Riječki SDP više od 30 godina bio je s koalicijskim partnerima na vlasti u Rijeci. Na zadnjim lokalnim izborima otišao je u oporbu što je izazvalo nastavak rascjepa u sjedištu stranke na Korzu 6. Rezultiralo je to postavljanjem povjerenika Marka Kričke koji je mjesecima nakon lokalnih izbora pokušao stabilizirati riječku organizaciju. Taj je proces okončan na unutarstranačkim izborima koji su održani prije pola godine i na kojima je za predsjednika riječkog SDP-a izabran Toni Štimac.

Razgovarali smo s njim o planovima za oživljavanje stranačkog rada koji su preduvjet da bi stranka u Rijeci dočekala spremna najprije parlamentarne izbore 2028. godine, a godinu dana kasnije za gradske organizacije najvažnije izbore, a to su lokalni.

Savršena oluja

Pola godine je prošlo od unutarstranačkih izbora na kojima je dokinut institut povjerenika, a vi ste dobili povjerenje za vođenje riječkog SDP-a. Činjenica je da je uoči lokalnih izbora došlo do loma unutar stranke koji je u konačnici rezultirao gubitkom vlasti u Rijeci prvi put nakon 1993. godine. Možete li se osvrnuti na to vrijeme, ali jednako tako, možete li navesti što ste napravili da bi se negativni trendovi zaustavili?

– Nema smisla uljepšavati stvari. Razdoblje prije i nakon lokalnih izbora bilo je jedno od najtežih za riječki SDP u posljednjih nekoliko godina. Unutarstranačke podjele ostavile su trag i na izbornom rezultatu i na tome kako su nas građani doživljavali. Istodobno se poklopilo nekoliko nepovoljnih političkih okolnosti, gotovo svojevrsna savršena oluja. Ali izborni poraz ne možete objasniti samo okolnostima i nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Građani su nam vrlo izravno rekli da očekuju više odgovornosti, više suradnje i manje bavljenja samima sobom. To sam shvatio ozbiljno. Prvi posao bio je stabilizirati organizaciju, ponovo uspostaviti normalan razgovor među ljudima i vratiti fokus na ono zbog čega politička stranka postoji. Danas je atmosfera bitno bolja. Komunikacija je otvorenija, ljudi ponovo imaju volju raditi, a razgovaramo puno više o Rijeci i konkretnim problemima građana. To, naravno, nije završetak posla. Nakon izbornog poraza povjerenje se ne vraća jednom press konferencijom ili dobrom objavom. Vraća se kroz vrijeme, rad i rezultate. Mislim da smo prvi važan korak napravili.

Što ste sebi odredili kao prioritete u radu, kakvo ste stanje zatekli i kakva je sada situacija na Korzu 6. Čini se da je riječki SDP u defanzivi i što kažete na takvu ocjenu?

Sudski postupci

– Ne bih rekao da smo u defanzivi. Nakon više od tri desetljeća upravljanja Rijekom našli smo se u drukčijoj političkoj ulozi i s time se treba znati nositi. Danas smo oporba i želim da budemo ozbiljna, aktivna i konstruktivna oporba. Prioritet mi je vratiti SDP među ljude. Ponovo aktiviramo mjesne organizacije, razgovaramo s članovima, izlazimo na teren i otvaramo teme koje građanima nešto znače. Stranka koja se zatvori u vijećnicu, press konferencije i društvene mreže vrlo brzo izgubi osjećaj za grad. Prema gradskoj vlasti imat ćemo jednostavan kriterij. Dobar projekt za Rijeku imat će našu podršku. Na lošu odluku, propust ili problem ćemo upozoriti. Isto vrijedi i kada govorimo o vlastitoj prošlosti. »Galeb«, Sortirnica, Klobučarićev trg i druga pitanja koja izazivaju interes javnosti ne mogu biti tabu samo zato što su nastala u vrijeme SDP-ove vlasti. Ako želimo ponovo tražiti povjerenje građana, moramo biti dovoljno ozbiljni da kritički pogledamo i ono što smo sami radili. To je za mene važan dio novog razdoblja riječkog SDP-a.

Veliki teret vam je ono što se događa kada je riječ o sudskom postupku za aferu Sortirnica, ali i sudskom postupku protiv bivšega gradonačelnika Vojka Obersnela. Kako to mislite prevladati?

