku pažnju.

– Ono što posebno veseli jest brzina kojom naši stručnjaci i institucije reagiraju na nove prijetnje zdravlju, a to pokazuje ne samo našu vrhunsku ekspertizu već i primjerenu institucijsku odgovornost. Hrvatska se javnost osvjedočila da Medicinski fakultet i druge sastavnice Sveučilišta u Rijeci imaju u nacionalnim okvirima zasigurno vodeće znanstvenike u virologiji, imunologiji i fiziologiji. Pokazalo se i da naša klinička znanost i praksa ne zaostaju. Suočeni, sada, s neobičnim post-COVID sindromom, kolege kardiolozi, infektolozi, pulmolozi, neurolozi, radiolozi, intenzivisti i drugi, koji istovremeno rade i na Medicinskom fakultetu i u KBC-u, fokusirani su na novi izazov koji će raspraviti na ovoj važnoj konferenciji, navodi rektorica.

Novi izazovi

Već u periodu oporavka, dodaje, treba misliti na razvijanje dugoročne otpornosti sustava kako bismo što bolje odgovorili na nove slične izazove za zdravlje koje možemo, kako nagovješćuju, očekivati.

– Otpornost se primarno stječe razvijanjem vrhunski koordiniranog multi-institucionalnog sustava istraživanja i kliničke prakse, koji može brzo reagirati i odgovoriti na prijetnju. Upravo smo zato partnerski – KBC, Medicinski fakultet i Sveučilište u Rijeci – fokusirani na projekt Centra za translacijsku medicinu u Rijeci kao jedinstvenu znanstvenu i javno-zdravstvenu instituciju koja bi vrhunska istraživanja po automatizmu prenosila u kliničku praksu liječenja bolesnika. Centar TRANSMEDRI je jedan od prioritetnih lokalnih i regionalnih infrastrukturnih projekta jer na inovativan način, upravo u Rijeci, integrira tri najveće organizacije – Sveučilište kao centar izvrsnosti u virologiji i imunologiji, uspješnu istraživačku i kliničku praksu Medicinskog fakulteta i KBC-a, ali i iznimno uspješnu i propulzivnu djelatnost JGL u području farmaceutike i industrije lijekova. Uvjerena sam da ovog trena na području cijele Hrvatske nema projekta i inicijative razvijanja otpornosti koja bolje odgovara na izazov krize izazvane COVID epidemijom, uključujući i post-COVID izazove. Projekt je u potpunosti spreman, pa se nadam da će biti prepoznat na nacionalnoj razini, te da ćemo biti u prilici povući iz EU fondova sredstva za njegovu izgradnju i razvoj, ističe prof. dr. Prijić Samaržija.

Dodajući da je post-COVID odista nova klinička pojava koju suvremena medicina i znanost nisu do sada poznavali, ravnatelj KBC-a Rijeka, prof.dr. Alen Ružić, kaže da je upravo ta ustanova među prvima u Hrvatskoj i u široj regiji osnovala post-COVID ambulantu i post-COVID bolnički odjel koji su posebno posvećeni ovoj specifičnoj skupini bolesnika.

Suvremene spoznaje

– U suradnji s akademikom Danielom Rukavinom i njegovim Zavodom HAZU u Rijeci, KBC Rijeka je uvidio značaj i potrebu organizacije znanstvenog skupa na iznimno aktualnu post-COVID temu. U organizaciji Simpozija osim HAZU-a i KBC-a Rijeka sudjeluju još i Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci i podružnica Hrvatskog liječničkog zbora. Vjerujemo kako će biti više no koristan svim našim kolegama liječnicima, ali i stručnjacima drugih zdravstvenih i srodnih struka čije sudjelovanje očekujemo. Tijekom simpozija bit će iznesene najnovije spoznaje o patofiziologiji i liječenju SARS-CoV-2 virusa, aspektima liječenja ovih bolesnika u jedinicama intenzivne njege s posebnim naglaskom na čimbenike predviđanja neželjenog tijeka bolesti, a posebna pažnja će se posvetiti o zdravstvenim aspektima u razdoblju nakon otpusta COVID-bolesnika iz bolnice. S obzirom na to da bolest primarno, ali nikako i jedino zahvaća pluća, Simpozij donosi pregled dugoročnih respiratornih komplikacija infekcije COVID-19, ali i suvremene dijagnostičke spoznaje s posebnim osvrtom na CT-dijagnostiku. Iako je manje poznato medicinskoj, a posebno općoj javnosti da COVID može ostaviti posljedice na mozak i živčani sustav,

Simpozij će obuhvatiti posebnu cjelinu koja će se baviti cerebrovaskularnim simptomima, problemima koji su mogući u funkciji perifernih živaca, poremećajima kretanja, ali i mogućim kognitivnim manifestacijama preboljele SARS-CoV-2 infekcije. Već rana saznanja da ovaj virus osim upale pluća u tijelu oboljelih izaziva neprimjereno snažnu i ponekad devastirajuću upalnu reakciju poznatu pod nazivom citotoksična oluja, novije su se studije povezale s događajima u praksi, te ukazale na posebne okolnosti i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i općenito stvaranja ugrušaka u tijelu oboljelih. Nove spoznaje vezane uz zdravstvenu njegu koje nam je donijela COVID-pandemija utječući na promjenu prakse, uvođenje novih metoda i revidiranih pristupa, kao i novi protokoli za kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama teme su od iznimnog značaja, a prezentirat će ih predstavnici Fakulteta zdravstvenih studija. Javnozdravstveni značaj post-COVID razdoblja obvezuje nas da se zbog cjelovitosti prikaza na Simpoziju u konačnici osvrnemo i na globalne promjene koje je epidemija donijela hrvatskom zdravstvu, ali i zdravstvenim sustavima diljem Europe, najavljuje ravnatelj KBC-a.

