Terapijska snaga vrtlarenja

Štićenici Centra za rehabilitaciju Rijeka dobili vrt pun voća, povrća i aromatičnog bilja

Ingrid Šestan Kučić

Nataša Munjas Pastuović / Foto Matea JURČIĆ

Nataša Munjas Pastuović / Foto Matea JURČIĆ

Senzorni vrt na Pulcu je zamišljen kao mjesto okupljanja, zajedništva, podrške i učenja osoba s intelektualnim teškoćama



RIJEKA  Terapijska snaga vrtlarenja – naziv je dvogodišnjeg projekta Centra za rehabilitaciju Rijeka koji je u srijedu okončan završnom konferencijom, a ono što ostaje nakon provedbe projekta sufinanciranog sredstvima Europske unije je vrt prepun povrća, voća i aromatičnog bilja.


Vrt je smješten u Podružnici Pulac, a predstavljajući rezultate projekta, njegova koordinatorica Nataša Munjas Pastuović, naglasila je da je njegova vrijednost 60 tisuća eura.


– Osnovni cilj projekta je podizanje kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama uvođenjem novih sadržaja asortimana socijalnih ustanova koje inače Centar pruža.




Ono što smo predvidjeli projektom je izgradnja senzornog vrta, kao i povrtnjaka te voćnjaka. Sam projekt se sastojao od nekoliko aktivnosti, a jedna od prvih bila je edukacija projektnog tima u partnerskoj ustanovi u Sloveniji, CUDV Draga, gdje su naši djelatnici prošli edukaciju i razmijenili iskustva.


Tim transferom znanja stekli su nove vještine i sposobnosti za inovativnu metodu rada s korisnicima. U projekt je aktivno uključeno 15 korisnika, a riječ je o isključivo visokofunkcionalnim korisnicima koji mogu odrađivati fizičke poslove poput okopavanja, košnje i slično, pojasnila je Munjas Pastuović.



“Brušenje” vještina


Dodajući da su u projekt indirektno uključeni svi korisnici Centra, istaknula je da je vrt zamišljen kao mjesto okupljanja, zajedništva, podrške i učenja.


– Kada u vrt dođu korisnici, oni koji rade na gredicama, korisnici koji sjede na klupama su im zapravo vrsta podrške. Inače, na Pulcu imamo sedam grupa i svaka ima svoju gredicu te rehabilitatora koji vodi grupu i svaka grupa skrbi o svojoj gredici.


Krajnji cilj je poboljšanje kvalitete življenja, što podrazumijeva poboljšanje fizičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja korisnika. Fizičkog, znači da su oni fizički stekli kondiciju, a emocionalnog, da su gledajući plodove svoga rada sretni, raste njihovo samopoštovanje.


Što se tiče socijalnog poboljšanja, rad u vrtu predstavlja timski rad, podršku i međusobnu pomoć. Svi očekivani rezultati su se i ostvarili, naglasila je koordinatorica projekta.


Uskoro otvaranje novog smještaja na Praputnjaku

Ravnateljica Lidija Skomerža istaknula je veliki značaj Centra za cijeli kraj, a ne samo za Rijeku.


– Centar djeluje od 1985. godine, a trenutačno smo smješteni na tri lokacije. Brojimo 256 korisnika u institucionalnom i izvaninstitucionalnom smještaju, poludnevnom i cjelodnevnom boravku.


Imamo 170 zaposlenika, ali i konstantno zapošljavamo, od kućnog majstora do njegovateljica, radnih terapeuta i edukacijskih rehabilitatora. Trenutno je otvoreno dvadesetak novih pozicija, a nalazimo se i u u fazi transformacije te računamo i na angažman volontera, kao i lokane zajednice.


Pokrivamo područje cijele županije, a u okviru deinstitucionalizacije otvaramo nove usluge smještaja na Praputnjaku, zaključila je ravnateljica.

Najavljujući da će korisnici nastaviti raditi u svom vrtu unatoč okončanju projekta, kazala je da je buduća misija Centra privući građane u vrt.


– Naša Podružnica Pulac nalazi se na velikoj površini. Imamo 40 tisuća četvornih metara prostora. Građani Rijeke gravitiraju ovom području, beru šparoge, ljekovito bilje i šeću.


Izgradnjom funkcionalnog dijela zamislili smo da građani dolaze k nama, u naš vrt gdje se mogu okrijepiti i družiti s korisnicima, a kad još malo “izbrusimo” vještine i sposobnosti, da od nas otkupljuju ekološki uzgojene plodove, najavila je Munjas Pastuović.



Prva berba u rujnu


Prva berba plodova rajčice, dodala je, organizirat će se početkom rujna, a od njih će se pripremiti salsa i ručak za sve korisnike Centra. Buduće uređenje vrta bit će vezano uz sezonu i godišnje doba, a navodeći da je kroz projekt razvijena izvrsna suradnja, ravnateljica Centra, Lidija Skomerža, kazala je da su se različiti partneri našli u istom cilju.



– Kroz terapijski rad koji je smislen i svrsishodan zasadili smo novo sjeme nade, a ne samo sjeme biljaka. Svi naši korisnici posjećuju prostor, borave u vrtu, a imamo i događanja za njih kroz koja mogu međusobno učiti i vidjeti kako iz jednostavnih sjemenki mogu dobiti zbiljske plodove te time stječu samopouzdanje i samopoštovanje, kao i priznanje zajednice.


Poanta europskih projekata nije završiti ih konferencijom, već ih započeti. Posljednje dvije godine uložili smo puno truda, zaposlenika, korisnika i donatora koji su omogućili da vrt izgleda kako danas izgleda, ali i da ostane za budućnost.


To je dugoročan projekt terapije uz vrtlarenje koja je dokazano pogodna za svakog čovjeka. Projekt se ujedno naslanja i na zelenu viziju EU-a o ozeljenjavanju površina i povratka prirodi, iznijela je Skomerža.