– O tim temama treba govoriti otvoreno. Bilo bi politički neodgovorno praviti se da ih nema, ali jednako bi neodgovorno bilo unaprijed sve proglasiti aferom i sve ljude proglasiti krivima prije nego što su utvrđene činjenice. Kod Sortirnice već imamo vrlo ozbiljnu situaciju. Dio optuženih priznao je krivnju i nagodio se s tužiteljstvom. Bivša gradska pročelnica i bivša direktorica Čistoće odbacuju optužbe i postupak protiv njih traje. Njihova obrana ističe da su projekt i javna nabava prolazili kontrole nadležnog Fonda i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Sve su to činjenice koje treba uzeti u obzir. Istodobno imamo i vrlo konkretnu financijsku posljedicu, povrat oko četiri milijuna eura europskog novca zbog utvrđenih nepravilnosti. To je novac poreznih obveznika i želim da se do kraja utvrdi tko je za takav ishod odgovoran. Sortirnica danas radi i ima svoju komunalnu funkciju, ali to ne zatvara pitanja o načinu na koji je projekt realiziran. Kod »Galeba« također nema smisla zatvarati oči pred činjenicom da su rokovi probijani, troškovi rasli, a projekt se godinama nije stavljao u funkciju. U njega je, prema medijskim izvještajima, uloženo oko 22 milijuna eura. Sada treba vidjeti što će Rijeka s tim projektom dobiti i kako će se njime upravljati. Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru i budućem muzejskom brodu, pa ćemo konačnu vrijednost projekta moći ozbiljno procijeniti kada bude u punoj funkciji.

Klobučarićev trg je posebno osjetljiv jer tu govorimo i o sigurnosti građana i učenika. Grad je trg zatvorio zbog oštećenja konstrukcije garaže, a aktualna gradska vlast podnijela je kaznenu prijavu protiv bivšega gradonačelnika i drugih osoba. Prijava postoji i institucije trebaju odraditi svoj posao. Za mene je granica vrlo jednostavna. Nitko ne može biti zaštićen od propitivanja, a presude se ne donose u naslovima i na društvenim mrežama. Ako je bilo pogrešaka, treba ih priznati. Ako postoji odgovornost, treba je utvrditi. Ako su činjenice drukčije od slike koja se pokušava stvoriti u javnosti, i to treba reći.

Koliko su vam otežavajući faktor u radu ti sudski postupci protiv nekadašnjih pročelnica i pročelnika, protiv bivšega gradonačelnika Vojka Obersnela, ali i potencijalni novi sudski proces u vezi Klobučarićevog trga nakon što je gradonačelnica Iva Rinčić proslijedila kaznenu prijavu USKOK-u, kada je riječ o ambiciji povratka na vlast u Rijeci?

– Mogu biti, posebno ako se prema njima postavimo tako da čekamo da ih ljudi zaborave. Ja u takvu politiku ne vjerujem. Građani su godinama gledali politička prepucavanja, PR predstave i prebacivanje odgovornosti. Zato su danas puno skeptičniji i vrlo brzo osjete kada im netko pokušava prodati priču koja nema veze sa zdravim razumom. Sortirnica, »Galeb«, Klobučarićev trg i svako drugo neugodno pitanje treba otvoriti i tražiti odgovore. SDP svoj povratak ne može graditi na prešućivanju vlastite prošlosti. Moramo pokazati da smo spremni razgovarati o svemu, utvrditi odgovornost tamo gdje postoji i istodobno braniti činjenice kada se one zamjenjuju političkim etiketama. Građani od nas ne traže da budemo bilo čiji odvjetnici. Traže ozbiljnu stranku koja će postavljati pitanja, tražiti odgovore i ponuditi nešto bolje za budućnost Rijeke. To je put kojim želim da idemo.

Regionalni fokus

Lokalni izbori održat će se 2029. godine, ali prije toga očekuju vas parlamentarni izbori 2028. godine. SDP je u 8. izbornoj jedinici uvijek postizao dobar rezultat. Hoćete li se stabilizirati riječki ogranak do tada s obzirom na velika očekivanja stranačkog vodstva kada je riječ o parlamentarnim izborima?