Na dvodnevnom skupu, dodaje, koji će se odvijati u hibridnom modelu i u kojem će predavači biti u dvorani, a slušači se uključiti digitalnim kanalima mogu prisustvovati svi zainteresirani uz prethodnu prijavu bez kotizacije.

– Ponosni smo što će na Simpoziju osim istaknutih hrvatskih stručnjaka sudjelovati i međunarodni predavači kao jedni od najeminentnijih znanstvenika i stručnjaka u područjima koja će prezentirati, kaže prof. dr. Ružić.

Voditelj HAZU Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, dodaje pak kako smo ovih dana obilježili godišnjicu od zvaničnog početka COVID-19 pandemije tijekom koje je svijet doživio promjene koje bi mogli nazvati kataklizmičkim.

Globalna povezanost

– Dinamika promjena koje su tijekom samo jedne godine zahvatile sva područja ljudskog života i djelovanja čini se da je sublimirala sav dijapazon promjena koje su se u nedavnoj prošlosti u pravilu događale tijekom više desetljeća, pa gotovo kroz stoljeće. Ovaj put čovječanstvo je shvatilo i doslovno iskusilo što je to globalna povezanost i međuovisnost, od zdravstvenih do gospodarskih, društvenih i humanističkih aspekata. Nijedan čovjek nije zaštićen ako nije zaštićen svaki čovjek na globusu. Često negodujemo na pojedince i dijelove društva koji se teško adaptiraju na “novo normalno” i pružaju otpor. No, i tu bi trebali biti objektivniji i u aktivnostima sustavniji. Potrebno je ponuditi rješenja i putokaze, a ova pandemija na široka vrata je vratila znanost u fokus društva. Da to ilustriram jednom paralelom. Španjolska gripa, koja je uzrokovana virusom influence tipa A/H1N1, 1918. i 1919. odnijela je 20 milijuna ljudskih života, a znanstvenicima je trebalo 25 godina da proizvedu cjepivo za ovaj tip virusa. Usporedimo ove brojeve s infekcijom SARS-CoV-2 virusom i činjenicom da smo samo u godinu dana stvorili desetak učinkovitih cjepiva, a više desetaka su u različitim fazama izrade. Moja je poruka da se svi trebamo cijepiti kako bismo zaštitili sebe, svoje najbliže i društvo u cjelini. Broj umrlih od COVID-19 u svijetu na putu je da se približi brojci od tri milijuna. Samo u ovo kratko vrijeme od kada su cjepiva na tržištu cijepilo se više stotina milijuna ljudi, a nema niti jednog potvrđenog smrtnog slučaja koji se može sa sigurnošću pripisati cjepivu. To su brojke i to je znanost. Trebamo ih jasno artikulirati u društvu, ali pritom i jasno razlučiti koje su poruke bitne za najširu populaciju, a koje su primarno u sferi znanstvenog interesa i daljnjih istraživanja, pojašnjava akademik Rukavina.

Dodaje i da cijepljenje moramo promovirati ne samo radi zaštite od akutne infekcije i njenih neposrednih posljedica, već i da bismo spriječili dugoročne i kronične posljedice infekcije koje će se razviti tijekom sljedećih mjeseci, godina i desetljeća i o tome moramo osvijestiti znanstvenu, stručnu i društvenu zajednicu.

– Akademijin Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci, u najužoj suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, organizirao je ujesen 2020. pet međunarodnih simpozija koji su raspravili gotovo sve aspekte pandemije, od medicinskih do gospodarskih, društvenih i humanističkih kao i refleksije na mlade generacije. Zaključci i preporuke, koje ćemo uskoro predstaviti u novoj ediciji, trebali bi olakšati Sveučilištu i društvu da nađu najbolja rješenja i olakšaju put prema “novom normalnom”. Sada je vrijeme da istraživanja i znanstvene rasprave što više fokusiramo na dugoročne posljedice koje nam može izazvati COVID-19 bolest. Teške plućne komplikacije koje se razvijaju nakon preboljele infekcije već smo dobro upoznali, ali su i kardiovaskularne sve prisutnije. Receptor za SARS-CoV-2 široko je rasprostranjen u živčanom sustavu pa sve više upoznajemo i neurološke komplikacije, a dugoročni učinci mogu se manifestirati na vrijeme pojavljivanja, učestalost i težinu neurodegenerativnih bolesti. Akademijin Zavod i Sveučilište u suradnji s KBC-om Rijeka idu ususret ovim izazovima i organiziraju međunarodni simpozij na temu istraživanja i kliničke pripreme za probleme koji nas očekuju nakon što zaustavimo pandemiju, zaključuje akademik Rukavina.