U prošloj godini na području PU Primorsko-goranske županije zabilježene su 3.424 prometne nesreće što je više za 70 nesreća ili 2,1 posto u odnosu na 2021. godinu. Ipak prošle godine bilo je manje poginulih – 12, dok je u 2021. godini na cestama PU Primorsko-goranske županije život izgubilo 23 osobe.

– Smanjili se broj poginulih, ali i dalje nastavljamo s mjerama koje će pojačati sigurnost na cestama, rekao je to na 5. sjednici Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama PGŽ, član Savjeta Jure Jurković iz PU Primorsko goranske.

Na prvoj ovogodišnjoj sjednici savjeta u ovoj godini, razmatrana su izvješća o ostvarenim rezultatima u 2022. godini u usporedbi s podacima iz prethodne.

Predsjednik Županijskog savjeta Hrvoje Baričević naglasio je važnost godišnjih izvješća koja pomažu utvrđivanju stanja sigurnosti u prometu u protekloj godini odnosno daju dobar pregled za prepoznavanje prioriteta daljnjih aktivnosti Županijskog savjeta.

Posebna pozornost posvećena je Izvješću o stanju sigurnosti u cestovnom prometu na podrućju Primorsko goranske te Izvješće o radu Županijskog savjeta u 2022.

Razmatrana su i izvješća o stanju cesta i objekata, tehničkim pregledima vozila, o radu Direkcije za prometno redarstvo Grada Rijeke i realizaciji programa održavanja državnih cesta u PGŽ, a sva izvješća jednoglasno su osvojena.

Od zanimljivih izvješća treba napomenuti i metodologiju kako se statistički obrađuju podaci o prometnim nesrećama, pa se tako naleti na divlje i domaće životinje bilježe i kao prometne nesreće i kao događaji na cesti.

Broj događaja kada su u pitanju životinje povećan je s 381 u 2021. na čak 565 u prošloj godini. U svezi reguliranja štete koja je nastala na vozilima kao posljedica naleta vozila na divljač Hrvatski lovački savez propisao je protokol o reguliranju šteta, pri čemu je predviđeno da se u svim slučajevima naleta vozila na divljač izvješćuje predstavnik lovačkog društva koji izlazi na mjesto događaja i brine o uginuloj divljači.

Problem naleta divljači na vozila regulira se i novim prometnim znakovima sa senzorima koji reagiraju pri pojavi divljači i aktiviraju prometni znak koji daje obavijest vozačima da je divljač u blizini.

Takav znak postavljen je kod Rogoznog i prošle godine nije zabilježen niti jedan slučaj naleta životinje na vozilo. Takav znak postavljen je i cesti kod Jadranova.

Na savjetu bilo je i riječi da se povećao broj prekršaja, kada je riječ o alkoholiziranim vozačima, ali se smanjio broj prekršaja kada je u pitanju nepropisnog parkiranja i korištenja mobitela u vožnji.

Najviše prometnih nesreća već uobičajeno događa se petkom, ali odmah nakon petka dolazi utorak. Kad je riječ o tehničkim pregledima vozila u PGŽ, njih je tijekom prošle godine obavljeno 175.264, odnosno 7,61 posto svih tehničkih pregleda u Hrvatskoj, a to je i povećanje od nekih 1,66 posto u odnosu na 2021. godinu.

Tehnički pregledi daju i sliku o starosti voznog parka. Tako je u Hrvatskoj starost osobnih automobila u prosjeku 13,29 godina, mopeda odnosno motocikala 11,52, a autobusa 12,14 godina.

Kada je riječ o teretnim vozilima tu je situacija još gora. Prosjek za teretna vozila je 14,25, a za priključna vozila čak 20,60 godina.

Prosječna starost vozila od 2009. godine kontinuirano se povećava, kada je prosječna starost osobnih vozila bila 10.32 godine.

Statistički gledano, najneispravnija vozila koja dolaze na tehnički pregled su ona koja dolaze na STP “komunalne usluge Cres Lošinj”, jer je na tom tehničkom pregledu svako treće vozilo tehnički neispravno (33,79 %), dok je prosjek u PGŽ 17.63, a za Hrvatsku 18.56 posto tehnički neispravnih vozila na redovnom tehničkom pregledu.

Zanimljivo je da tijekom akcije “Dana tehničke ispravnosti vozila”, nacionalne programa sigurnosti cestovnog prometa utvrđeno da je kod čak 33,4 posto vozila utvrđena tehnička neispravnost, odnosno svako treće vozilo dok je na redovnim pregledima za isto razdoblje tehnički neispravan bio svaki peti automobil.

Još gora je situacija kada je u pitanju laka teretna vozila, u toj nacionalnoj akciji gdje je utvrđenja tehnička neispravnost kod čak 40,5 % vozila. U pitanju su uglavnom neispravnost uređaja za kočenje i uređaja za osvjetljivanje, ovjes i motor vozila te uređaji za upravljanje.