– Rijeka i 8. izborna jedinica tradicionalno su područja na kojima SDP postiže dobre rezultate i očekujem da ćemo tu snagu potvrditi i 2028. Ali ne želim da živimo od tradicije ili starih rezultata. Moramo ih ponovo zaslužiti. Već sada okupljamo skupinu od dvadesetak kvalitetnih ljudi koje ćemo ponuditi stranci kao potencijalne kandidate za 7. i 8. izbornu jedinicu. Želim da među njima budu ljudi različitih generacija, profesija i iskustava, ljudi koji imaju što reći i koji mogu vjerodostojno predstavljati SDP. Na prošlim izborima imali smo dva riječka kandidata i u 7. izbornoj jedinici i volio bih da Rijeka i 2028. bude snažno zastupljena na listama. Svjestan sam i da se danas svaki potez riječkog SDP-a gleda pod puno većim povećalom. Nakon gubitka vlasti javnost nas promatra znatno strože nego prije. To prihvaćam kao obvezu. Moramo biti pažljiviji pri izboru ljudi, ozbiljniji u političkom radu i svjesni da se povjerenje koje je izgubljeno mora ponovo zaslužiti.

Nema nikakve sumnje da će najveći test za vas biti lokalni izbori u Rijeci. Vi ste se kandidirali za predsjednika riječkog SDP-a, dobili izbore, ali je ostala mogućnost da netko drugi bude kandidat za gradonačelnika. Hoćete li se ipak kandidirati ili ćete pronaći nekog drugog za tu izbornu bitku i jesu li taj kandidat ili kandidatkinja već poznati?

– Danas ne razmišljam o kandidaturi za gradonačelnika. To sam govorio i tijekom unutarstranačkih izbora. Ne zanimaju me ni funkcija gradonačelnika ni mjesto saborskog zastupnika. Moj je fokus na regionalnoj razini i poslu zamjenika župana. Mislim da s te pozicije mogu puno napraviti i za Rijeku. U prošlosti se moglo učiniti više na povezivanju Grada i Županije, a ja želim da taj odnos bude kvalitetniji. Imamo niz projekata i problema koji se puno lakše rješavaju kada Grad i Županija rade zajedno. Imam i prilično čvrst stav da nije dobro kada ista osoba istodobno vodi grad i stranačku organizaciju. Obje funkcije traže punu energiju. Isto tako mislim da bi predsjedničke mandate u stranci trebalo ograničiti na dva mandata od po pet godina. Nakon deset godina mora postojati prostor za nove ljude, ideje i energiju. To govorim i iz vlastitog iskustva. Dvanaest godina bio sam načelnik Lokava i znam koliko dugo obnašanje jedne dužnosti čovjeka može vezati uz određeni način razmišljanja. Kada dođe vrijeme za lokalne izbore 2029., SDP treba ponuditi najbolji program i najboljeg kandidata ili kandidatkinju. O imenima ćemo razgovarati tada, sa stranačkim tijelima i članstvom. Danas imamo puno važnijeg posla.

Poštujem doprinos Vojka Obersnela i Sandre Krpan

Kakav je vaš odnos s prijašnjim čelnim ljudima riječkoga SDP-a, od Vojka Obersnela i Sandre Krpan do ljudi koji su bili u Predsjedništvu i kako s njima komunicirate u kontekstu stranačkog rada?

– Imam korektan odnos s ljudima koji su prije mene vodili riječki SDP i poštujem njihov doprinos. To vrijedi za Vojka Obersnela, Sandru Krpan i mnoge druge ljude koji su godinama radili za stranku i grad. Od ljudi s tolikim iskustvom svakako se može nešto naučiti. Danas se Vojka Obersnela u javnosti vrlo često promatra gotovo isključivo kroz sudske postupke i afere koje završavaju u naslovima. Mislim da je to preuska slika čovjeka koji je više od dvadeset godina vodio Rijeku. U vrijeme njegovih mandata realizirani su ili pokrenuti Bazeni Kantrida, Sveučilišni kampus na Trsatu, Europska prijestolnica kulture, obnova »Benčića« s Dječjom kućom, novom Gradskom knjižnicom i Palačom šećerane. Godinama su stvarani i preduvjeti za novi autobusni kolodvor na Žabici, koji se danas gradi. To ne znači da o pogreškama, tamo gdje ih je bilo, ne treba razgovarati. Ali ne prihvaćam ni pokušaje da se više od dva desetljeća vođenja grada izbriše ili svede na nekoliko aktualnih postupaka. Institucije će dati svoje odgovore, a vrijeme će dati puno mirniju i potpuniju ocjenu tog razdoblja.

Romana Jerković Kraljić je ostavila trag u SDP-u

Protekli smo tjedan svjedočili o izlasku SDP-ove europarlamentarke Romane Jerković Kraljić iz SDP-a. Kako komentirate taj slučaj?

– Kada su se pojavili navodi vezani uz organizaciju studijskih posjeta Europskom parlamentu, smatrao sam da o tome moramo razgovarati otvoreno i unutar naše organizacije. Gradska organizacija SDP-a Rijeka u tom postupku nije imala nikakve ovlasti. O eventualnim stranačkim odlukama odlučivalo je Predsjedništvo SDP-a Hrvatske. Ali Romana je bila naša članica i jedina riječka zastupnica u Europskom parlamentu, pa sam smatrao korektnim da dobije priliku pred Gradskim odborom iznijeti svoju stranu priče i odgovoriti na pitanja koja su se pojavila u javnosti. Pozvali smo je na sjednicu upravo zbog toga. Prije nego što su nadležna stranačka tijela donijela bilo kakvu odluku, sama je odlučila istupiti iz SDP-a.

Time je završilo gotovo trideset godina njezina članstva u stranci. Bez obzira na okolnosti tog odlaska, tih trideset godina neću izbrisati jednom rečenicom. Romana je obnašala niz odgovornih dužnosti i ostavila trag u riječkom, županijskom i nacionalnom SDP-u. Zato sam smatrao ispravnim zahvaliti joj na svemu što je dala našoj organizaciji. Naši politički putevi danas se razilaze. Ljudsko poštovanje prema nečijem dugogodišnjem radu zbog toga ne mora nestati.

Ivi Rinčić ne bih dijelio olake ocjene

Nekada su riječki gradonačelnik i primorsko-goranski župan bili SDP-ovci, ali iako su im uredi bili preko Korza, nije bilo kvalitetne suradnje. Danas SDP ima župana, a gradonačelnica je nestranačka Iva Rinčić. Kako surađuju županijska i gradska vlast u promijenjenim okolnostima i kako biste kao zamjenik župana i predsjednik riječkoga SDP-a ocijenili ono što radi gradonačelnica Rinčić? Možete li izdvojiti neki zajednički projekt Županije i Grada, te možete li izdvojiti ono što gradonačelnica Rinčić radi dobro, kao i ono što je loše?

– Prostora za suradnju Grada i Županije ima puno više nego što se ponekad želi priznati. Građanima je potpuno svejedno iz koje je stranke gradonačelnik, a iz koje župan kada čekaju rješenje konkretnog problema. Mislim da župan Ivica Lukanović od početka mandata prema Rijeci nastupa partnerski i bez stranačkih kalkulacija. Zbog toga ponekad dobije kritike i s jedne i s druge političke strane, ali meni je takav pristup normalan. Svi ti projekti ionako se financiraju novcem građana. Ponekad imam dojam da sa strane Grada još postoji određena rezerva prema takvom partnerstvu. Mogu razumjeti početno razdoblje prilagodbe nove vlasti, ali ono ne može trajati unedogled. Pred nama su odluke koje će određivati razvoj Rijeke sljedećih deset ili petnaest godina. Nemam problem ni s time da nova vlast dovodi svoje ljude na upravljačke pozicije. Građani su joj dali mandat da provodi svoj program i logično je da želi raditi s ljudima kojima vjeruje. Ono što se mora gledati jesu stručnost, odgovornost i rezultati. Manje mi se sviđa stalno vraćanje na kosture koji ispadaju iz ormara bivše vlasti. U početku mandata morate utvrditi što ste zatekli i riješiti naslijeđene probleme. Nakon više od godinu dana došli su novi ljudi, donesene su nove odluke i postavljeni novi ormari. Sasvim je legitimno pogledati i što se sada nalazi u njima. Građane prvenstveno zanima što se radi danas i kakav će grad imati sutra. Posebno zato što ulazimo u razdoblje novog europskog financijskog okvira nakon 2027., u kojem će sigurnost, otpornost, energetika, digitalizacija i konkurentnost imati puno veći značaj. Rijeka i Županija tu moraju nastupati kao partneri. Što se tiče Ive Rinčić, ne bih joj dijelio olake ocjene. Promjena vlasti nakon toliko godina može donijeti nove ideje i drukčiji pogled na grad, što samo po sebi može biti korisno. Ali razdoblje prilagodbe sada polako završava. Nakon više od godinu dana građani s pravom očekuju vidljive rezultate, posebno kod investicija, prometa i komunalnih pitanja. U politici na kraju ostaje ono što ste napravili.